DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 289 — S kojih razloga ne napreduje šumarstvo političke uprave i zemljištnih zajednica u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, te na koji način bi se dalo tomu pomoći*? I. G. 1904. navršilo se je 10 godina, od kako su u krieposti zakoni: od 22. I. 18 94., kojim se uredjuje šumarskotehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji; nadalje zakon od 26. III. 194., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah stojedih pod osobitim javnim nadzorom; te zakon od 25. IV, 1894. o uredjenju zemljištnih zajednica. Ovimi zakoni, naročito sa prvim i drugim, htjelo se je udariti čvrst temelj naprednom šumskom gospodarenju u obde, a u šumama obćina i zajednica posjednika napose, pak što se je polučilo ? Vidimo s jedne strane razmjerno slab napredak u šumarstvu, a s druge strane nezadovoljstvo sa upravom reSenih šuma. Spomenuta tri zakona imaju svojih manjkavostih, te kada bi se danas, nakon 13-godišnje prakse stvarali, bi u gdjekojim točkama drugačije glasili, naročito to vriedi za zakon od 25. IV. 1894. 0. u. z, z. Za to se je koli prije, toli i u novije doba osobito na zakon o zem. zajednicama, mnogo napadalo, sto po našem sudu nije sasvim opravdano. U jednoj saborskoj sjednici minulih godina rekao je bivši ban grof Kuhen-Hedervary, da se je njeko vrieme pomišljalo na promjenu toga zakona, nu da se je od toga odustalo s razloga, jer se je steklo uvjerenje, da sS.m zakon nije tako loš, nego da je loša njegova provedba«. * Razprava kr. zemalj. šum. nadzornika g. A. Kerna, na glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva, obdržanoj na dne 14. srpnja 1907. u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 290 — 8 tim mnienjem se i mi podpuaoma slažemo, te odmah dodajemo, da to vriedi i za ostala dva spomenuta zakona. Imamo u zemlji ved mnogo, po reženom zakonu od 25. IV. 1894. uredjenih zemljištnih zajednica, koje imaju i temeljne knjige i po zemaljskoj vladi odobrene pravilnike, pak usprkos toga dogadja se : da se mnogi zaključci zastupstva i skupštine ovlaštenike, akoprem su po zem. zajednicu koristni, ne mogu pravodobne provesti; da proračuni nisu niti koncem´godine još pravomodni; da zajednice danas imaju nesposobnije lugarsko osoblje, nego li su ga imale prije 10 godina ; da se neobhodno nuždne ogojne radnje ne mogu provesti; da su zem. zajedn ce često uz inače liepe i vriedne sume pasivne, te moraju troškove uprave namiriti nametom i t d. Namiče se stoga nehotice pitanje: „što je tomu razlog, te na koji način bi se dalo tomu pomodi". Naglašujem da ovom razpravom m želim kritizirati dosa danji rad, nego da mi je svrha da sasvim stvarno razpravljam o razlozima, s kojih šumarska služba kod političke uprave nije do sada mogla napredovati onako, kako bi to poželjno bilo; nadalje da dokažem, da krivnja radi sadanjih neuspjeha ne leži na šumarima; te konačno poglavito stoga, da time dadem priliku, da se ta pitanja svestrano razprave i tim sakupi gradivo na temelju kojega ce se modi usavršavati rečena šumarska služba. Mnogo je toga za usavršiti, nu kao obično svagdje, tako i ovdje nije tomu dovoljna samo dobra volja, nego treba i sredstava, pak kakogod su se na pomanjkanju sredstava do sada razbile mnoge liepe za šumarstvo, tako de možda biti i u budude. Nu držim da to ne može biti razlogom, da ne bi i mi šumari poput inih struka razpravljali o tomu »kako i na koji način bi se mogla i imala unaprediti šumarska služba kod političke uprave«. Prelazimo sada na samu stvar, te demo ponajprije navesti glavnije razloge dosadanje nedade, a ti su sliededi: 1. Sto manjka provedbena naredba k zakonu od 25. IV1894. o. u. z. z., te usljed toga nije posve jasno, »tko je nad |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 291 — zorna oblast nad onim zemljištnim zajednicama, koje su posjednice suma, te u čemu sve sastoji taj nadzor. Vedinom naidi demo namienje, a svagdje na praksu, da je usljed ustanovaalin. 1. §. 50. z o. u. z. z. koji glasi: „Nadzor nad zem. zajednieami u prvoj molbi vrši u pravMu nadležna kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) i to bud neposredno, bud putem poglavarstva upravnih obdina", nad svimi zem. zajednieami, dakle i nad onima, koje su posjednice šuma, nadzorna oblast kr. kotarska oblast, odnosno gradsko poglavarstvo. Redje je mnienje, da je usljed ustanova §. 36. i alineje 2. §. 60. rečenog zakona nad zajednieami, koje su posjednice šuma, nadzorna oblast županijski upravni odbor. Usljed navedenoga neznamo niti danas još pravo, tko je nadzorna oblast, nad rečenim zem. zajednicama. Po dosadanjoj praksi imamo faktično dvie nadzorne oblasti. Po § 5. spomenutoga zakona od 26. III. 1894. ima naime županijski upravni odbor izpitati i odobriti godišnje drvosječne i ogojne predloge, te voditi obdu, a po svom šumarskom izvjestitelju i stručnu kontrolu nad provedbom tih predloga, a po predzadnjoj alineji § 3. naredbe kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 23. IV. 1903. broj 23.152, glede sastavke gospodarstvenih osnova i programa ima on odobriti godišnji radni program za sastav osnova. Sva ostala nadzorna prava vrše danas kotarske oblasti. Usljed tih dvajuh nadzornih oblasti može se dogoditi, da jedna drugu izigra. Tako može nastupiti slučaj; da župan, upravni odbor odobri ogojnu osnovu ili radni program za sastav gospodarstvene osnove, ali kr. kot. oblast nede da o tom vodi brigu, da se u proračunu osjeguraju za to potrebni troškovi, pak usprkos odobrenja upravnog odbora niti se bude pošum- Ijivalo, niti radilo na osnovi. K tomu se po kotarskim oblastima nadzor u praksi, u protimbi sa ustanovom § 43. z. o. u. z. z. vedim djelom provadja tako, da si kr, kotarske oblasti vindiciraju pravo, ne samo obustave protuzakonitih i štetnih zaključaka, nego i pravo odobrenja svih zaključaka zastupstvaskupštine. |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 292 — S druge se opet strane dogadja, da se autonomija zem. zajednice neopravdano tumači i provadja u najširjem smislu rieči. Tako se na temelju točke d) § 31. zakona, koja ustanovljuje, da skupština ovlaštenika ima razpolagati sa redovitim i vanrednim prihodom zem. zajednice, uvelo u praksu, da skupština ovlaštenika ne samo da čini razpoložbu sa prihodom, ne^o da ona ima i provadjati te svoje zaključke. Da to bude jasnije poslužiti čemo se praktičnim primjerom. Šumarski tehničar sastavio je godišnji drvosječni predlog, koji je nakon mnogih utoka ipak konačno postao pravomodan. Po tomu drvosječnom predlogu ima n. pr. zem. zajednica za ovu godinu pravo razpoložbe sa 300 stabala, sa ukupnom drvnom gromadom od 9 0 m^ Skupština ovlaštenika zaključi da se 200 m^ ima prodati u svrhu, da se sa utržkom podmire troškovi šumske uprave i gospodarstva, 100 m^ da se izluči za pokriče potreba ovlsštenika na gradjevnom drvu, 20 m^ da se ima n. pr. dati bezplatno za krovni lies gradit se imajude kapelice sv. Antuna, a ostatak od 580 m^ da se razdjeli kao ogrievna pripadnost medju ovlaštenike. Proti tomu zaključku uloži njekolicina ovlaštenika utok s razloga, što su proti prodaji stabala, te žele, da se sva razpoloživa stabla podiele medju ovlaštenike, a njekolicina opet uloži utok recimo za to, što su proti tomu, da se za kapelicu dade bezplatno gradja, nego hoće da se i onih 20 m^ proda, a za kapelicu dade gotov ucvac, tako da si poduzetnik bude imao gradju kupiti gdje hode, ali uz uvjet, da mora biti posve suha. Ako uzmemo slučaj, da je kotarska oblast nadzorna oblast (tako se sada doista i provadja), tada de ona te prigovore rie siti. Proti njezinoj odluci bude uložen utok na županijski upravni odbor, a proti odluci ovoga na kr. zem. vladu. Ako se u svih instancija brzo riesava i k tomu spis niti jedanputa ne mora vračati na nadopunjenje ili razjašnjenje, to de svakako prođi njekoliko mjeseci, dok rečeni zaključak skupštine bude pravomodan, a to tim vedma, što se sjednice župan. |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 293 upravnog odbora drže samo jedaoput u mjesecu. Usljed toga će 86 tek nakon možda pol godine znati pravomoćno, što se ima prodati, a što medju ovlaštenike razdjeliti, i tako de ovlaštenici ogrievnu drvariju, u mjesto početkom zime, u najpovoljnijem slučaju dobiti u proljeću. Nakon pravomoćnosti rečeuog zaključka imati će se posadanjoj praksi opet sastati skupština ovlaštenika u svrhu da se izjavi, da li prihvaća po šumaru sastavljenu i po Šumskom nadzorniku izpitanu tvarnu i novčanu procjenu prodat se imajućih stabala, te da li prihvaća odnosne dražbene uvjete. U tih dražbenih uvjetih skupštine, koie redovito misle da one sve najbolje znadu, skoro uvjek preduzimlju ajeke manje promjene, koje su obično manjkavo ili u obće zlo šfcilizovane, pak će ih stoga kotar, oblast morati izpraviti a po tom vratiti, skupštini da se izjavi, da li je sporazumno sa ueinjenimi izpravci. Nu ti uvjeti moraju se usljed ustanove § 5. rečenoga zakona od 26. III, 1894., podnjeti na odobrenje takodjer župan, uprav, odboru. Ako i ovaj u njima nadje manjkavosti ili neshodnih ustanova to će ih i on izpraviti, pak će se opet vratiti skupštini, da se izjavi, da li pristaje na učinjene izpravke. Dok ti uvjeti i odnosni skupštinski zaključak ide na obd. poglavarstvo, na kotarsku oblast i na žup. upravni odbor i istim putem natrag, i ako svaki puta u skupštinu ne dodje potreban broj ovlaštenika, nego se mora po drugiputa sazivati skupština, proći će svakako prilično mnogo vremena dok dodje do razpisa dražbe. Nu konačno će ipak doći do toga, ali redovito onda, kada već bude prekasno za povoljnu dražbu. Uz to se trgovinske konjunkture mjenjaju, čestokrat veoma brzo, pak se dogadja, da je medjuto ciena drvu pala, te se na dražbi ne poluče po skupštini prihvaćene izklične ciene. Tada ne preostaje ino, nego opet sazvati skupštinu u svrhu, da pristane na primjereno sniženje ciene, a pošto se radi o novom skupštinskom zaključku, to on opet mora putovati na odobre ije, dapače ako se ridi o prodaji izvanrednoga prihoda tad odnosni zaključak mora dobiti odobrenje i od zem. vlade, mora dakle proći još jednu instanciju. |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 294 — Po tom se vidi da u nepovoljnih slucajevih može prođi i podpuna godina dana i više od realiziranja prodaje, a za sve to vrieme ne i na zem. zajednica novaca za pokride svojih godišnjih potreba, a uz to su ovlaštenici skupštinarenjem izgubili jedno 10 radnih dana, što kod velikih zem. zajednica od njekoliko stotina ovlaštenika, prouzrokuje gospodarstveni gobitak na tisude kruna, a to sve za to, što se navodno radi autonomije zem, zajednica, rečena točka spomenutog § 31. tumači sasvim neshodno. Umjesto da se a ustanova provadja po duhu tako, da skupština ima odlučiti što se ima dati ovlaštenicima, a što prodati, a provedba samoga zaključka da prinadleži zastupstvu, tumači se ona po slovu tako, da sve spada na skupsti JU. Što se sve ne izvodi iz autonomije zemljištnih zajednica vidi se i od tuda, što je naredbom kr. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove bd 16, XII, 1897. broj 16,396. odredjeno, da šumarski tehničar ima stabla od godišnjeg etata samo obilježit i procjenit, te zapisnički predati zastupstvu zem. zajednice, a tek ovo da ih ima u ime drvarija podjeliti individualno medju ovlaštenike. Tek ako bi proti tako provedenoj razdiobi bilo prigovora, ima šumar, tehničar izviditi, jesu li prigovori opravdani, te ako da, ima provesti novu razdiobu. Takovo tumačenje i provadjaaje čini se, daje sjedne strane u protuslovlju sa ustanovom §. 6. spomenutog zakona od 26. III. 1894., koja jasno odredjuje, da provedba drvosječnih predloga spada u dužnosti šumara, a s druge strane povjerava se laikom u šumarstvu posao, kojega ne razumiju, i kojega uz najbolju volju nisu kadri valjano provesti. Provedu li ga pako nepravilno, to kako su obično nepismeni, nevode nikakovih, ili ako da, to kroz nejasnih i manjkavih bilježaka o tomu, što i koliko su komu podjelili, pak kako da onda šumar u slučaju pritužaba bude u stanju, takovu razdiobu izpitati i eventualno učinjene nepravilnosti kod diobe izpraviti. Kada bi se rečeno načelo htjelo dosljedno provesti, tada bi u onih slucajevih, kada se drva imaju usjeci proredom, |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 295 — šumar ili morao sva izraditi se imajuda stabalca, a tihMmade često na hiljade, obilježiti svojim čekidem, da zastupstvo bude znalo što se smije sječi, a za to ne ima niti vremena, niti do voljno putnoga paušala, ili mora sječinu predati zastupstvu, da ono samo proredjuje kako zna, nu tada to redovito nebi bila proreda, nego devastacija. Analogno tomu morao bi šumar ogojne predloge samo sastaviti na papiru, dočim provesti ih t. j . rukovoditi kulturne radnje imalo bi zastupstvo z, z., koje o tomu naprosto ne ima pojma. Trebalo bi samo još odrediti, da i procjene stabala imaju obavljati zastupstva zem. zajednica, pak onda šumari osim sastavka gospodarstvenih osnova nebi imah u obde nikakav tehnički niti stručni rad u šumama zem. zajednice. Držimo, da nitko ne će ustvrditi modi, da skupštine ovlaštenika slobodnije razpolažu sa prihodom svojih šumah, nego n. pr. knez Turn-Taxis ili kuez Schaumburg-Lippe, ali smo uvjereni i otomu, da de rečeni veleposjednici na pre´dlog svoje šumske upi´ave, doduše učiniti razpoložbu sa prihodom svojih šuma, ali da ne budu oni išli u šumu obavljati doznaku i razdiobu prodanih i eventualno poklonjenih stabala, nego de taj posao prepustiti svojem šumarskom osoblju, u čiji djelokrug to po naravi službe spada, i radi kojih posala je medju inim i namješteno. 2. Sto se prihodi šuma ne upotrebljaju izključivo za namirenje troškova uprave i gospodarstva šumskoga, te za namirenje gradjevne i ogrievne drvarije ovlaštenika, nego prečesto u svrhe, koje nisu sa šumom u nikakovom savezu, kao na pr. za gradnju crkava, škola, cesta, željeznica, za pladanje selskih pastira, uzdržavanje selskih bikova i t. d. i t. d. Ne ima dvojbe, da je gradnja crkava i škola kulturna, a uzdržavanje selskih pastira, bikova i t. d. gospodarstvena potreba vedine ovlaštenika zem. zajednice, nu s druge strane ali stoji i to, da zem. zajednice prigodom segregacije nisu dobile više šuma, nego li je potrebno za potrajno namirenje drvarijske potrebe ovlaštenika, i da ih nisu dobile u svrhu da grade |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 296 — škole i uzdržavaju selske bikove, nego za to, da imaju drva za namirenje gradjevne i ogrievne potrebe ovlaštenika. Uvaži li se k tomu, da se je od vremena provedenili segregacija narod umnožio i sveudilj množi, i da su se bivše zadruge razdielile i tim potreba na gradjevnom i ogrievnom drvu znatno povedala, nedvojbeno je, da sadanje šume od 907o zem. zajednica ne mogu producirati niti toliko drva, koliko ga ovlaštenici faktično potrebuju, a ne da bi još mogle davati suviška za crkve, škole i t. d. Kako je vee rečeno, dobile su z. z. prigodom segregacija najviše onoliko šume, koliko je tada bilo potrebno za trajno namirenje drvariie i to na temelju čist e vriedaosti služnosti (dakle po odbitku urbarske protudade), a da pri tomu nije bio uzet obzir na to da od šume treba pladati porez, obdinski namet, prinos k pladi šumara, lugara i t. d., pak kada se stoga jedan dio prihoda šume mora upotriebiti za podmirenje tih izdataka, to . je osobito sretan slučaj, ako za ovlaštenike zem- Ijištnih zajednica ostane onoliko, kolika je njihova potreba na drvu. S toga ako se hode u šumama zem. zajednica gospodariti potrajno, a po §. 1. rečenog zakona od 26. III. 1894. mora se, možemo pozitivno ustvrditi, da šume povoljno situiranih zezemljištnih zajednica, u najpovoljnijem slučaju davaju toliko, da se mogu podmiriti redoviti troškovi u novcu i potreba na gradjevnom i ogrievnom drvu. Više te šume absolutno ne mog u dati . Od toga može biti iznimaka samo u onim pojedinim slučajevima, kada ovlaštenici mogu od vlastelinstva jeftino, kad kada uz odradu dobiti drvo, ili kod pojedinih zem. zajednica u Primorju, gdje je potreba na ogrievnom drvu minimalna. Iz navedenoga sliedi, ako je šuma zem. zajednice kadra potrajno dati toliko, da se mogu pokriti troškovi uprave i go spodarstva i k tomu još potrebe ovlaštenika na drvu, da je s jedne strane dala maksimum prihoda, te podpuno udovoljila namjenjenoj svrhi, a s druge strane da absolutno ne može biti |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 297 — suvišaka, koji bi se mogli upotriebiti za gradnju škola, željeznica, cesta i slično. Mogao bi tkogod pitati: Kako je to, da ipak mnoge zem. zajednice imaju šumskih glavnica, sada na desetke tisuda a prije na stotine tisuda kruna, pak zašto se ti novci ne bi upotriebili za podmirenje kulturnih i gospodarstvenih potreba ovlaštenika zem. zajednice? Na to je sliededi odgovor. Ima slučajeva, da su zem. zajednice prigodom segregacije dobile prastare šume, koje radi prezrelosti ne prirašduju u dovoljnoj mjeri, nego se stabla suše i gnjiju. Da takova šuma, odnosno prastara stabla ne propadnu bezkoristno, to se ona moraju cim prije užiti, a jer obično u večem dielu predstavljaju izvanredni prihod, to se se moraju prodati, te tim načinom postaju šumske glavnice. U takovih sluČajevih posjeČe se velik dio, čestokrat ciela šuma tečajem 2—3 godine, kako je to na pr. bilo kod šuma zem. zajednica u kotaru dol. Miholjac, a nakon sječe tada ostanu samo ili sasvim mlade branjevine, ili čistine, koje se moraju ponovno pošumiti. Pošto šuma do sječe ne doraste za godinu dvie, nego kod uzgoja visokih šuma treba barem 100—150 godina, dok iz današnje branjevine bude postala sječiva šuma, to za sve to vrieme zem. zajednice nede modi iz svoje šume crpiti nikakav glavni prihod na drvu, nego jedino nješto sitnijeg drva od proreda, te nakon što branjevine budu odrasle zubu marve, može biti prihod i od paše. U takovom slučaju namjesto prihoda od šume u drvu, stupa prihod t. j . kamati od nepotrošive šumske glavnice. 8 tima kamatima imaju se u prvom redu podmiriti troškovi šum ske uprave i gospodarstva, a zatim imalo bi se s njima u smislu ustanove §. 27. o. u. z. z. od obližnjih šumoposjednika na pr. vlastelina, samostana, države i t. d. kupiti onoliko gradjevnih i ogrievuih drva, koliko je to ovlaštenicima zem. zajednice po trebno. Tek ako bi nakon toga još bilo razpoloživih novaca od kamata, mogla bi zem. zajed. takove pretičce upotriebiti u povoljne joj svrhe. 23 |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 298 — Ovakova razpoložba odgovarala bi onoj svrhi, u koju je šuma dana zem. zajednici, a iz političko-upravnih i naeionalnogospodarstvenih razloga potrebna bi bila s toga, što bi ovlaštenici onda, kada bi im se u mjesto drva u naravi, dao gotov novac, taj novac upotriebili u ine svrhe, a pošto bez drva ne mogu biti, eto povoda silnim šumskim štetama i predbacivanja šumaru radi šumskih prijavnica. Ovo temeljno načelo redovito neće da razumiju niti ovlaštenici, niti upravnici, nego oni obično kalkuliraju, da zem. zajednica imajudi na desetke tisuća, a njeka i preko stotine hiljada kruna šumske glavnice, treba da dade na primjer: 10.000 K za gradnju škole, 20.000 K za izgradnju ceste od X—y, 2.000 K za izgradnju pločnika u selu, 500 K za orgulje, a 200 K za crkveno zvono, 1 000 K za vatrogasnu štrcaljku, 500 K za nabavu glazbila za selsku glazbu, 500 K doprinosa k plaći kapelnika, 2.000 K za gradnju kuće za selske pastire i t. d. dokle god se ne bi potrošila ciela glavnica (sve navedeno nije nabačeno, nego izvađeno iz proračuna zem. zajednica). Ako li se šumar usudi takovom gospodarstvu prigovoriti, ili dapače predložiti, da se u proračun uvrsti 2 000 K za uredjenje usurpacija i sastavak gospodarstvene osnove, 1.000 K za pošuniljenje, 200 K poviš´ce plaće lugara, zida se već jednom može namjestiti osposobljeni lugar, te konačno 2.000 K za kupnju drva kod vlastelinstva, onda mu se predbacuje da ne ima smisla za narodne potrebe, da pošumljenjem hoće narodu oduzeti i ono malo paše što ju ima, da šta će mu osnova i osposobljeni lugar za šumu, koja ništa ne nosi, pak zašto nebi zajednica gradila školu, crkvu i t. d. kada ima novaca. Nisu osamljeni slučajevi, da su se na spomenute kojekakove izdatke potrošile dosta velike šumske glavnice — jer doklegod glavnice traju, neprestano se nadju razne siln e potrebe , koje narod navodno radi siromaštva ne može inače, van iz šumske glavnice pokriti, a ako se baš nikako ne može naći ini naslov, tad mora pomoći svinjska zaraza, tuča, suša, |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 290 — dužni porezi i sliSno, da se može tražiti razdioba glavnice med]u ovlaštenike. Na takav način se šumske glavnice redovito puno prije potroše, nego li je šuma mogla odrasti u toliko, da bi svojim prihodom mogla pokriti barem godišnje troškove uprave. S toga tada nastaje doba, da se te potrebe moraju pokriti nametom i to najnepopularnijim što obstoji. Davno je naime ovlaštenik zaboravio da je njegova z. z. iz šume dobila njekoliko stotina tisuda kruna, koje su se tečajem njekoliko godina potrošile često na koristne, a čestokrat i na svasvim nepotrebne stvari. On sada samo vidi šumu, koja ništa ne nosi, dapače radi koje mora pkdati namet. On radi toga ne bude krivio one, koji su ga nagovarali na trošenje glavnice, nego de kriviti šumara, koji i opet mora trpiti radi grieha drugih. On je neprijatelj naroda kada je proti trošenju šumskih glavnica, a neprijatelj je takodjer tada, kada, nakon što se je glavnica potrošila, traži da se u proračunu makar i nametom osjegura pokride barem i najnuždnijih izdataka uprave i gospodarstva. Udesio dakle šumar ovako ili onako, po njega težko svakojako, a najteže mu je to, da se njemu, koji je iz šume priskrbio tolike tisude, za gradnju škola, cesta, željeznica i t. d. predbacuje pasivnost šume, i da se prigovara tobože silnim troškovima šumske uprave, a teško je i ovlaštenicima, koji su doduše svojom krivnjom, ali obično tudjim nagovorom, potrošili šumsku glavnicu, kada im dodje doba, da moraju pladati šumski namet. Na takav ev^o način postaje medjusobno nerazumjevanje i nepovjerenje, a posljedica mu je nezadovoljstvo sa šumskom upravom i njezin zastoj. 3. Što se ustanove §. 44. z. o. u. z. z., kojim je odredjeno, da su upravne obdine dužne onim zem. zajednicama, kojima uedotječu sredstva za samostalno blagajničko poslovanje, biti na ruku tim, da im vode račune, mjestimice tumače do skrajnosti liberalno tako, da se z. z. dozvoljava, da im njihovi |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 300 — neuki glavari ili koji odbornik, koji o kakovom blagajničkom rukovanju ne ima ama ni pojma, vode blagajničke poslove. Za te ljude proračuni naprosto ne obstoje, n go oni troše novac zajednice prema svojoj uvidjavnosti ili dogovoru. Što su ovakovi ljudi kadri pladati iz sredstava z. z., neka služi primjerom, da je kod jedne zajednice nadjen potrošak od njekoliko stotina kruna za puČku svedanost, nadalje za jednu vecpru i vino za zastupstvo z. z., da su plaćene globe na koje su temeljem §. 45. z. 0. z. z. osudjeni bili njeki zastupnici i t. d. Ti glavari ili zastupnici jesu kod vedine zem. zajednice obično ili bolje stoječi seljaci, ili selski krčmari ili trgovčići. Zfije dakle čudo da ne imaju pojma o blagajničkom poslovanju. Oni te račune vode na najprimitivniji način bez ikakovih obloga, pak kada se je jednom kod jedne zajednice usljed tužaba zavirilo u račune, manjkala je večina namira, nu zastupstvo si je u svojoj naivnosti pomoglo tako, da je na malim ceduljicama napisalo: »Mi podpisani potvrdjujemo da smo N. N. izplatili X K u ime toga i toga«, sve te ceduljice su datirali na isti dan, pak da ih. nebi eventualno uzmanjkalo, napravili su za pojedine stavke izdatka po dvie i tri sasvim istovjetne namire. Da na ovakav način ne može biti nikakovog reda u računima, i da se na račun z. z. izpladuju upravo nevjerojatne stvari, dozvoliti mora svatko, a pošto se uz to troši bez obzira na proračun, postaje isti sasvim suvišan, a uz to se redovito ne moga u obde, ili barem ne pravodobno dobiti novci za provedbu odobrenih šumskih radnja, za pravodobnu izplatu lugara i t. d. 4. Što se po i. z. ne namješta osposobljeno lugarsko osoblje, kako to propisuje §. 12. uvodno spomenutog zakona od 26. III. 1894., te sto se to osoblje slabo ili nikako plada. Posljedica je, da šumar takovo neuko i nesposobno osoblje ne može upotriebiti za nikakav tehnički pomodni rad, nadalje da takovo osoblje ne mogudi živiti od zraka, služi samo na oko, čestokrat i nepošteno, te s toga medju narodom koji to vidi. |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 301 — ne ima ugled i Štovanje, koje bi mu kao javnoj straži neobhodno nuždno bilo, a s druge strane kod urednika, kojim prinadleži razpravljanje šumskih prijavnica, pobuđjuje nepovjerenje, radi česa se štetocinci često kazne samo ukorom, a dosudjene odštete, koje se vulgarno sasvim krivo nazivlju »šumskima globama«, slabo ili nikako ne uderuju i tim otvaraju širom vrata haračenju šuma. 5. Sto se ne uzimlje obzir na to, da šume z. z. nisu dane samo sađanjim ovlaštenicima, nego i njihovim potomcima, da ih se 8 toga ne smije prekomjerno iscrpljivati, nego da se moraju uživati potrajno, pak s toga da se od šumara ne smije zahtjevati, da ovlaštenicima dade više drva, nego li to potrajnost dozvoljuje, ili, da za volju sadanjih, a na očiti uštrb budućih ovlaštenika, dozvoli pašu u kulturama i zagajenim djelovima šume, niti da proti izričnoj ustanovi §. 3. z. z. dozvoli, da izsječeni djelovi šume ostanu nepošamljeni. 6. Što se ne razlikuje dvojaki djelokrug što ga po §. 9. uvodno spomenutoga zakona od 22 I. 1894. imaju kr. kotarski šumari. Po toj ustanovi su oni; a) kod kotarskih oblastih izvjestitelji za šumarstvo i lovstvo, b) stručni upravitelji u šumama stojedim pod osobitim javnim nadzorom u onom slučaju, kada im to na temelju ustanove zadnje alin §. 31. provedbene banske naredbe od 15. srpnja 1895. broj 35.633 izdane k rečenom zakonu, u dužnost stavi kr. zemaljska vlada. U poslovih prvospomenutoga djelokruga jesu i moraju biti vezani na odredbe glavara kotarskih oblasti, te samostalno ne mogu niti što odrediti, niti provesti. U drugospomenutom djelokrugu je njima, ane kotar, oblastima, povjerena stručna uprava, te s toga, kao i s razloga, što su oni i odgovorni za tu upravu, morala bi im se dati i njeka samostalnost u vodjenju te uprave. 7. Što kr. kotarskim šumarima nije dozvoljeno, da oni poput svojih kolega u Austriji, smiju direktno dopisivati sa svojim nadzornikom, podčinjenim lugarskim osDbljem i sa predstavnićtvima zem. zajednica, nego oni moraju dopisivati putem one kotarske oblasti kod koje, ili u području koje se nalazi njihovo sjedište. |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 302 — Da uslied toga višeputa dolazi i do nemogudnostih, vidi se iz sliededega primjera. U mjestu Fužine ezponiran je jedaa kr, kotarski šumar, čija direktno predpostavljeaa kotarska oblast jeste ona u Delnicama. On medju inim vodi stručnu upravu i u šumama z. z. Dol i Smrika. Ta mjesta, dakle i ovlaštenici nalaze se u Primorju nedaleko Kraljevice u području kotarske oblasti na Sušaku, a njihove šume nalaze se blizu mjesta Fužine u kotaru Delnice. Dodje doba da treba doznačiti ovogodišnji drvni etat. Šumar si za taj posao učini program uredovanja t. j . ustanovi dan, kada de medju inim i u spomenutim šumama rečeni posao obaviti. Po dosadanjoj praksi i usljed ustanove alin. 3. §. 33. spomenute banske provedbene naredbe mora šumar taj svoj radni program predložiti na odobrenje kr. kotarskomu predstojniku na Sušaku, ali putem kr. kotarske oblasti u Delnicama. Tek kada mu je odobren vraden po kotarskoj oblasti, može on putem kr. kotar, oblasti u Delnicama predložiti kotarskoj oblasti na Sušaku koncept odpisa, kojim se ovlaštenicima priopduje, da de šumar te i te dane obaviti doznaku stabala u šumi z z. Dol i Smrika. Kada kotarska oblast na Sušaku teda negda dobije to iz vješde, onda de ga poslati obdinskom poglavarstvu u Kraljevici ovo glavarima zem. zajednice Dol i Smrika, a ovi de ga proglasiti ovlaštenikom. Koliko de vremena za sve to trebati, znati de si svaki misaon čovjek sam predstaviti i uviditi, da bi šumar morao svoje uredovanje ved mjesece unapried točno po danu označiti, a to nije mogude. 8. Što su putne naklade šumar, tehničara kotarskih oblasti tako malene, da oni ne mogu obaviti niti polovicu samo najnuždnijih uredovanja. Izuzev jedan jedini slučaj, su inače najvede putne naklade ustanovljene sa 800 K, a najniže sa 600 K ili popriečno 700 K godišnje, ili 68 K mjesečno. Neka su šume popriečno udaljene samo 8 km., to čini tamo i natrag 16 kilometara po 40 fil. = 6 K 40 fil., k tomu dnevnica 6 K čini ukupno na dan 11 K 40 fil, odnosno šumar može |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 303 — vanjskomu radu posvetiti mjesešno 5, a godišnje 60 dana. To pako znači, da u iole malo večem kotaru može u šumu Bvake pojedine z z. dospjeti 2—3 puta na godinu, što uz nedisciplinirano i neuko lugarsko osoblje, nije dovoljno niti za redarstvenu službu, a kako da onda dospije na kulturne radnje i na sastavak i provedbu drvosjeČnih osnova i t. d. Posljedice tih malih putnih naklada jeste: a) da su šumari prisiljeni njeka uredovanja zaračunavati na teret zem. zajednice, a veliki dio obaviti bezplatno podmirujud troškove od svoje i onako neznatne plaće. b) da se poslovi ne mogu vazda obaviti pravodobno, pak da stoga nisu krivi šumari, ako ovlaštenici ne dobiju uvjek pravodobno drvariju, ili ako šumari ne naidju na svaki propust i zloporabu lugarskog osoblja. 9. Što su kr. kotarski šumari tako slabo pladeni, da uz najčeduiji način života nisu kadri sastaviti konac s krajem. O tomu ne čemo duljiti, dovoljno je da spomenemo da imaju pladu od 1400-^2400 K godišnje ih 116—200 K mjesečno. Posljedica toga je zaduživanje, koje opet nadje nezadovoljstvo i biedu, a to ubija volju za rad. Dodamo li k tomu još, da po sadanjoj praksi i tumačenju §§ 6. i 14. spomenutog zakona od 22. I. 1894. šumari Križevčani pa makar pojedinac bio kako sposoban imarljiv, sa X. činovnim razredom završuje svoju karijeru, upravo se je za čuditi, da je usprkos toga većina njih uzdržala volju i svježost za tjelesni i duševni rad. 10 Sto još nisu izdani službeni naputci za šumarske tehničare i lugarsko osoblje, te stoga šumarski nadzornici, šumari i lugari glede šumarske službe neznaju točno niti svojih prava, niti dužnosti, a to medju inim otežčava kontrolu po nadzornim organima. 11. Što se prigodom sastavka gospodarstvenih osnova, odonosno pošto ih je još razmjerno malo sastavljenih, prigodom sastavka godišnjih drvosječnih predloga, često ne uzimlje dovoljan obzir na opravdane želje i potrebe ovlaštenika. Tako se n. pr. dogadja, da i kod malog šumskog posjeda šumari |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 304 — hode da uzgajaju visoku šumu za tehničke svrhe, umjesto da nastoje uzgajati takove sume, koje budu što više i čim prije dale mnogo ogrievnih drva, koje ovlaštenici u prvom redu trebaju ; ili da u šumama, koje su se dosada sjekle neredovitim prebornim načinom, reda radi preko noći uvadjaju redovite sječine bez obzira, da bi možda Čišdenjem trebalo iz šume ponajprije povaditi razna prestara, za daljnji rast nesposobna stabla; ili da se bez osobite nužde pod zabranu stavljaju onakovi predjeli, koji su za sada još ovlaštenicima neobhodno nuždni za pašu, jednom rieči, što se dovoljno ne uzimlje obzir na to, da se preko noći ne može od skroz neurednog, pređi na uredno šumarenje, nego da se to dade samo postepeno učiniti. 12. Što se ne radi intenzivno na izradbi gospodarstvenih osnova. U koliko se pako mjestimice ipak osnove izradjuju, to jer niti županijski šumarski nadzornici, niti vladin šumarski odsjek ne imaju dovoljno putnih sredstava, da taj osobito važni, i sa tehničke strane često veoma težki stručni rad nadziru i rukovode, jesu kr. kotar, šumari bez upute prepušteni sami sebi, pak stoga u bojazni da nebi sastavili nješto, što nebi odobrenja našlo, sami odgadjaju taj rad, a ako ga i provadjaju, potroše Često znatno više vremena nego li bi trebalo u onom slučaju, kada bi ih u taj posao uveo verzirani taksator. 13. Sto su kod županijskih oblastih namješteni samo p3 jedan šumarski nadzornik, sa jednim šumarskim vježbenikom, koji za svoje vanjsko uredovanje imaju odveć malu putnu nakladu, i koji k tomu obzirom na to, što ih je polovica uvrštena u IX. činovni razred, Često ne imaju niti u službi niti u družtvu onaj položaj, koji bi im bio nuždan kao prvom šumarskom činovniku u županiji. U mnogim županijama je šumski posjed zem. zajednica, nad kojim župan, šumar, nadzornici imaju voditi nadzor toliki, kao što je posjed njekih krajiških imovnih obdina, ili šume spadajude pod koji kr. šumski ured. Osim osoblja na šuma |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 305 — rijama imadu za to imovne obdine svoje gospodarstvene urede sa 5—10 činovnika, a državne šumske uprave svoje šumske urfde (kr, šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu, kr. nadšumarnički ured u Vinkovcima i t. d.) takodjer sa mnogobrojnim činovniČtvom. Samo za šume zem. zajednica mora biti dovoljan jedan šumarski nadzornik, od ´vojih su ujeki dapače i bez šumar, vježbenika. U takovih okolnostih može župan, šumar, nadzornik, koji uz to mora nadzirati i sve ine privatne i naročito one pod osobitim javnim nadzorom stojede šume, područje svoje županije jedanputa u godini letimice proputovati, ali intenzivno nadzirati, naročito gospodarenje u šumama em. zajednica, valjano izpitati ugojne i drvosječne predloge (naročito tvarnu i novčanu procjenu prodaji namjenjenih stabala), te provedbu tih predloga, doći u doticaj sa predstavnici šumoposjeinika, sa drvotržci i t. d., to nije mogude, jer za to mu absolutno nedostaje vremena, sve kada bi imao na razpolaganje dovoljno putn´h sredstava, što ali takodjer ne ima. Putna naklada župan, šumar, nadzornika iznosi godišnje prema veličini županija 600 K do 1040 K, ona je manja nego li ,putni paušal jednog kotarskog tumara kod državne ili imovne obdine, a kud i kamo manja od putnih paušala predstojnika šumskih ureda kod državne ili imovno obdinske šumarske službe, tako n. pr. kod zajedničke šumske uprave ima upravitelj šumarije putnog paušala 1200 K i pravo zaračunavanje stegnutih dnevnica, a nadzorno osoblje kod ureda ima razmjerno više. Nitko ne može ustvrditi, da su putni paušali kod imovnih obdina i zajedničke šumske uprave preveliki, pak za to kada se ti paušali sravne sa putnim nakladami župan, šumar, nadzornika, tada se bez pretjerivanja može uztvrditi, da potonji imaju premalene putne naklade. Za dokaz evo tomu ra.čun. Na temelju mnogodišnjeg prosjeka iznose putne pristojbe šumar, nadzornika u najpovoljnijem slučaju dnevno 14 K. Po tomu može onaj sa 600 K naklade u godini biti na vanjskorn radu |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 306 — 43 dana, a onaj sa IO4O K, a to je županjski šumarski nadzornik u Zagrebu, 74 dana. Ovaj potonji ima u svojoj županiji 12 kralj, kotarskih šumara, te stoga na pojedini .humski kotar odpada 6 dana. Od toga neka samo jedan dan upotrebi za pregledavanje uredskog poslovanja šumara, to mu ostane 5 dana za šumsko-redarstveni nadzor u cielom kotara, te za preizpitanje gospodarstvenih osnova, drvosječnih i ogojuih predloga, za nadzor nad provedbom tih predloga i za sva uredovanja navedena u §§, 19. 21. 22. 24.-29. spomenute provedbene naredbe od 15 VII. 1895. broj 35.633, — da to pako za 5 dana nije mogude, držimo da je svakomu jasno bez daljnjih dokaza. 14. Što ne ima izričitoga propisa, po kojemu bi se male zem. zajednice, koje radi malene površine svojih šuma, ne mogu namjestiti i plaćati valjano lugarsko osoblje, mogle prisiliti da namjeste zajedničke lugare, koji bi se tada mogli valjano platiti, te bi i službu valjano vršili; nadalje što se lugarsko osoblje pr ti jasnim propisima §. 12. spomenutoga zakona od 26. III. 1894. često odpušta od službe bez opravdanih razloga, a namještaju često osobe, koje za tu službu ne imaju tjelesne, niti duševne sposobaosti, te konačao što svatko hode da im zapovjeda, rkoprem to pravo po rečenom paragrafu pripada jedino šumar, stručnjaku. 15. Što se po zvanima i nezvanima podupire svaka molba zem. zajednica, koja ide za razdiobom pašnjaka ili šuma danih u ime pašnjačke pripadnosti. Kada se to pako dozvoli, tada se ti pašnjaci obično izkrČe i pretvore u drugu kulturu, a nakon 2—3 godine evo onđe opet molbe, da se od šume ponovno odciepi komad za pašnjak, ili da im se mlada šuma otvori za pašu, jer inače da ovlaštenici moraju stoku poklati i t. d. a ne pita se, odkuda će se ljudima, koji sada već jadikuju radi pomankanja drva, moći u buduće, kada šuma bude još manja, dati dovoljno drva. 16. Što se zagajenju i novom pošumljenju izsjeeenih Šum´ikih dielova redovito stavljaju zaprieke, te što manjka |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 307 propis, na temelju kojega bi bila dana mogudnost, da se po-^ jediui, očito na bezuvjetnom šumskom tlu ležeć´ pašnjaci, molbenim putem uvrste u kategoriju šuma, te u javnom interesu pošume. Tako n pr. sve branjevine i kulture na primorskom krasu, daklem takorekudi na golom kamenu, jesu po katastru pašnjaci. 17. Što se s jedne strane često šumarski tehničari obterečuju sa poslovima, koji u smislu ustanove §. 9. zakona od 22. I. 1894. na nje ne spadaju, a s druge strane šumarske stvari Često riešavaju po pravnicima i ne pitajudi šumara za stručno mnienje. 18. Što se zemljištne zajednice, koje su posjednice šuma, uredjuju po povjerenicima i sastavljaju za nje pravilnici, a da se k tomu uredovanju ne prizivaju šumari, l´osljedica toga je, da u njekim pravilnicima imade ustanova, koje nikako ne odgovaraju, a valjda u svima manjkaju mnogi neobhodno potrebni propisi, kao n pr. »kada i komu ima ovlaštenik najaviti svoju potrebu na gradjevnom drvu, ima li se ta potreba konštatovati i po komu, tko ima odlučiti o dotičnoj molbi« i t. d. 19. Što se molbe za dozvolu pretvorbe šume u drugu vrst kulture; za individualnu razdiobu nekretnina; za izkotarenje izpod stručne uprave šumarskoga tehničara i slično, često i onda, kada su opravdane i uvaženja vriedne, prosudjuju često po šumarima veoma tjesnogrudno, te s toga ne uvažuju. 20. Što ima slučajeva, da šumarsko osoblje kod sudova nije našlo dovoljne zaštite proti insultima šumskih štetočinaca, a to ponajviše s toga, što za šumarsko osoblje nije propisan nikakav službeni znak ili odora, a napadatelji dobro znadu, poslužiti se izgovorom »da nisu znali, da je dotičnik šumar i s toga da uživa prava poglavarstvene osobe i gradjanske straže". 21. Sto šumarski odsjek kr. zemaljske vlade, uslied pomanjkanja dovoljnoga osoblja ne dospije da : ti) dovoljno intenzivno nadzire i rukovodi rad šumarskih tehničara I. i II. molbe; i |
ŠUMARSKI LIST 8/1907 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 308 — b) da izradi njeke još potrebne zakonske osnove, provedbene naredbe, te službene naputke i tehničke poslovne upute za šumarsko i lugarsko osoblje. (Svršetak sliedi). Poučni izlet šumarskoga društva od 15 do 18. srpnja 1907. u Kranjsku i austrijsko primorje. Po programu, objavljenome u društvenom časopisu, sastali su se družtveni članovi izletnici, u poaedjeljak dne 15/VII jutrom u 8 sati na južnome kolodvoru u Zagrebu, da´pod vodstvom društvenoga tajnika u;iiir. g Vilima pl. Dojko?idj, nastupe naumljeno putovanje. Kod izleta su sudjelovali p. n. g. družtveni članovi; Adamek Ladislav, Barisid Pavle, Beck Ivan, Bilinski Stanko, Csikos vitez Stjepan, Cop Andrija, Erny Rudolf, Fusić, Franjo, Grdinić Matija Groger Franjo, Hajek Bogoslav, Hradil Dragutin, Herzl Adolf, Jakopec Josip, Jerbič Ivan, Kadržavek Leo, Lach Gustav, Matie Ivan, Mayer Mirko, Neškovie Borivoj, Peičič pl. Viktor, Pere Šandor, Pleško Bartol, Potočnjak Vicko, Rosmanith Albert, Rukavina pl. Rudolf, Skorič Milan, Sola- rid Teodor, i Zivanovid Zivko. A sad, da bar u kratko prikažemo put, kojega smo prošli. Potanki opis pregledanih biljevišta, šuma i kraških branjeviaa i t. d. za stručnog gledišta, donjeti čćmo u budućem broju lista. Uzduž Save vodi južna željeznica preko Stenjevca, Podsuseda i t. d. do Sutle, medjašnog potoka sa Štajerskom, dalje preko Brežca do Zidanog mosta, koje potonje mjesto leži na razkršdu željeznica na glavnoj pruzi Beč—^Trst—Rieka. Ovdje smo morali prelaziti u drugi vlak, tako da smo u 12,38 poslije podne stigli u Ljubljanu, gdje je nas na kolodvoru dočekao i vrlo ljubazno pozdravio p. n. gospodin c. kr. šumarski savjetnik i nadzornik za Kranjsku Josip Rubbia. |