DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 163 —


trieslov´nu: trieslovu kiselinu (=taniD) valjanu empir. formulu,
koju svi kasniji iztraživaoci potvrdjuju, a S e h i flf (An. Ch,
170´43) joj podaje strukturu: esterski anhidrid po 2 molekula
galove kiseline (=digdlova kiselina). Toj ^trieslovini u nižem
smislu" proučavao je produkte suhe destilacije Pelouze ,
po kom se ona raztvara ved kod 150—160° na pirogalol,
vodu, CO2 a preostaje melangalova kiselina (Cg H4 O2).


Za mnoge fiziološke trieslovine dokazalo se, da su derivati
digalove kiseline, druge da su joj izomerne (n. p jedan
dio hrastovih ti´ieslovina po E 11 i u keton-kiseline, izvedene od
galove kiseline), ali njeke opet da su posve različite od tanina.
Žalibože opet za trieslovine iz bukova drva i njegove kore, u
preko 200 pregledanih radnja, ne nalazim u tom pogledu ništa
pobližega. Nalazim, da je reakcijama konstatovano — Što je i
samo sobom razumljivo, — da spada medju fiziološke trieslovine;
da je ima u kori po Davy-u (1814!) 2´´|o a po B e n-
der u 3 —4°|o, Medjutim ta kvantit. opredjeljenja nisu nipošto
pouzdana, jer istodobno se navadja sadržaj u hrastovim tako
nizak (0 5—4-o) kakav se po mojem iskustvu, kad se radi novijim
točnijim metodama — ne nalazi.*


Prigodom vježba sa mojim slušaocima našao sam ja u
njekoliko raznih ogledaka bukova drva (iz trgovine za ogriev)
količinu trieslovina (ili bolje »strojivih sastojiua«) t. z. bečkom
metodom** a uzporedo i L6wenthalovom***, dapače blizu 2°o
i u samom drvu 0*4—l´g; po L6wenthalu gotovo polovicu manje).


Po poznatoj razlikosti u tehničkoj (lošoj) uporabivosti
trieslovina iz bukove kore, prema onoj hrastove suded, biti će
trieslovine bukove svakako različite i u kem. pogledu od hra


* Glede neuporabivosti tih brojka za hrastovo drvo osvjedočio sam se i
iz mnogobrojnih opredjeljenja u našim „tvornicama triesl. ekstrakata", što su
mi dobrostivo u čitavim sistematskim serijama pokazana bila.
** (Weiss... Fresenius, Z. an. Ch. 28,„(,) Izkuhavano u bakrenom, u tu
svrhu gradjenom „ekstraktoru" (po principu Soxhletovu), jedan dio izparenspaljen, drugi filtrovan teglenjem kroz kožnu prašinu, izpareno i spaljeno. Drugo
vaganje odbito od prvoga.


*** Oksidacijom ekstrakta sa permanganatom Schroderovom t. z. „kubikcentimetermetođom"
prije i posije odstranjenja trieslovina.