DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1907 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-- 223 Danas t. g. 1907. plaćaju se njemačke dužice od 80—120 sa kojih 10 krun?i po vedru, a gotovi lagvi za transport sa kojih 7 kruna po vedru ili 12 kruna po hektolitru. Bilo je g. 1882., kada je vrlo oprezni i vrstni predstojnik šumarskoga odsjeka c. i kr. generalkomande u Zagrebu -rf u interesu državnih potreba, izstupio iz uzkoga okvira svoga ureda, tražedi osobni dodir sa sumskimi trgovci monarkije, a podjedno pospješio i postupak sa stiglim ponudama — a dozvolio uz to kod bezodvlačne izplate kupovnine i 67o popusta. U to je vrijeme bila jednodušna želja drvotržaca, da država cienu krajiških suma, a u drugom redu i cienu dužice nastoji na taj način povisiti, da bi se .humske prodaje ograničile, ili na njeko kratko vijeme i posve obustavile. Tuj moramo još i to spomenuti, da je u godinama 1877.—1879. velike množine prodaji namenjenih šumskih čestica ostalo neprodano, pošto nije za njih bilo kupaca. U razdobju od godine 1880.—1882. iznosila je godišnja proizvodnja franctzkih dužica oko 50 milijuna komada, ona njemačke pintarske gradje oko 2 milijuna vedara — a rezane ili piljene robe izradilo se oko 100.000 kub. metara (bez uračunanja magjarske proizvodnje). Ova proizvodnja odgovara po količini kojim 650.000 kub. metara drva u surovom. Priračunamo li onda k tomu još kojih 350.000 kub. metara u ime godišnje proizvodnje u Magjarskoj, Sedmigradskoj i Galiciji, to je ukupna godišnja proizvodnja iznašala onda oko jednog milijuna kub. metara hrastovine, predočujuča za ono doba poprečnu vriednost od kojih 16 milijuna kruna. Danas cienim jedan milijun kubičnih metara hrastovine poprečno na 35 milijuna kruna. Vojna Krajina — razumjevam pod tim erarske šume u Slavoniji i šume krajiške investicionalne zaklade, razpolagala je u razdobju 1880. 1885. još sa kojih 400.000 ralih starih i mladjih hrastovih sastojina, a pošto su počam od g. 1880. posječene stare hrastove sastojine uzornim načinom i opet pomladjivane, toli od strane države koli i one šumama bogatim |