DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 319 — Ova okolnost imade se zasvjedočiti prije uvoza u područje zemalja svete krune ugarske, i to u kraljevini Ugarskoj sa svjedočbom izdatom po kojem kr šumarskom nadzorniku, a u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji po kr. žup. oblasti, dotično u gradovima: Zagreb Osiek, Zemun i Varaždin, koji uisu utjelovljeni županijama, po gradskom poglavarstvu. Promet i trgovina. C i kr. generalni konzulat u Kolnu u Njemačkoj, objelodanio je nedavna sliedeće izvješće o cienama slavonske hrastovine na tamošnjem tržištu. Tražnja hrastovih trupaca fme strukture, liepe jednolične svjetlosivkaste boje, još je uvjek vrlo živa. Stolari to drvo ne traže zato, što bi im sada posao bio veći, već baš zato jer već i kupci sami polažu veću važnost na vrstnoću i po izbor robu, nego li na jeftinoću. S obzirom na to i stolari danas već plaćaju za hrastovu piljenu gradju takove ciene, koje svakako moraju takodjer već i na ciene drva za izradu parketa i dužica uplivati. Fina, stara hrastovina osobite vrstnoće i jednolike teksture, traži se napose za furnire t. z. luksus mebla, a plaća se i do 250 maraka po kub. metru. Ovaj postepeni porast ciene drva stare hrastovine, upliva onda dakako u stanovitoj mjeri svakako i na ciene drvu manje kvalitete. Drvo za parkete takodjer već i opet poskupljuje, naročito što se tiče finijih slavonskih friza, kojih ciena već od g. 1904. ovamo, u istom onom razmjeru raste, kako su u nas poskočile i obće ciene hrastovu drvu. Još početkom godine 1904. bile su ciene najfinijim hrastovim frizima 27 mm. debelim 2 50—2,65 maraka po četvornom metru loco zapadna Njemačka, koncem veljače o. g. pako, već se nisu mogle dobiti izpod o´70—3´75 maraka po četvornom metru. Slični odnošaji nastali su i u pogledu ciena dužica za veću burad, napose slavonskog porietla, koje su takodjer već poskočile za kojih 30—40 postotaka. * * * Na Budimpeštanskom tržištu zabilježene su koncem travnja o. g. sliedeće ciene po kubičnom metru slavonske hrastovine: duga gradja po K 135 -145. Trupci za rezanje furnira po K 140 155. Boulsi K 145 do 160. I. a) kusi K 110—120. Parižka roba I. a) po K 130 -140. II. a) po K 105-115. Uzki frizi po K 105—110, a široki po K 110—120. Istodobno se je magjarska hrastovina plaćala po kub. metru i to: I. a) trupci po K 60-85. Boulsi po K 115—120. Uski frizi po K 95 |