DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 358 U slici 2, (vidi str. 361.) je za polumjer r == 1 za kut a; crta ah sinus, cd tangenta, ca chorda i arcus. Chorda* je veda od sinusa, arcus vedi od chorde, tangenta veda od arcusa. Uzmemo li ali u ruke tablice sbiljnih duljina i kutnih funkcija sa sedam desetinka i promatramo duljine za sin., tang, are. i cbordu za kuteve od 1—13´, tada n, pr. nalazimo, da je: sin. tang. are. cbord. 1´ 0-0002909 0-0002909 0-0002909 0-0002909 12 0-0034907 0-0034907 0-0034907 0-0034907 13´ 0-0037815 0-0037816 — — Iz prednavt denog je vidljivo, da su vriednosti do 12´ podpuno jednake. Tek kod kuta od 13´ pokazuje se izmedju sin. i tang. njeka razlika i to tek u sedmoj desetinki. Kabimo li tablice sa 6 desetinka, tad nailazimo još kod 3b´ tu jednakost, te tek kod 39´ pokazuje se opet izmedju sin. i tang. razlika u jedinici šeste desetinke. Sliedi odavde, da se kod maiib kuteva od par minutah može uvrstiti za sinus tangens; ili are, ili cborda i obratno; a to je kod mnogih računskih operacija od velike prednosti**. Dolazimo ali još i do toga, da je 0-0002909 X 12 = 0 0034908 odnosno, da možemo umjesto sinusa, tangensa, arcus ili chorde 12´; staviti takodjer 12 x sin- tang. are. ili chord. 1´ ili obdenito, kod malih kuteva umjesto sinusa, tang., are, ili chord. 1". Odnašaju se dakle kod malih kuteva njihove funkcije poput njih samih. * * * Pomislimo si negdje ma u kojoj točci oplošja zemlje n. pr. u D (slika 3. vidi str. 361.) povučenu normalu***, koja je iden * Chorda je zastarjeli izraz, a prije se nazivala u trig. i recipročna vrieđnost od cosinusa. Chorda (Sehne ili hrv. odsječak) jest dio površine, koji nastaje, ako ravna crta (sekanta ili presječnica) krivuljastu crtu ili površinu u dvije ili više točaka sječe, t. j . taj dio leži izmedju ovih dviju prereznih točaka. ** Potanje o tom u nastavnom djelu. *** Normala je u geometriji isto to, što okomiti pravac; kod krivulja i površina u dodirnoj točci tangente ili tangencialne ravnine spuštena na nj okomica. Presječna točka đvijuh bezkonačno blizih normala ravne krivulje, jest srednja točka zavoja t. j . sredina kruga, koji sa krivuljom dotični elemenat crte zajedno ima. Prama tomu je normal-ravnina skupnost svijuh normala prostorne krivulje ili občenito : normal-ravninu sačinjavaju svi pravci, koji u prostoru na njeki pravac u istoj točci okomito stoje. Normalni prorez je ravnina, koja je kao prorez posve povoljne površine kroz jednu normalu iste položena. |