DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 324 — trg broj 3. (gumarski odsjek\ te istomu neposredno dostaviti najkas nije do 10. kolovoz a t. g. Na molbenice, koje stignu iza ovoga roka, te koje ne budu propisno obložene^ ne će se kod podjeljivanja podpora ob?ir uzeti. Sa zagrebačke kr. šumarske akademije. Profesorski sbor šumarske akademije usvojio je, na poziv visoke kr. zemaljske vlade, na 4. srpnja o. g. predlog, glede proširenja obuke od sadanjih šest na osam semestara, a istodobno usvojena je u bitnosti i naučna osnova kr. ugarske vtsoke šumarske škole u Sćavnici. Ovo četvrtgodišnje naukovanje imalo bi već sa 1. listopadom o. g. stupiti u krepost. Što se medjutim tiče i samoga, toli nuždnoga u načelu i obećanoga definitivnoga uredjenja, odnosno stoplenja te akademije sa kr. sveučilištem, kao i pitanja namještenja naših akademičara u službe naše zajedničke državne šumske uprave, to su ova pitanja žali bože još uvjek preporna. Ostati će dakle u bitnosti i na dalje sve pri starom — pa se stoga opravdano bojati, da bi ovo produlenje naukovanja od tri na četiri godine — bez inih koncesija po slušače, moglo imati sada tu posljedicu, da će broj slušača još više pasti — nego li je to s obzirom na obće poznate prilike te škole već do sada bilo. U predmetu definitivnog rešcnja pitanja o ris« koj šumarskoj školi kod nas, pozvala je kr. zemaljska vlada, odjel za poslove unutarnje, polovicom mjeseca lipnja, senat kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, da nakon saslušanja učiteljskog sbora mudroslovnoga fakulteta, podnese konkretne svoje predloge, u pogledu konačnog uredjenja odnošaja današnje šumarske akademije prema sveučilištu. U koliko smo doznali — izjavila se je većina profesorskoga sbora mudroslovnoga fakulteta proti stoplenju šumarske akademije sa fakultetom — da li je već i kakova odluka senata uzsliedila neznamo. I tako se eto našoj visokoj školi i s one strane stavljaju neprilike i protivštine — s koje smo se tomu najmanje nadati mogli. Šumarsko đružtvo za Bosnu i Hercegovinu. Bosansko hercegovački šumarski činovnici žele osnovati posebno zemaljsko šumarsko družtvo. Napose se o tome vode živahne razprave i u krugovima vladinim u Sarajevu. Kako bosansko-hercegovačko šumska uprava već danas broji oko 150 šumarskih činovnika i oko 500 lugara i šumskih čuvara — a uz to bi sigurno i mnogi privatni šumoposjednici kao i šumska poduzeća tom družtvu pristupila, to imade izgleda, da bi i obstanak takovoga šumarskoga družtva bio moguć, nu dakako da bi tome trebalo svakako i nješto više snošljivosti — izmedju domaćih i stranih elemenata — koji su baš u šumarskoj struci najrazrožniji. Jedni bi tribali da se više udome — a drugi, da one tudjince koji rade za |