DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 239 —


1828. zaključio, uvjete i način glede spoja drnžtvenoga muzeja sa sbirkom za
šumarsku proizvodnju i lov, kr. šumarske akademije. Sam zapisnik
sjednice objelodaniti će se u cielosti nakon ovjerovljenja.


Osobne viesti.


Imenoranja I promaknuća. Ban kraljevine Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije, obnašao je profesore kr. šum. akademije u Zagrebu dra.
Otona Frangeša i Ivana Partaša imenovati profesorima iste
akademije u VII. nadnevnom razredu sa sustavnim berivima, nadalje kr.
kot. šumare XI. činov. razreda i to: Ratislava Maksića u Jaski,
Gjuru Grlića u Novom Marofu, Matu Kolibaša u Vrbovskom,
Adolfa Dumengjića u Djakovu, Dušana Weinera u Girkvenici
i Levina Haueisea, kod kr. zem. vlade, kr. kot. šumarima u X.
činov. razredu.


Zatim kr. šumarske vježbenike Antuna Jovanovca u Karlovcu
i Gjuru Nenadića sada na dopustu, kr. kot. šumarima XI.
činovnog razreda, te absolventa kr. šum. akademije zagrebačke Alfons a
Kauders a priv. kr. šum. vježbenikom kod kr. kot. oblasti u Djakovu
— a šumarskog blagajničkog pristava Ivan a Jerbića , privremenim
protustavnikom kod otočke imovne obćine u X. činov. razredu.


Kr. ugarski ministar za poljodjelstvo imenovao je Deszider a
Dioisy-a, Milu Križana i Hinka Šolca, kr. šum. rač. protustavnike
kr šum. revidentima.


G. Adol f Helebran d imenovan je nadšumarom upraviteljem
vlastelinstva Gernik.
Iz upravne prakse.


K t. ZT. kozjem pitanju. Jedne zagrebačke novine donjele su
prošli mjesec sadržaj okružnice kr. hrv-slav.-dalm. zemaljske vtade,
odjela za unutarnje poslove, upravljene na dne 25. veljače o. g. pod
br. 63-225 ex 1906. na kr. žup. oblasti u Zagrebu, Ogulinu i Gospiću,
sliedećega sadržaja:


„Zaključkom sabora sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,
stvorenoga u 12. saborskoj sjednici od ii2. studena 1906., pozvana
je kr. ova zemaljska vlada, da svoju naredbu od i8 travnja 18S8.
br. 26.662 ex 1887., glede uživanja paše na obćinskih pašnjacih, preinači
tako; „da je svakoj krajiškoj obitelji dozvoljeno, bez posebne
oblastne dozvole držati onoliko koza, koliko je to za uzdržavanje kuće
potrebno".


No prije no što kr. ova zemaljska vlada pristupi k preinačenju
spomenute naredbe, naročito u tom smjeru, da se držanje koza tamo,
gdje to nužda iziskuje, dozvoli u mjeri, u kojoj je to za kućne potrebe
nuždno, nu nipošto da se dozvoli držanje kozah u spekulativne svrhe;
nadalje da izključi paša kozah u svih šumah bez razlike posjedovne
kategorije naročito u branjevinah u Krasu i šumah u bujičnom pj dručju,
u zaštitnih i zabranbenih šumah, u šumah nalazećih se na absolutnom
šumskom tlu i u području vrelovja ; želi u toj stvari saznati
mnienje te kr. županijske oblasti.