DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 175 — redu ipak Njemačka pintarsku gradju za lagve za pivu. Ciena svih tih razvrstbina drva, digla se je usljed nenadanih dražbenih uspjeha za 18—20 postotaka, te je jednako uplivala i na parižku rezanu robu. Istina je doduše, da je u Franceskoj, posljednih godina t. j . od vremena od kada je nastalo to napadno dizanje ciena i potražnja znatno pala. ,Societe d´ importation de chene* danas je možda još jedino poduzede, koje redovito izvaža u Francesku za svoja skladišta u Lilli i Pantinu. U sliededem iztaknuti demo ciene slavonske piljene robe, polag ciena bilježenih na Rieci, dne 24. prosinca 1906 u francima: Feuillets (naplatci) od 7 mm. debljine 285; 9 mm. po 270; Voli^es (daščice) po 13 mm. sa 235; panneaux od 18 mm. sa 235; daske 27, 34 41 i 54 mm. debele sa 225. — platine GO—110 mm. debele sa 235; chevrons 7X7 . do 10 X 10 mm. sa 145: Courcons 37, 34, 41, 45 mm. debele i \, ^4, "^4 i ^14 m. dugi, la 145, Ha 115; Wainseoat3 210; boulsi (Lionski rez) la 150, Ila 120; okrugli trupci (za Holandiju) la 110, Ha 100. Svete ciene razumjevajud na ladji postavljeno na Ricci rok 3 mjeseca ili sa 2 posto neto kasa. Posve se jasno može razabrati, kako se Hrvatska sve više i više riešava onoga velikoga upliva, koju je njekoć franceska trgovina imala na domaču trgovinu s hrastovinom. Godine 1905. pozobala je Njemačka 80 postotaka ukupne proizvodnje; istina, više u svrhe špekulacije no za vlastitu porabu. Ne samo, da su njemački trgovci pokupovali za potrebu svoje vlastite proizvodnje pivarskih baČva, uprav silne množine dužica, a i za domaće željeznice trebali su takodjer velike množine željezničkih podvala, ved su oni punili svoja skladišta i zato, da veći dio toga drva onda preprodaju stranim trgovcima, koji su samo, da uzmognu zadovoljiti svojim obvezama bili prisiljeni, u koliko u Hrvatskoj ved drva nenalaze, obračati se na ta njemačka tržišta. Tvrdka Mohr i drug u Maneheimu u Bavarskoj, kupuje čitave šume, izvažajud u njima dobljenu hrastovinu u Holan |