DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 370 —


Prije ipak nego li se pristupi pošumljenju, imade dotično
povjerenstvo sa vlasnikom zemljišta sporazumno uglaviti, toli
način strukovnog izvedenja, čuvanja nasada, kao i dobave biljka
po vrsti i novčane prinose iz odnosne zaklade, kojom zgodom
se imade ustanoviti i to, koje žrtve mora u rečene svrhe pridonesti
i sam vlasnik zemljišta. (Novčani prinos ili odradnja
stanovite ST^ote u naravi).


Povjerenstvo za pošumljenje provede onda pod upravom
zem. šum nadzornika i podređenih mu šum, tehničara samo
pošumljenje, a samo u izvanrednim slučajevima može se to pošumljenje
uz stanovitu odštetu i samome vlasniku dotičnog
zemljišta povjeriti.


U slučaju pak, da se spomenuti sporazum između povjerenstva
i vlasnika zemljišta nikako postidi nebi mogao, ili da
utanačeni postupak od strane interesenta ne bude po njima i u
cielosti proveden, tada pristoji p3vjeren8tvu pravo, da dotičnu
česticu od vlasnika odkupi, odnosno, da u ime zaklade za
pošumljenje zatraži izvlasb u toga zemljišta. — Na temelju
spomenutih zakona pristupila su pojedina povjerensta za pošumljenje
onda i na sam osnutak katastra za pošumljenje. Ovaj
je rad medjutim takodjer, usljed odpora žiteljstva, bio često
skopčan velikim poteškoćama.


Nu uza sve to ipak su hvale vrijednom radu šum. stručnjaka,
do konca godine 1906. bile u rečeni kataster pravomoćno
unesene: U Kranjskoj (od 7466 km* kraške formacije) već
ukupno 3.696 ha; u Gorici i Gradiškoj (sa 1941 km´*; kraške
formacije) 8282 ha; u području grada Trsta (sa 60 km´* kraške
formacije) 1.169 ha; a u Istriji (sa 3661 km* kraške formacije)


13.753 ha; ili sveukupno 26.90u ha., odnosno 46.750 kat.
jutara.
Ta povjerenstva za pošumljenje imati će dakle, pogotovo
ono u Kranjskoj, još omalnog posla kroz više godina, da što
više tih površina kraške naravi bude u kataster pošumljenja
uneseno.


Nu pošto se je međutim odpočelo i sa razdjelbom obć.
posjeda, kao što su to pašnjaci i ine neplodna kraške povr