DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1907 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 345 —


podpunu predočbu predmeta, već demo nastojati — u koliko
nam to iole, obzirom na obsežnost predmeta bude moguće —poredati
gradivo u suvislu cjelinu.


Već nam je unapried iztaknuti, da ako ćemo se i kod
toga poslužiti izkustvom stečenim na tom polju tekom jedanaestgodišnjeg
službovanja, — to nam ipak neće biti moguće niti
iz daleka, subsumirati pod gornji naslov sve u šum. praksi se
sbivše i sbivajuće slučajeve, već ćemo samo iznašati pribrano
gradivo u vlastitoj praksi, odnosno priobćeuo.


Molimo 8 toga unapried, da se ne bi naša mnijenja onamo
shvatila, kao da bi ee imala uporaviti na sve slučajeve i svagdje
u praksi, pase moguće i kao s naše strane mjerodavnima smatrala.


Osćbito pako će nam goditi, budemo li ovime ma i sićušni
djelak na uhar same stvari doprinjeli.


Za sada budi mimogredce spomenuto, da uz ostalo službovanje
sudjelovasmo kod uredjenja šuma i sastavka gospodarstvenih
osnova nadarbine biskupije djakovačke, a i sada još
sudjelujemo kod istovjetnog rada za šume nadarbine nadbiskupije
zagrebačke, koji se posao netom dokrajčuje*.


Šume spomenutih nadarbina zapremaju površinu od ca


40.000 katastraltuh jutara.
TJredjenje šuma i sastavak gospodarstvenih osnova za označenu
silnu površiau, bje na vlastitu zamolbu šumoposjednika,
putem kr. zem. vlade povjereno rukovodstvu p. n. g. kr. zem.
šum. nadzornika I. r. Andrije Borošića.


Prije no predjemo na naposebni dio (II.), biti ćemo slobodni
za sada samo u kratko i obćenito osvrnuti se još i na
naputak, za sastavak gospodarstvenih osnova za naše šume, koje
stoje pod osobitim javnim nadzorom, pa ćemo se kod pojedinih
paragrafa prema potrebi i napose zadržati.


*


* *


Prema zadaći i svrsi uredjenja šuma u sadašnjosti, po
prof. A. pl. Guttenbergu, imao bi glavni temelj svakog uredjenja
u občem i naposebnom pogledu biti površina šume.


* Službovasmo i kod županije modruško-riječke, te im. obć križevačke i gjurgjevačke,
kao i vlastelinstva Doljno-Miholjačkog. 26