DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 198 —


Gospođa koja bi htjela zajednički na kongres odputovati neka to
što prije prijave p. n. g. prof. F. Kesterčaneku, dalnjeg eventualnog dogovora
radi.


Osobne viesti


ImenoTanja. Ban kraljevina Hrvatske. Slavonije i Dalmacije blago


izvolio je dra. Srećka Bošnj ako vica, profesora kr šumarske akademije,
imenovati profesorom iste akademije u VIII, nadnevnom razredu
sa sustavnim berivima, zatim imenovao je kotarskog šumara Matu
Moča na nadšumarom u IX. činovnom razredu, šumarskog pristava
Milana Grozdanića kotarskim šumarom u X. činovnom razredu,
oba kod ogulinske imovne obćine, kotarskoga šumara Dragu tin
a Wiethe a nadšumarom u IX. čin. razr. šumarskoga pristava
Zivka Živanovića kot. šumarom u X. čin. razr., šum. vježb. Milivoj
a K r e č a, šum. pristavom u XI čin. raz., te abiturienta šum.
akademije Nikol u Gržet u privr. šum. vježbenikom, kod gjurgjevačke
imovne obćine, sa sastavnim berivima.


Iz upravne prakse.


Zavieujnost čiiiovuika iinoTnih obćiiia. U §. 11. zakona od
30/4´ 1880. 0 zavičajnosti, navedeni su taksativno činovnici, kojim takova
pripada, nu i ovdje nisu činovnici imov. obćina poput osta´ih navedeni,
pak sam s toga odnosnom molbom bio po grad. pogl. odnosno
žup oblasti odbit.


Uslied toga podnesoh utok na zem. vladu, koja je vis. riešenjem
od 3./7. 1906. broj 28715. o ijel unut. izdala sljedeću odluku.


Po ustanovi čl. 10. zak od 15./6. 188:3. o imov. obć. u hrv -slav.
vojnoj Krajini, zatim po ustanovi §. 4 zak. od 11/6. 1881., kojim se
razjasnuju odnosno preinačuju njeke ustanove spomenutog zakona, nije
dohodak imov. obćina namienjen lih privatnoj svrsi imov. obćina i obćinara,
već se dohodci, što preostaju po odbitku troškova gospodarstva
i zagajivanja šuma i po namirenju užitaka, koje krajišnike u naravi idu,
imadu prije svega obratiti na osnivanje, gradjenje i uzdržavanje cesta,
na potoke i zaplave, na uzgojenje šume po brdih krasa, na škole, i na
druge slične, cieloj imovnoj obćini probitačne svrhe.


Prema tomu služe dohodci imov. obćina i u one svrhe, za koje
bi eventualno imala trošiti država sama, iz čega sliedi, da su imov. obćine
javne uredbe (offentliche Anstalten), dočim činovnike krajiških imov.
obćina imenuje po §. 8. spomenutog zakona zem. vlada, vršeći i disciplinarnu
vlast nad njima.