DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 322 — Forstliclie Bankiinđe. Von Fridrich Uroy. 2. Aufl. Verlag J. Kunstner i Bohm. Leipa. 1906. Preis K 12´—. Uliistrirtes Hiiudbiich đer LaubLolzkunde. Von Caraillo Carl Schneider. 7 Lief. Verlag G. Fischer in Jena 1907. Naturgeschicbtc des Tierreichcs, Unter besonderer Berucksich tigung der Teleologie, Biologie und Tierpsichologie. Steyl 1906. Preis geb. K 6—. Grnndriss der Waldertragsregelang. Von Dr. Karl Wimmenauer Verlag Sauerlanđer Frankfurt a. M. 1907. Književna objava. Gospodi, koja su od mene tražila, da im pošaljem moja litografirana predavanja iz Geodezije i Vodnoga graditeljstva, kao što i gospodi mojim bivšim slušateljima, koji bi ta predavanja želili imati, javljam, pošto je sada novo prošireno izdanje tih litografiranih predavanje dovršeno, da ih mogu dobiti. Novo izdanje litografija nauke o gradnji cesta i željeznice izaći će koncem ovoga mjeseca. Inžinir V. Hlavinka, kr. prof. šum. akademije Različite viesti. Natjeraj zapođpore za uzgoj djece šumarskih činovnika. Potaknuta ideja, od strane našeg hrv.-slav. šumar, družtva već prije nekoliko godina, da se osnuje ovakova zaklada, došla je konačno ipak do svoga ostvarenja Nakon svih priprema i potežkoća, koje su se morale prebroditi, te dovoljno skupljenog kapitala za temeljnu glavnicu, izradjena je u krilu kr. zemaljske vlade, šumarskom odsjeku, osnova zakladnice pod naslovom : „Zaklada za uzgoj djece šumarskih činovnika u kralj. Hrvatskoj i Slavoniji", koja je potvrdjena -). svibnja 1906., te je ove godine u život stupila. Kako se iz samog naslova zakladnice vidi, pravo na podporu iz ove zaklade imađu sva djeca .šumarskih činovnika, aktivnih i umirovljenih, koji su pripadnici kralj. Hrvatske i Slavonije. (Šumarski činovnici zajedničkih ureda ne spadaju amo, pošto je za njih, kao i za sve šumarske činovnike u Ugarskoj osnovana već slična zaklada u Budimpešti ) Napose je svrha zakladi, da se diele podpore djeci, dotično sirotčadi činovnika krajiških imovnih obćina, zemaljskih šumarskih činovnika, zatim šumarskih činovnika gradskih obćina i zemljištnih zajednica, koja kao redoviti učenici, dotično s ušatelji polaze više djevojačke škole ih ženski licej, strukovne škole mužke ili ženske, srednja i ovim nalik učilišta (gimnazije, realne gimnazije, učiteljske, više trgovačke i nautičke |