DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- m ~ Ovim putem dobiven slikovni oblik nazivamo osnovom ili tlorisom (Plan), kod ovoga ne dolazi zaokruženost zemlje (ErdkriimmuDg) u obzir. Nastaje pitanje, kako se daleko smije snimiti se imajude oplošje zemlje razprostirati, da se može tloris — obzirom na istovjetnost sbilJDOg i prividnog horizonta, sastaviti. Neka nam M predstavlja srednju točku snimiti se imajudeg područja (Slika 4. vidi str. 361), TT prividan horizont (obzor na oko), NN sbiljni horizont točke M, E, polumjer, 7. kut središta, a i b projekcije točke A odnosno B na sbiljni horizont; nadalje neka je AM = t; a M=s; a a^b luk pripadajući AB, tada je razlika A izmedju duljine prividnog horizonta AB i sbiljnog horizonta a/b izražena sa: A = AB — ´irb=-2(t — b) 1) Ako je A tako malena, da se više kod grafičnog crtanja ne može još vidljivom prikazati, tada je svejedno, da li se na sbiljni ili prividni horizont projecira. Označimo li sa ,n" mjerilo u kom se tloris predočuje od njeke duljine D, a pomanjenje iznaša »d«, tad imamo: .= ^ 2) n U praktičnoj geometriji vriedi za ekonomsko snimanje mjerilo 1 = 2600, dakle n = 2500. Ako je »s« veličina, što se još sa tlorisa uzeti može, tad je: A w. s ona duljina, koja se još u naravi napustiti može. Najmanja veličina s, koja još sa tlorisa možemo rzeti je s = 0-02 mm. dakle A = <0-02 n.* Da jednačbu 1) riješimo, izračunamo iz trokuta C A M i CaM t = B. tg^ 1 b = B. y-] * Kod kataatralnih nacrta 1 = 2880, dade se prostim okom snimiti i prikazati i nanjeti duljina od 014 mm., što odgovara u naravi 0´14 X 2880 = 403 mm. = 0-4 m. U najboljem slu´aju uz i/.vrstno transverzalno mjerilo i lupu, dade se nanjeti i 0 03 mm, dakle 01 m. može diff´erirat nanesena ili snimljeaa du´jina u nacrtu. (Vidi stranu 312 Šum. lista za g. 1906. Poglavlje A, ali. zadnju. ,Bureau des Lougitudej". u Parizu uveo je za mjerenje malih duljina u znanstvene svrbe mikron (M) = 0001 mm. |