DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 297 — suvišaka, koji bi se mogli upotriebiti za gradnju škola, željeznica, cesta i slično. Mogao bi tkogod pitati: Kako je to, da ipak mnoge zem. zajednice imaju šumskih glavnica, sada na desetke tisuda a prije na stotine tisuda kruna, pak zašto se ti novci ne bi upotriebili za podmirenje kulturnih i gospodarstvenih potreba ovlaštenika zem. zajednice? Na to je sliededi odgovor. Ima slučajeva, da su zem. zajednice prigodom segregacije dobile prastare šume, koje radi prezrelosti ne prirašduju u dovoljnoj mjeri, nego se stabla suše i gnjiju. Da takova šuma, odnosno prastara stabla ne propadnu bezkoristno, to se ona moraju cim prije užiti, a jer obično u večem dielu predstavljaju izvanredni prihod, to se se moraju prodati, te tim načinom postaju šumske glavnice. U takovih sluČajevih posjeČe se velik dio, čestokrat ciela šuma tečajem 2—3 godine, kako je to na pr. bilo kod šuma zem. zajednica u kotaru dol. Miholjac, a nakon sječe tada ostanu samo ili sasvim mlade branjevine, ili čistine, koje se moraju ponovno pošumiti. Pošto šuma do sječe ne doraste za godinu dvie, nego kod uzgoja visokih šuma treba barem 100—150 godina, dok iz današnje branjevine bude postala sječiva šuma, to za sve to vrieme zem. zajednice nede modi iz svoje šume crpiti nikakav glavni prihod na drvu, nego jedino nješto sitnijeg drva od proreda, te nakon što branjevine budu odrasle zubu marve, može biti prihod i od paše. U takovom slučaju namjesto prihoda od šume u drvu, stupa prihod t. j . kamati od nepotrošive šumske glavnice. 8 tima kamatima imaju se u prvom redu podmiriti troškovi šum ske uprave i gospodarstva, a zatim imalo bi se s njima u smislu ustanove §. 27. o. u. z. z. od obližnjih šumoposjednika na pr. vlastelina, samostana, države i t. d. kupiti onoliko gradjevnih i ogrievuih drva, koliko je to ovlaštenicima zem. zajednice po trebno. Tek ako bi nakon toga još bilo razpoloživih novaca od kamata, mogla bi zem. zajed. takove pretičce upotriebiti u povoljne joj svrhe. 23 |