DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 175 —


redu ipak Njemačka pintarsku gradju za lagve za pivu. Ciena
svih tih razvrstbina drva, digla se je usljed nenadanih dražbenih
uspjeha za 18—20 postotaka, te je jednako uplivala i
na parižku rezanu robu.


Istina je doduše, da je u Franceskoj, posljednih godina t. j .
od vremena od kada je nastalo to napadno dizanje ciena i
potražnja znatno pala. ,Societe d´ importation de chene* danas
je možda još jedino poduzede, koje redovito izvaža u Francesku
za svoja skladišta u Lilli i Pantinu.


U sliededem iztaknuti demo ciene slavonske piljene robe,
polag ciena bilježenih na Rieci, dne 24. prosinca 1906 u
francima:


Feuillets (naplatci) od 7 mm. debljine 285; 9 mm.
po 270; Voli^es (daščice) po 13 mm. sa 235; panneaux od
18 mm. sa 235; daske 27, 34 41 i 54 mm. debele sa 225.


— platine GO—110 mm. debele sa 235; chevrons 7X7 .
do 10 X 10 mm. sa 145: Courcons 37, 34, 41, 45 mm.
debele i \, ^4, "^4 i ^14 m. dugi, la 145, Ha 115; Wainseoat3
210; boulsi (Lionski rez) la 150, Ila 120; okrugli trupci (za
Holandiju) la 110, Ha 100. Svete ciene razumjevajud na ladji
postavljeno na Ricci rok 3 mjeseca ili sa 2 posto neto kasa.
Posve se jasno može razabrati, kako se Hrvatska sve više
i više riešava onoga velikoga upliva, koju je njekoć franceska
trgovina imala na domaču trgovinu s hrastovinom. Godine
1905. pozobala je Njemačka 80 postotaka ukupne proizvodnje;
istina, više u svrhe špekulacije no za vlastitu porabu.


Ne samo, da su njemački trgovci pokupovali za potrebu
svoje vlastite proizvodnje pivarskih baČva, uprav silne množine
dužica, a i za domaće željeznice trebali su takodjer velike
množine željezničkih podvala, ved su oni punili svoja skladišta
i zato, da veći dio toga drva onda preprodaju stranim trgovcima,
koji su samo, da uzmognu zadovoljiti svojim obvezama
bili prisiljeni, u koliko u Hrvatskoj ved drva nenalaze, obračati
se na ta njemačka tržišta.


Tvrdka Mohr i drug u Maneheimu u Bavarskoj, kupuje
čitave šume, izvažajud u njima dobljenu hrastovinu u Holan