DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 390 - Cestice „Jošava" procienjenu na K. 144.465 i »Istočne Kusare" procienjene na K 5:50.207 dostao je Grassl sa K, 175 054 i K. 347.510, napokon česticu „Cunjevci" procienjenu na K. 225.087 dostao Veselinović iz Vinkovaca za K. 298.000. Dvije su čestice ostale neprodane, ukupni uspjeh dražbe nadmašuje izkličnu cienu za 257o´ Sudjelovanje kod dražbe bilo vrlo živahno, dakle svakako dobar znak, da ee i još sliedeće ovogodišnje veleprodaje naših hrastika proći i preko izčekivanja povoljno. Na 27. rujna obdržavana je kod kr. kotarske oblasti u Slatini dražbena prodaja od 330 hrastova iz šume z. z. Bistrica, u procienjenoj vriednosti od K. 17.454. Na dne 23. rujn a kod kr. kot. oblasti u Našicama dražba od 4814 hrastovih i 894 brestovih i jasenovih stabala iz šuma z. z. D Motičina, Razboište, Podgorač i Stipanovci, u ukupnoj procienbenoj vriednosti od K. 25.466-08. Za dne 7. listopad a razpisana je kod šumskoga ureda križevačke imovne obćine u Belovaru, dražba za 1612 hrastova iz šume „ćazmanski lug" u procienjenoj vriednosti od K. 316 J60. Na 12. studen a obdržavat će se kod kneževskogšumskog ureda u Lekeniku, dražba 14.882 komada hrastovih stabala iz šuma knežev, šumarije u Pešćenici, u procienbenoj vriednosti od 1,361.200 kruna. Na dne 10. listopad a obdržavati će se kod vlastelinstva u Valpovu pismena dražba od ukupno 2988 starih hrastovih stabala, a osim toga još i svega drvlja u vlastelinskim šumama, Topolina, Vrbanov gaj i Kormošica" na površini od ukupno 607 kat. rali. Na dne 15. listopad a u Zagrebu, po povjerenstvu za krajišku investiciona!nu zakladu, iz šuma iste zaklade u Slavoniji, na ukupno 568 raU površine, u svemu 10.996 hrastovih, 1318 jasenovih, 7162. briestovih i 17542 bukovih i inih stabala, u ukupnoj procienjenoj vriednosti od 3,903.065 kruna. Na dne 26. listopad a kod kr. nadšum. ureda u Vinkovcih; 8615 hrastovih, 31.000 jasenovih, 3430 brestovih i 6261 inih stabala, procienjenih na K 2,556.432 0 tečaju i uspjehu tih dražba, donjeti ćemo osvrt u sliedećem kojemu broju o. I. Različite viesti. Državni izpiti osposobljaju«^! za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva n Hrvatskoj i Slavoniiji, obdržavati će se u smislu na redbe kr. hrvatsko-slav. dalmatinske zemaljske vlade, odjel za unutarnje |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 391 — poslove, od 20. lipnja 1907. br. 17.090. — prema oglasu od 5 rujna br 52.007. o. g. na dne 21, listopada i sliedećih dana u Zagrebu. Biti će to prvi ispiti kod nas po toj novoj naredbi. Upravni odbor zaklade za uzgoj djece šumarskih dinoTnika u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, obdržao je na dne U. kolovoza 0. g. u prisutnosti p, n. g. g. članova A. Borošića kao zamjenika predsjednika, F. Ž. Kesterčaneka, G. Lacha M. Masleka i S. Petrovića svoju redovitu sjednicu, te je tom prilikom riešio molbe, podnesene kr. zemaljskoj vladi na temelju natječaja od 9. srpnja 1907. br. 39813. Na račun razpoloživih kamata glavnice zaklade, razdjelio.je odbor i to na račun podpore za školsku godinu 1906/1907 iznos od 1450 kruna, a na račun podpora za školske godine 1907/1908 iznos od 2974.91 K dakle ukupno 4429.91 K. Molba podneseno je ukupno 23 — na ime 45 molitelja. Podpore u iznosima od 136—250 kruna dopitane su jedanajstorici ženske i tri najstorici mužke djeee — dakle nješto preko polovice svih molitelja. Veliki požar pilane, desio se je na dne 7. kolovoza u pilani znamenite tvrdke Giusepe Feltineli i drug u Hadžicima kod Sarajeva — izpod Igman planine, Šteta je znatna, ali je veći dio robe bio osiguran, a sama pilana i strojevi spašeni su. Priliod magjarskiti državnih šuma iznosio je g 1906. prema onome godine 1905. za 3 milijuna kruna više. Od ovoga će se viška 2 milijuna kruna upotrebiti za razne investicije, a napose i u tu svrhu, da se kod pojedinih šumskih uprava uzmogne postepeno provesti sječa i izrada drva u vlastitoj režiji — a u županijama marniaroškoj i hunjadskoj alpinsko gospodarstvo. Šumski fond u kraljevini Srbiji. Prema srbskom zakonu o šumama, sav prihod od držav. šuma ide´u naročiti fond, koji se zove šumski fond, i iz koga se isplaćuju i svi razhodi učinjeni na šumarski personal i na podizanje, održanje i unapredjenje šuma. Taj fond iznosio je godine svoga postanja t. j . g. 1892 ukupno 60.107´40 dinara, koncem prošle godine 1906 pako već 1,744,774"45 dinara. Ova bi gotovina medjutim imala u istinu biti već i znatno veća, da pored redovnih razhoda, koji su iz njega učinjeni, nisu uzimane znatne svote i na razne ine neredovne razhode, koje u istinu šumski fond i nije trebao pokrivati. Tako n. p. g. 1902. za podignuće „doma narodnog predstavničtva" 240.000 dinara, g. 1898. kupljen je na „Zlatiboru" posjed „Obudovica" za 22.000 dinara, na račun države, a isto g. 1900. i opet šuma „Koliješnica" a za parnicu oko „Kopaonika" izdano je 60´000 dinara, tako da je na taj način izdano tim neredovnim putem već 352.000 dinara. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 66 <-- 66 --> PDF |
- 392 - Dvije nore rrste zooeeciđlja za područje hrratske faune spominje prof. A. Korlević, u „Glasniku hrvatskog naravoslovnoga družtva´ za g. 1906. a te jesu Cynips Stefani Kieff, i Gynips Mayr, i Kieff. Prvu našao je na grmlju od Quercus pubenscens na morskoj obali kod Ičića u Istri. Dosele bila je ova šiška poznata samo iz Italije, Sicilije i Male Azije. Za mlada je ova šiška zelene boje kao što je i hrastovo lišće, pa ju je radi te boje i radi razširena oblika teško opaziti, zrela je šiška drvenaste, blijedosmeđje boje i sjajna, a naliči tanjuriću s držkom, kojemu su rubovi uzdignuti, kadkada natrag zavinuti, a obod mu je ravan ili na riedko zarubljen. Promjer tanjurića 10—12 mm., a držak 5—8 mm. dug i 1-5^3 mm debeo. Njekoliko primjerka od Cynip3 Mayri KiefT. pako primio je iz šuma u Psunju kod Nove gradiške. Ova šiška naliči ponješto na šišku G. calicis, kojoj je i po tome slična, što se razvija iz dna žirove kapice, ali se od nje kao i od drugih vrsti lako razlikuje po svom čudnovatom obliku; taj je nalik ulanskoj caki. Sastoji od polukruga kape, na kojoj se na s uženom đržku diže ravna pločica. Zrela je šiška jasno smedje boje, veoma sjajna i Ijepiva od sloja smole, koja je na njoj i izrasle do 25 mm u visinu i 20 mm. u promjeru. Pločica, što se na kapici diže, plosnata je sa narezuckanim dolje obrnutim rubom. U dijelu, sličnome kapi koji obavija žir ili njegovu kapicu, nalazi se u maloj šupljini nutarnja šiškica tankih stijena, kao kod G. glutinosa. Ova se je šiška našla u Psunju na Q. sessiliflora, ali dolazi i na Q pedunculata, Q. pubescens i Q. suber, a već je od prije poznata bila iz južne Francezke, sjeverne Italije, Sicilije, Španjolske i Dolnje Austrije. KrŠuljka (latinski Barbitistes Oezkayi Gharp. Ephippiger discoidalis ili Pholidoptera Gharp.) vrst je skakavca, koji se je, kako to c. kr. kotarski šumar Antun Lodesa u „Geutralblatt f. d. g. Forstwesen" broj 3. 0. g. javlja, u novije doba pojavio u velikom množtvu u njekim šumama na otoku Krku (Velji). Prošloga je proljeća tamo pođpuno obrstio do 240 ha. mješovite šume. Ovaj skakavac neima krila, dug je 2 do 3 cm. u tijelu oko 1 cm. debeo. Na gornjoj je strani tijela tamno smedje, a po trbuhu svjetlo do tamno žute boje. Na gornjoj strani tijela iziaran je sa sedam poprečnih i dvije uzdužne pruge. Donja strana tijela i pruge kadkada su i zelene boje, a pojedini su primjerci i posve zeleni. Ovaj je skakavac polifag, a obitava isključivo samo po stabalju. napose na jasenu i javoru (A. monspesulanum). Danju mirno počiva, u jutro i pod večer brsti lišće. Narod ga naš zove „kršuljka", jer se je prije kojih 28 godina, na istomu otoku pojavio po prvi put u večemu broju na rašeljkama (Prunus mahaleb). Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak). |