DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1907 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 169 —
0 sastavu tla i vode, što drvu na razpolaganje stoji. I tu bi
dakle u mjesto opredjeljivanja sumarnih: topivih i netopivih
soli u raznim slojevima drva, poželjeno bilo opredjeljivanje
vodom izluživib, pak bi se bez sumnje došlo do jasnijih pravilnosti.


Analogno predjašnjemu, a obzirom na starost staničja i
razumljivo je, da vršci grančica sadržavaju vise otopljenih mineral,
sastojina nego drvo grana, a ovo više nego drvo debla,
dok su sokovi u životnoj funkciji. Napominjem topogledno
radnje: Schiitzeovu (AUg. Forst. u J. Ztng VII.371), Schro derov
e (Forstchem. u pflanzenphjsiol. Unters.) Wolff a (cit.
sa radnjama Becchievim, Weberovim, Dittmannovim itd.),
Hartig-Weberove (1. c.) itd. Razne vrsti drva sadržavaju
u vedini slučajeva po tim analizama više, pak i do 4 struk0
toliko mineral, tvari u mladjim, nego u starijim dielovima.
Ima slučajeva, naročito gdje je drvo bilo okljaštreno, prije no
je posječeno, — da se opažaju jedva kakve razlike, dapače biva i
upravo obratno, kako vidjesmo u navedenom primjeru Zimermanovu.
Držim, da je to prirodna posljedica toga, što kad cirkulacija
soka prestane, odnosno kad njenu snagu nadvlada
snaga difuzije, onda jednolično po drvu razišle otopljene soli
zajedno sa netopivimi, koje su razno (najviše u najstarijim stanicama)
lokalizovane, daju pepeo, kojega je količina veda ondje,
gdje je netopivih soli više, dakle u starijim slojevima,


Ipak bi bilo neizpravno držati, da mlado stablo sadržaje
razmjerno suhoj svojoj tvari manje miner, sastojina od starijeg.
W i 11 8 t e i n (1. c.) i W e b e r (1. c.) nam svojim analizama
dokazaše, da je obratno, t. j . da mladje stablo daje uviek razmjerno
više pepela od starijeg, uz posve jednake uvjete i na
istom substratu uzraslog stabla. Tome de biti razlog taj, što
pomicanje vode i u njoj otopljenih soli biva pretežno, a u
maogim slučajevima i izključivo, u mladjim godovima drveta,
dok stariji samo još mekanič. svrhama služe. Razlika ide kod
njekih vrsti drveda i do 307o ´> kod bukovine su razlike znatno
manje.