DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 318 —


bivšem građjanskom području, po okružnici c kr. ministra unutarnjih
posala i pravosudja od 30. rujna 1857. (zera. vlad. list. god. 1857, k.


XXXIII. broj 195).
8.
Globe, koje unidju radi prekršaja ove naredbe, i utržci od zaplienjenih
te prodanih koza, teku u jednoj polovici u zemaljsku gospodarsku
zakladu u smislu §. 3. zakona od 13. ožujka 1897. (o promicanju
gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji), a u drugoj
polovici u korist veterinarske zaklade one obćine, u kojem području je
počinjen kažnjiv čin (u smislu §. 7. zakona od 23. travnja 1905. o
promicanju stočarstva).


9.
Onaj odio naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za
unutarnje poslove, od 18. travnja 1888. br. 26.662., ex 188"´.j koji se
odnosi na držanje i pašu koza, te naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske
vlade, odjela za unutarnje poslove, od 18. listopada 1893. br. 1517,
kojom je gornja naredba protegnula i na područje I. banske imovne
obćine, stavljaju se izvan krieposti.


10.
Ova naredba stupa odmah na snagu.
Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje
poslove, od 10. lipnja 1907. br. 13.159, kojom se ustanovljuje pojam
Iz inozemstva potičućeg „šumskog bilja" te carinski postupak s
tim biljem. U naredbi, saveznoj s provedbom autonomnog carinskog
tarifa i k njoj izdanim tumačenjima manjkala je do sada i^efinicija pojma
„šumskog bilja", koja je okolnost opetovano kod pograničnih carinskih
preda dala povoda pomutnjam u takovim slučajevima, kada se radilo
0 importu iz carinskog inozemstva -potičućeg šumskog bilja u svrhu
pošumljenja.


Da se tome izbjegne odredjuje se sporazumno s kr. ugarskim ministrom
za poljodjeljstvo, kr. ug. min. trgovine i kr. ug. ministrom za
financije sliedeće:


Pojam iz inozemstva potičućeg „šumskog bilja" te carinski postupak
s tim biljem ustanovljuje se kako sliedi: „Šumskim biljem"
(koje je po broju D6 carinskog tarifa prosto od carine) imadu se smatrati
one bjelogorične rasadnice (Laubholzsetzlinge), kojih visina ne prekoračuje
1 metar i one crnogorične presadnice (Nadelkolzsetzlinge), kojih
visina ne promašuje 50 cm. i u koliko će iste upotriebiti u svrhe drvogojne,
odnosno za pošumljenje, a ne kao uresne biljke za nasad parka
\\\ drvoreda,