DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 297 —


suvišaka, koji bi se mogli upotriebiti za gradnju škola, željeznica,
cesta i slično.


Mogao bi tkogod pitati: Kako je to, da ipak mnoge zem.
zajednice imaju šumskih glavnica, sada na desetke tisuda a prije
na stotine tisuda kruna, pak zašto se ti novci ne bi upotriebili
za podmirenje kulturnih i gospodarstvenih potreba ovlaštenika
zem. zajednice? Na to je sliededi odgovor.


Ima slučajeva, da su zem. zajednice prigodom segregacije
dobile prastare šume, koje radi prezrelosti ne prirašduju u dovoljnoj
mjeri, nego se stabla suše i gnjiju. Da takova šuma,
odnosno prastara stabla ne propadnu bezkoristno, to se ona
moraju cim prije užiti, a jer obično u večem dielu predstavljaju
izvanredni prihod, to se se moraju prodati, te tim načinom
postaju šumske glavnice.


U takovih sluČajevih posjeČe se velik dio, čestokrat ciela
šuma tečajem 2—3 godine, kako je to na pr. bilo kod šuma
zem. zajednica u kotaru dol. Miholjac, a nakon sječe tada
ostanu samo ili sasvim mlade branjevine, ili čistine, koje se
moraju ponovno pošumiti.


Pošto šuma do sječe ne doraste za godinu dvie, nego kod
uzgoja visokih šuma treba barem 100—150 godina, dok iz današnje
branjevine bude postala sječiva šuma, to za sve to
vrieme zem. zajednice nede modi iz svoje šume crpiti nikakav
glavni prihod na drvu, nego jedino nješto sitnijeg drva od proreda,
te nakon što branjevine budu odrasle zubu marve, može
biti prihod i od paše.


U takovom slučaju namjesto prihoda od šume u drvu,


stupa prihod t. j . kamati od nepotrošive šumske glavnice. 8


tima kamatima imaju se u prvom redu podmiriti troškovi šum


ske uprave i gospodarstva, a zatim imalo bi se s njima u smislu


ustanove §. 27. o. u. z. z. od obližnjih šumoposjednika na pr.


vlastelina, samostana, države i t. d. kupiti onoliko gradjevnih


i ogrievuih drva, koliko je to ovlaštenicima zem. zajednice po


trebno. Tek ako bi nakon toga još bilo razpoloživih novaca


od kamata, mogla bi zem. zajed. takove pretičce upotriebiti u


povoljne joj svrhe. 23