DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 51 <-- 51 --> PDF |
rečene površine 12-47 ha., te je tu šteta od 4024 K 37 fil. južna željeljeznica odmah i nadoknadila. U branjevinama pravi često znatnu Hetu i hrušteva ličinka, zatim Retinia buoliana W. V. Cnethocampa pitjocampa V. i Lophirus pini L. manje i Pissodes notatus. Uzgoj se crnoga bora na krasu uopde smatra samo kao predkultura, koja imade samo tu privremenu svrhu, da izcrpljeno tlo poboljša i prikladnim učini za kasniju pođsadnju i medjutomnu sadnju (Zwi8chenbau) boljih vrsti drveda. Takovom podsadnjom započelo se je već, u sastojina od 18—20 godina, sadnjom 3 god. jelovih i omorikovih biljka i sjetvom sjemenja istih vrsti drveća. Ove godine u jeseni provest će se kao pokus podsadnja sa 100 kg. bukvice, u branjevinama crnoga bora uzduž željez. pruge kod Sv. Petra. Slična se je sadnja pokušala i sa hrastovim žirom, sjetvom crnog jasena, kao i sa biljkama te vrsti, i to prilično dobrim uspjehom. Potrebne listaČe uzgajaju se u biljevištu „Osojnica" kod Sv. Petra, koje biljevište zaprema površinu od 1240 m´´, te leži usred branjevina, u nadmorskoj visini od 700 metara. Mi nismo prigodom našega poučnoga izleta vidjeli ove u pretvoibi nalazeće se sastojine, ali vidjeli smo takove na manjoj površini, u kraškoj branjevini Conti nad Trstom. Ponudio nara je doduše vrlo susretljivi i za svako razjašnjenje pripravni šum. savjetnik Rubbia, da si ove sastojine na povratku iz Trsta kod Sv. Petra pregledamo, nu to nam nije bilo više moguće, jer je ovogodišnji poučni izlet i onako dosta dugo trajao, te se je svaki pojedini nas trsio, da se što prije opet povrati u zavičaj svome dnevnome poslu i muci. Kako to već i u posljednjem broju o. 1. iztaknuto, prispjeli smo 16. srpnja t. g. poslije podne u Goricu, gdje smo pregledali u pratnji c. k. šumarnika Rustiana, pod vodstvom c. k. šum. povjerenika Fasana tamošnje biljevište, ciepilnjak i dudinjak. 28 |