DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 226 — višicu proizvodnje od 16,000.000 hektolitara, austro-ugarske pako višak od 5,000.000 hektolitara) — onda nam se samo sobom namide pitanje, kako je moglo doći do toga, da je uzprkos tih malo ne stalnih kolosalnih proizvodnih brojka — vina i pive, uza sve to proizvodnja francezkih dužica i pitarske gradje nazadovala. Ovaj nazadak valja pripisati tomu, da je Amerika za posljednih deset godišta znatne količine njemačke pitarske gradje u njemačka, dapače ´ Austro-Ugarsku bacila. Po malo medju tim već i taj uvoz dužica i pintarske robe iz Amerike i opet jenjava. Uz to raste od godine na godinu i uvoz iz Rusije vrlo znatno. U ostalom eksploitiše danas već i sama Francezka, ponukana tim silnim cienama, koje se danas za inozemnu hrastovinu plaćati moraju, i svoje vlastite hrastike — tako, da tim bar dielomice pokriva i svoju dotnaču potrebu za fabrikaciju vagona i gradjevnoga drva, a u manjoj mjeri i bačvarsku gradju. Novi njemački carinski cienik, učinio je doduše kraj našemu izvozu dužica za bačve za žestu, ali je tim onemogućeno i Njemačkoj izvoz špirita u Španiju i Italiju i t. d. Prijašnji izvoz dužica u Švedsku takodjer je posve prestao. Potreba Njemačke spala je na polovinu, jer svaka se je zemlja zaštitila od uvoza tudje žeste, a uz to se sada u nutarnjem prometa upotrebljuju i t. đ. kaissonvagoni. Usprkos svega toga zadobiva šumsko gospodarstvo ipak sve veću i veću važaost. Po stručnim podatcima zapremaju šume 28 postotaka našega tla, šteta sam), da sva ta površina nije svagdje i obrasla drvljem. O tom se svaki putnik može osvjedočiti, toli po sjevernim koli i iztočnim stranama zemlje, a napose u Sedmigradskoj i jugo zapadnoj Hrvatskoj. Maoge goljeti 300—600 met. visoko nad morem, gdje žitak vise neuspjeva, zahtjevaju novo pošumljenje; koji silni posao, ali i koja plata izČekuje zato našu domoljubnu šumsku upravu ? Danomice rastući manjak na radnim silama upučuie veleposjednike i posjednike velikih latifundija odresito, da svagdje gdje je to samo moguće sade šume, koje će kraj već sada´lpostojećih |