DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 126 —


Bude li povrata dozvoljena, ima se povesti redoviti postupak.


Proti uskrati povrate u prijašnje stanje nema pravnoga lieka.


Oštečeniku ne pripada pravo tražiti povratu u stanje prijašnje.


Obrazloženje . Ustanovu, da proti uskrati povrate u prijašnje
stanje radi promašenoga roka za prigovor nema pravnog lieka, sadržaje
i kazneni postupnik, gdje se ipak radi o težim deliktima, no što su
oni, radi kojih će se izreći kaznena odredba po ustanovama ove zakonske
osnove.


Oštedeniku je dano pravo prigovora proti kaznenoj odredbi,
a otvoren mu je i put pravde po smislu §. 11. zakona od


28. veljače 1874. o sudačkoj vlasti (Sbornik g. 1874. komad
VIII), pa mu je tako dovoljno zastiđeno njegovo odštetno pravo,
i pravo tražiti povratu, jer bi se time osujetila intencija ove
zakonske osnove o brzom i priekom postupku radi prekršaja.
Ostale ustanove netrebaju obrazloženja.
§. 9. Provedba ovoga zakona povjerava se banu.


Njemački šumar o slavonskim hrasticima.


u časopisu »Zeitsehrift fur Forst und Jagdwesen« god.
1906. svez. 11. napisao je šumarnik i prof. dr. Martin, niz
članaka pod naslovom »Kritische Vepgleichung der wichtigsten
forsttechnischen und forstpolitischen Massnahmen deutscher
und ausserdeutscher Forstverwaltungen.«


Pisac koji je proputovao u te nauČae svrhe i jedan dio
naše domovine, opisuje u jednom tih članaka, šumarske prilike
u Slavoniji, kako sliedi:


Posebni utisak na stranog šumara čine stare hrastove sastojine,
po kojima Slavonija svoj svjetski glas uživa. Ove su
šume dielom vlastničtvo imovnih opčina, a dijelom i opet državni
posjed. Državnom nadšumarskom uredu u Vinkovcima
podpada šumska površina od 61.801 hektara, a od cijele te
površine zapremaju i opet same hrastove šume 52.948 hektara.




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 127
U tim šumama aalazimo poglavito hrast lužnjak, kojemu tlo
i položaj onih krajeva osobito prija. Iz daleka promatrane
prouzrokuja ove šume njeki osobiti utisak. Obično se šume
ljeti ističu svojim krasnim zelenilom, nu u slavonskim sumama
to nije tako. Ove šume, gledane iz daljine prikazuju nam se
nekom čudnovatom sivom bojom, Došav bliže upoznali smo
onda i uzrok ovome neobičnome pjjavu. Hrastovi gotovo svi,
bili su ved suhovrhi. U prvi mah bi čovjek mislio da je tom
pojavu neki osobiti uzrok, kao da je promjena stanja podzemne
vode imala utjecaj i na izgled tih hrastovih sastojina.


Medjutim ovaj je pojav tako opčenit, da mu osobite uzroke
u pojedinim sastojinama ne treba tražiti. Uzrok mu je
jedilo visoka starost ovih hrastova, s kojima sada nuzgredne
i podređene t z bijele vrsti drvlja u konkurenciju stupaju.
Sasvim je naravno i shvatljivo da je u ovakim prilikama i
sadanji prirast tih šuma razmjerno neznatan.


Po podatcima nadšumarskog nreda u Vinkovcima, iznaša
sadanji sbiljni prirast svih tih šuma te 96,245 m^ dok je normalni
sa 253.146 m´ izračunan. Opčenito se stare hrastove
sastojine u Slavoniji, u koliko smo ih imali prilike upoznati,
prikazuju vrlo jednoliČnimi, a to je i p3 jednoličnosti stojbinskih
prilika kao i po jednoličnim uslovima razvitka s kroz naravno.


Tlo je plodno, izvrženo poplavama, a položaj ravan. Te su
gotovo najbolje bonitete zastupane. Bode u svojem »Opisu
šuma Ugarske* navadja prilike prirasta u normalnim sastojinama
ovako: U starosti od 210 g. iznosi broj stabala po hektaru
87, srednji promjer 84 cm.; dužina 36 m. a drvna gromada
785 m\


Sastojine koje smo mi razgledali, nisu imale ved te drvne
gromade, pa i broj stabala im je bio dosta malen. Stabla
imadu uza sve to dobro razvijenu krošnju a i forme su im
dobre. Drvo se odlikuje izvrstnom kalavošdu i lahkom izradbom,
te se visoko cijeni i kao stolarska i bačvarska građa. Ovi
250-30 0 godina stari hrastovi imadu u prsnoj visini promjer
od 70-100 cm.




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Na pokusnim stablima učinjeni izvidi, pokazuju, da stabla
od 57, 73, 91, 114 cm. promjera u prsnoj visini imadu popoprečno
3´5, 6´1, 11"4 i 16"0 m. drvne gromade, dakle ukupno
po hektaru tek 250 m* hrastovine. Nu ovamo moramo onda još
pribrojiti i 100 —150 m´ drva ostalih vrsta, koje su zastupane
jasenom, brijestom i grabom.


Ove vrsti zastupaju ovđe nuzgredno i podređeno drveće,
te su i za ujili stojbinske prilike izvrstne.


Na ovakovim hrastovim sastojinama obiloyala je Slavonija
još do nedavna, nu zadnjih 20 godina naglo je pala njihova
kolikoča, a pada još i sada.


Godišnja sječina na 52.948 ha velikoj ukupnoj šumskoj
površini, iznaša 533 ha, tako da se godišnje izvadi oko


86.622 m´ tvorivog i 81.798 m^ ogrievnog drva.
Usljed mnogogodišnjeg užitka današnja je drvna zaliha
na cijelokupnoj površini malena, a iznaša za nadšumarskom
uredu pripadajude državne sume tek 5´3 milj. kub. met. dok
je normalna drvna zaliha sa 15" 1 milj kub. met. izračunana.
Gospodarenje u slavonskim hrastovim šumama dosta je jednostavno.
Svrha mu je uzgojiti čiste hrastove sastojine naravnim
pomlađenjem. Ovo je u onim krajevima, čestim rađanjem sjemenja
te velikim brojem sjemenjaka, a i inače tomu s godnim
prilikama, dosta lahko, Par godina prije nego li se pomlađuje
stavljaju se sastojine u predzabranu.


Kao uvod pomlađen ju provađa se i neka vrst predsječe,
kojoj je svrha da se prije izvade sve one vrsti drveča koje se
ne kane dalje uzdržati i gojiti.


Godinu dana poslije sjemenske godine, posjeku se onda i
sva hrastova stabla, a pomladak onda raste i bez zaštite. Dođemo
li onda prvih godina u takovu pomlađenu šumu, to vidimo
da svuda preotima korov, tako´ da se jedva može i
vjerovati kako se izmedju ovoga korova mogu ipak i mladi
hrastidi razvijati.


Nu kako promatranja i iskustvo dokazuju, ne smeta ovaj
korov razvitku mladih hrastovih biljaka. Njeke vrsti korova




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 129 —


djeluju dapače na mlade hrastić^e i dobro. Bez dvojbe je ipak
da se bi oplodnom sječom bolji pomladak uzgojio. Pa ako i ti
Btari hrastovi nisu ved zato sposobni, moglo bi se to ipak provesti
pomodu uuzgrednog i podređenog drvlja


Hrast tada ne bi doduše u svom prirastu tako napredovao,
ali bi zato pomlađena površina bila punija i pravilnija.
Ovo se opaža napose i u već poraslim zabranama Dielomice
one su sasvim lijepe, nu često se ipak vide i posljedice pregustog
korova kao i nedostatne njege.


Veliki oprez i valjanu spremu zahtjeva i unovčenje drva,
koje se ovđe na panju i po velikim odjelima prodaje. Procjenu
koja kod ovako starih hrastova osobitih poteškoča zadaje, valja
vrlo točno obavljati.


l´o podatcima nadšumarskoga ureda u Vinkovcima, pokazalo
se je, da pokusna stabla od 57 cm. promjera u prsnoj
visini, davaju 1-7 m´ tvorivog (lijesa) i 1-8 m´ ogrijevnog drva.
Stabla od 73 cm. promjera u prsnoj visini davaju 145 m^
piljenica (Schnittholz), 2´45 ostalog tvorivog drva i 2 20 m" ogrijevnog
drva, stabla od 91 cm. promjera 2-65 piljenica, 4-45 m^
ostalog tvornog drva i 4*25 m^ ogrijevnosr drva. Stabla od
114 cm. promjera davaju 4.50 m^ piljenica, 5 m´ ostalog tvorivog
drva i 6"50 m´ ogrijeva.


Ovi se popnčni brojevi dakako u pojedinim sastojinama
po kakvoči hrastova menjaju, te je i stoga vrlo točna procjena
nuždna.


Drvo kupuju večinom franceske i njemačke tvrdke, koje
u neposrednoj blizini šuma i svoje pilane posjeduju, od kojih
smo nekoje također razgledali Spomena je vredna također i
jedna tvornica tanina, koja troši drvne odpadke, koji se u
druge svrhe ne bi mogli unovčiti.


oprečne cijene različitih drvnih vrsta i sortimenata iznašaju,
i to na panju po kubičnom metru: Hrastovo kalavo drvo
(Eichenspaltholz) do 80 cm. promjera 16 33 maraka, od 80
do 106 cm, promjera 26-67 mar. Za piljenicc (Eichenschnittholz)
do 80 cm. promjera 3470 mk. preko 80 cm. promjera




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 130 —


39´33 mk. Za bukove piljenice bez razlike jakosti 6"73 mk.,
za jasenovo i brijestove tvorivo drvo 9"50 mk,, za mekano
tvorivo drvo 3´60 mk Za hrastovo i brijestovo gorivo drvo
0´93 mk. do 1-38 mk. Bukovo i jasenovo ogrevno drvo plada
se 1"12—1´67 mk. po kub. metru, te napokon za mekano
ogrevno drvo 0´67—098 mk. za kubični metar.


Ovi su brojevi sa više razloga i od obćeg interesa. U
prvom redu vidimo da slavonski hrast na svjetskom tržištu
sve njemačke ili evropske drvne vrsti u cijeni daleko nadmašuje.
Ako se i lokalno za jasenovo, javorove i brijestovo drvo
često isto tako i višje cijene pladaju, to ovo ali ipak nije općenito.
S toga bi trebalo u prakei čim veće površine hrastovom
sumom uzgajati, u koliko je tlo tomu povoljno.


Ovi nam brojevi pokazuju nadalje, da sa rastu čom jakošdu
dobrih hrastovih piljenica i njihova ciena, odnosna vrednost
raste. Ni sa debljinom od 105 cm. nije medjutim još
vrednost svoju kulminaciju dosegla. Ovi brojevi pokazuju i
njeki čudnovati razmjer različitih sortimenata, koji se od onih
mnogih njemačkih gospodarstva bitno razlikuju. Hrastove piljenice
stoje prema jasenovim piljenicama u omjeru 3´6 prama
1, a prama bukovim piljenicama pako kao 5:1 .


Uzrok ovoj razliki leži u visokim cijenama transporta dok
se drvo na tržište (Francuske i Njemačke) doveze. Ovi brojevi
nadalje potvrđuju i činjenicu, da valja tim jače sortimente
uzgajiti čim je šuma udaljenija od tržišta


Sveukupni dohodak nadsumarskom uredu pripadajućih
suma iskazan je za godinu 1885—1894 sa 20 1 milj. maraka,
a iziatak sa 1*9 milj. mk. Dakle ostaje u ime čistog prihoda
18´2 milj. maraka, dok na čisti prihod, u jednoj godini po
hektaru 29 47 maraka otpada.


Iz ovoga se vidi, da su izdatci vrlo maleni, te iznose
samo 90/0 sveukupnog prihoda. U zemljama koje stoje na višjem
stepenu kulture, ovaj je razmjer drugačiji.


U pruskim državnim šumama n. p. bio je prirast prihoda
od godine 1868-1899 prilično jednak prirastu izdataka i čistoga
prihoda.




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 131 —


Cesto međjutim poskože i troškovi produkcije. Ovo je u
ostalom posljedica sveopdeg pravila kulture tla, koje Roscher
ovako prikazuje: »Prvo što kod promatranja različitih gospodarskih
sistema u oči pada, jest uvijek vedi prihod sto nam ga
intensivnije gospodarstvo daje i svaki intensivniji gospodarski
sustav samo je onda moguć, ako je predviđeti i veda cijena
proizvoda«.


Ove riječi imadu i za šumarstvo vrednost, a dokazuju
nam to i prilike mnogih zemalja.


U daljnjem članku raspravlja pisač onda i o naprednom
i konservativnom šumskom gospodarstvu. A među ostalim veli
da se šumarske prilike u Slavoniji ne dadu usporediti s onima
u Njemačkoj. Slavonske sastojine imadu osebujno obilježje
al cijelom tom gospodarstvu da manjka obilježje potrajnosti,
koja je glavni temelj uređenog šumskog gospodarstva.


Kako brojevi dokazaju tamošnje je gospodarstvo još vrlo,
ekstensivno. A kao uzor ostalim služe samo ona šumska gospodarstva
koja stoje na visokom stepenu intenzivnog gospodarstva.
Stare hrastove sastojine u Slavoniji daju mu izvanredni
primjer loše strane prekonservativnog gospodarstva. Uzrok
i postanak kojih da je prikazao ved i Jentsch u (Miindener
Forstliche Hefte XV).


Nedvojbeno je uz to, da de ova množina starih stabala i
na buduće stanje gospodarstva imati loš upliv. Kako starim
hrastovima vrednost pada, to se oni bez obzira na potrajnost
sjeku, te se za 20 god. gotovo sve te stare sastojine budu
unovčile.


Posljedica toga onda i opet jest, da se u što kračem vremenu
uzgajaju mlade sastojine, a time i opet stvaranje vrlo
nepovoljnog razmerja dobnih razreda, i da se pomlatku premalo
njege i pažnje posvečuje. U njemačkom šumarstvu, ne dolaze
takovi primjeri konservativnoga gospodarstva kako ih kod starih
slavonskih hrastova vidimo. Uza sve to možemo ipak neke zaključke
0 dobrim kao i lošim stranama konservativnog i naprednog
gospodarstva, također iz stanja njemačkih šumarskih




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 132 —


prilika izvađati. Poznato je, da se u šumarstvu konservativno


gospodarstvo ističe kao neka osobitost. Sa nekom pohvalom se


ietiče, ako su stariji dobni razredi i drvna zaliha povećani. U


mnogim je prilikana i ova tendencija temeljita, pak se mora


osobito u praksi veleposjednika i države što više isticati, a to


\eć i zato što kod mnogih, a osobito maloposjednika baš protivni


smjer prevladjuje. Kod ovih se često naime i takove sastojine


sjeku, koje još za sječu dozrele nisu.


Nu kao opčenito se pravilo, ipak ne smije ni jednostrano
konservativno gospodarstvo usvojiti. Ovo se gospodarstvo prikazuje
i u šumarstvu isto onako kao i u svim inim granama
opdega gospodarskoga i političkoga života. Jednostrani konservatizam
im ade svoje loše strane, koje se ne smiju omalovažiti.
A to su napose zakašnenje i poteškode uzgoja dobroga pomladka.
pogoršanje tla i nedostatna proreda, kao i njega sastojina.


U povjesti njemačkoga šumarstva kao i u stanju njemačkih
šuma često nalazimo i na gore spomenute loše strane kouservativnoga
gospodarstva. Neopravdani konzervatisam bio je na
pr. u prošlom vijeku, kada se je u mnogim sastojinama štedilo
sa sječom starih hrastova, koji su prekoračili starost od
200 god , te ved u sebi nosili klicu truleži.


Gđe se je na starim hrastovima štedilo, nije u pravilu
pomladak uspio. Mislilo se je naime, da je dosta za budućnost
učinjeno ved i tim, što se stari hrastovi nisu izvadili.


U velikim crnogoričnim revlrima gorskih krajeva kao i
po ravnicama, vidimo loše strane konservativnog gospodarstva
i u nagomilavanju starih sastojina na velikim kompleksima. Šume
istočnih provincija Pruske, podaju nam u tom pogledu značajan
primjer. Tamo i nade revira, u kojima se nalazi preko
polovice sastojina u prvom dobnom razredu.


Sasvim je naravno, da i broj bolestnih stabala u ovakim
revirima postepeno raste. Osim toga se često i tlo pogorša, a
tek kod bududeg uzgoja vide se onda poteškode, kojima se
imade šumar boriti usljed gustog korova i lošeg humusa (Rohhumus).
Kod mreke i jele vidimo, da je jednostrani konser




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 133 vatisara,
koji se visokim ophodnjatni ističe, povod pogibelji od


vjetroloma.


Elsas i Lotringija dugo de još nositi posljedice konservativnog
gospodarstva iz dobe francezke uprave u svojim crnogoričaim
sastojinama. U Thiiringiji i Harzu a i po drugim
krajevima imade prostranih starih jelovih sastojina, koje su
također u osobitoj mjeri izvrgnute spomenutim pogibeljima.


U daljnim svojim izvađanjima iztiće onda pisac, kako ni
napredno gospodarstvo, ako se samo jednostrano vodi ne valja
Prevelikim iscrplenjem šuma ne samo, da se neki sortimenti,
koji samo u određenoj mjeri prođu imadu, teško unovče, već
se pri tom dobije i vrlo nepovoljan razmjer dobnih razreda.


Proširenjem sječina, brzim nadovezanjem jednako dobnih
razreda spojene su često i razne pogibelji, koje ne stoje u
skladu sa dobrim gospodarstvom


Posljedice takovog premalo konservativnog gospodarstva
vidimo u njemačkim kao i u mnogim inozemnim šumama, a
da ih ne treba još i napose spomenuti.


Večina malih šumoposjednika uživaše svoje šume bez cilja,
a uz to su sastojine i prerano unovčene. Osobito se to vidi u
blizini vodenih puteva, kao i kod onih šuma koje su bliže tržištam.


Postanak sitnih kao i srednjih šuma, te drugih nepovoljnih
šumskih prilika, možemo si samo protumačiti prekoračenjem
granice pravog konservativnog gospodarstva. U šumarstvu
je isto tako kao i u državi. I mi moramo biti na
čistu 0 tom što se imade uzčuvati. Kao što u politici tako
razlikujemo i u narodnom gospodarstvu dva smjera. Jedan
smjer ide zatim, da se uzčuva dobitak, a drugi teži i opet da
se uzčuvaju izvori iz kojih korist crpimo.


U šumarstvu je taj izvor tlo. Uzdržavanje tla u svoj svojoj
proizvodnoj snagi je dakle najhitniji princip konservativnosti.


Da baš ovaj i za šumarstvo imade osobite važnosti, to ne
treba daljnjeg obrazloženja, Nu uzdržavanje tla u dobrom stanju
nije ipak često inače moguće, nego ako sastojine i prije unov




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— i34 —


(^imo, nego li još prirast popreŽne vrednosti dostigne onu kulminaciju
i što ju sastojine istom u visokoj dobi imadu.


Drugo temeljno načelo konzervatisma jest provedba dobrih
kultura. Dobrim kulturama, veli pisac skrbimo bolje za bududnost,
nego li računanjem prihoda bududih perioda.


Pisac napokon zaključuje, hoćemo li iz šumarskih prilika
Slavonije crpsti nauk, onda nam se valja čuvati toli ekstrema
koli i jednostranosti.


I u politici očekujemo od onih, koji su zvani da ju vode,
da ne zastupaju ni jednostrani, ni konservativni, a ni napredni
smjer, već samo onaj koji odgovara našim životnim potrebama.


Isto se tako ne smije ni šumarska uprava podati ni jednostranom
konservatizmu, a ni jednostranom naprednjačtvu,
ved treba da jedan i drugi smjer zgodno upotrebimo u obdu
korist.


Bez valjanih temelja, nije mogud ni pravi napredak, a
bez elemenata napredka propada postoječe i u šumi kao i u na


rodnom životu.
A najbolji dokaz tomu jesu baš slavonski suhovrhi hrastovi.
A. Kauders.


Kemizam drva.


Piše prof. dr. S. Bošujaković.


(Nastavak)


I)a u drvnom vlaknu imade i drugih, imenito aromatičkih
spojeva, uvjeravaju nas razni iztraživaoci u I. i II. našoj periodi,
što na temelju produkata, što se dobivaju energičnom raztvorbom
drva, što na temelju njekih reakcija: (Erdman, Lange,
Ihl, Bevan i Cross i t. d.) Medjutim ved znademo, da su
mnoga od tih tjelesa ili posve hipotetična, ili slabo dokazana,
jer su identifikovana samo nepouzdanim tinktornim reakcijama
Upozorio sam ved, zašto su te reakcije, nazvane i »ligninske
reakcije« varave, pak demo to iz njekih kontrolnih, niže na