DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 368 — znatno vedi, preostali dio šuma vlastaicibvo manjih posjednika i obdina. Glavne vrste đrveda u tim šumama jesu; jela i bukva, u nižim predielima bukva, crni grab, redje cer i hrast kitnjak. Uslijed blizine gradova Rieke i Trsta cvate trgovina sa drvima posvuda. Kras je postao u Kranjskoj sličnim načinom kao i kod nas, bilo bi dakle suvišno o tome još više govoriti. Dostatno je, ako iztaknem, da se u Kranjskoj kao u ostalim cislitavskim kraškim zemljama, potreba pošumljenja krasa davno prije osjećala nego kod nas. Nu po snazi stojedem šum. zakonu od 3. prosinca 1852. nije se, kao ni kod nas, moglo pristupiti uspješnom pošumljivanju kraških goljeti, napose ako te goljeti nisu bile kao šume i u gruntovnici odnosno katastru izkazane, jer se taj zakon samo na šume proteže. Uslijed toga, mogle su se u početku samo takove goljeti umjetno iznova pošumlji^^ati, koje su vlasnici u tu svrhu dobrovoljno odstupili, pak je razumljivo, da su se kod takvoga stanja stvari, mogle u pomanjkanju zakonitog temelja, staviti pod zabranu i kulturu samo manje kraške površine, tako da je cijelo to pošumljenje činilo više manje samo ut sak pokušaja, a ne promišljene akcije u velikom stilu. U ostalom sličnim su načinom i neke od naših kraških branjevina nastale. Da se i te male, umjetnim načinom a uz velike novčane žrtve podignute, a uza sve to ipak u velike napadajima žiteljstva izvržene branjevine i za budude uzdržati mogu, nastala je potreba, da se u svrhu osjeguranja dalnjeg obstanka kao i u svrhu radikalnijeg postupka oko pošumljenja ostalih goljeti, stvori posebni zakon. Tako je redom došlo do izdanja zakonah o pošumljivanju krasa za područje grada Trsta, od 27. rujna 1881., za Goricu i Gradišku od 9. prosinca 1883., za Kranjsku od 9. ožujka 1885. a za Istru od 7. svibnja 1886. Svi ti zakoni glase skoro jednako, a odredjuju postupak pošumljenja krasa po posebnim povjerenstvima, koja se sastoje |