DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 126 — Bude li povrata dozvoljena, ima se povesti redoviti postupak. Proti uskrati povrate u prijašnje stanje nema pravnoga lieka. Oštečeniku ne pripada pravo tražiti povratu u stanje prijašnje. Obrazloženje . Ustanovu, da proti uskrati povrate u prijašnje stanje radi promašenoga roka za prigovor nema pravnog lieka, sadržaje i kazneni postupnik, gdje se ipak radi o težim deliktima, no što su oni, radi kojih će se izreći kaznena odredba po ustanovama ove zakonske osnove. Oštedeniku je dano pravo prigovora proti kaznenoj odredbi, a otvoren mu je i put pravde po smislu §. 11. zakona od 28. veljače 1874. o sudačkoj vlasti (Sbornik g. 1874. komad VIII), pa mu je tako dovoljno zastiđeno njegovo odštetno pravo, i pravo tražiti povratu, jer bi se time osujetila intencija ove zakonske osnove o brzom i priekom postupku radi prekršaja. Ostale ustanove netrebaju obrazloženja. §. 9. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Njemački šumar o slavonskim hrasticima. u časopisu »Zeitsehrift fur Forst und Jagdwesen« god. 1906. svez. 11. napisao je šumarnik i prof. dr. Martin, niz članaka pod naslovom »Kritische Vepgleichung der wichtigsten forsttechnischen und forstpolitischen Massnahmen deutscher und ausserdeutscher Forstverwaltungen.« Pisac koji je proputovao u te nauČae svrhe i jedan dio naše domovine, opisuje u jednom tih članaka, šumarske prilike u Slavoniji, kako sliedi: Posebni utisak na stranog šumara čine stare hrastove sastojine, po kojima Slavonija svoj svjetski glas uživa. Ove su šume dielom vlastničtvo imovnih opčina, a dijelom i opet državni posjed. Državnom nadšumarskom uredu u Vinkovcima podpada šumska površina od 61.801 hektara, a od cijele te površine zapremaju i opet same hrastove šume 52.948 hektara. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 127 U tim šumama aalazimo poglavito hrast lužnjak, kojemu tlo i položaj onih krajeva osobito prija. Iz daleka promatrane prouzrokuja ove šume njeki osobiti utisak. Obično se šume ljeti ističu svojim krasnim zelenilom, nu u slavonskim sumama to nije tako. Ove šume, gledane iz daljine prikazuju nam se nekom čudnovatom sivom bojom, Došav bliže upoznali smo onda i uzrok ovome neobičnome pjjavu. Hrastovi gotovo svi, bili su ved suhovrhi. U prvi mah bi čovjek mislio da je tom pojavu neki osobiti uzrok, kao da je promjena stanja podzemne vode imala utjecaj i na izgled tih hrastovih sastojina. Medjutim ovaj je pojav tako opčenit, da mu osobite uzroke u pojedinim sastojinama ne treba tražiti. Uzrok mu je jedilo visoka starost ovih hrastova, s kojima sada nuzgredne i podređene t z bijele vrsti drvlja u konkurenciju stupaju. Sasvim je naravno i shvatljivo da je u ovakim prilikama i sadanji prirast tih šuma razmjerno neznatan. Po podatcima nadšumarskog nreda u Vinkovcima, iznaša sadanji sbiljni prirast svih tih šuma te 96,245 m^ dok je normalni sa 253.146 m´ izračunan. Opčenito se stare hrastove sastojine u Slavoniji, u koliko smo ih imali prilike upoznati, prikazuju vrlo jednoliČnimi, a to je i p3 jednoličnosti stojbinskih prilika kao i po jednoličnim uslovima razvitka s kroz naravno. Tlo je plodno, izvrženo poplavama, a položaj ravan. Te su gotovo najbolje bonitete zastupane. Bode u svojem »Opisu šuma Ugarske* navadja prilike prirasta u normalnim sastojinama ovako: U starosti od 210 g. iznosi broj stabala po hektaru 87, srednji promjer 84 cm.; dužina 36 m. a drvna gromada 785 m\ Sastojine koje smo mi razgledali, nisu imale ved te drvne gromade, pa i broj stabala im je bio dosta malen. Stabla imadu uza sve to dobro razvijenu krošnju a i forme su im dobre. Drvo se odlikuje izvrstnom kalavošdu i lahkom izradbom, te se visoko cijeni i kao stolarska i bačvarska građa. Ovi 250-30 0 godina stari hrastovi imadu u prsnoj visini promjer od 70-100 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Na pokusnim stablima učinjeni izvidi, pokazuju, da stabla od 57, 73, 91, 114 cm. promjera u prsnoj visini imadu popoprečno 3´5, 6´1, 11"4 i 16"0 m. drvne gromade, dakle ukupno po hektaru tek 250 m* hrastovine. Nu ovamo moramo onda još pribrojiti i 100 —150 m´ drva ostalih vrsta, koje su zastupane jasenom, brijestom i grabom. Ove vrsti zastupaju ovđe nuzgredno i podređeno drveće, te su i za ujili stojbinske prilike izvrstne. Na ovakovim hrastovim sastojinama obiloyala je Slavonija još do nedavna, nu zadnjih 20 godina naglo je pala njihova kolikoča, a pada još i sada. Godišnja sječina na 52.948 ha velikoj ukupnoj šumskoj površini, iznaša 533 ha, tako da se godišnje izvadi oko 86.622 m´ tvorivog i 81.798 m^ ogrievnog drva. Usljed mnogogodišnjeg užitka današnja je drvna zaliha na cijelokupnoj površini malena, a iznaša za nadšumarskom uredu pripadajude državne sume tek 5´3 milj. kub. met. dok je normalna drvna zaliha sa 15" 1 milj kub. met. izračunana. Gospodarenje u slavonskim hrastovim šumama dosta je jednostavno. Svrha mu je uzgojiti čiste hrastove sastojine naravnim pomlađenjem. Ovo je u onim krajevima, čestim rađanjem sjemenja te velikim brojem sjemenjaka, a i inače tomu s godnim prilikama, dosta lahko, Par godina prije nego li se pomlađuje stavljaju se sastojine u predzabranu. Kao uvod pomlađen ju provađa se i neka vrst predsječe, kojoj je svrha da se prije izvade sve one vrsti drveča koje se ne kane dalje uzdržati i gojiti. Godinu dana poslije sjemenske godine, posjeku se onda i sva hrastova stabla, a pomladak onda raste i bez zaštite. Dođemo li onda prvih godina u takovu pomlađenu šumu, to vidimo da svuda preotima korov, tako´ da se jedva može i vjerovati kako se izmedju ovoga korova mogu ipak i mladi hrastidi razvijati. Nu kako promatranja i iskustvo dokazuju, ne smeta ovaj korov razvitku mladih hrastovih biljaka. Njeke vrsti korova |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 129 — djeluju dapače na mlade hrastić^e i dobro. Bez dvojbe je ipak da se bi oplodnom sječom bolji pomladak uzgojio. Pa ako i ti Btari hrastovi nisu ved zato sposobni, moglo bi se to ipak provesti pomodu uuzgrednog i podređenog drvlja Hrast tada ne bi doduše u svom prirastu tako napredovao, ali bi zato pomlađena površina bila punija i pravilnija. Ovo se opaža napose i u već poraslim zabranama Dielomice one su sasvim lijepe, nu često se ipak vide i posljedice pregustog korova kao i nedostatne njege. Veliki oprez i valjanu spremu zahtjeva i unovčenje drva, koje se ovđe na panju i po velikim odjelima prodaje. Procjenu koja kod ovako starih hrastova osobitih poteškoča zadaje, valja vrlo točno obavljati. l´o podatcima nadšumarskoga ureda u Vinkovcima, pokazalo se je, da pokusna stabla od 57 cm. promjera u prsnoj visini, davaju 1-7 m´ tvorivog (lijesa) i 1-8 m´ ogrijevnog drva. Stabla od 73 cm. promjera u prsnoj visini davaju 145 m^ piljenica (Schnittholz), 2´45 ostalog tvorivog drva i 2 20 m" ogrijevnog drva, stabla od 91 cm. promjera 2-65 piljenica, 4-45 m^ ostalog tvornog drva i 4*25 m^ ogrijevnosr drva. Stabla od 114 cm. promjera davaju 4.50 m^ piljenica, 5 m´ ostalog tvorivog drva i 6"50 m´ ogrijeva. Ovi se popnčni brojevi dakako u pojedinim sastojinama po kakvoči hrastova menjaju, te je i stoga vrlo točna procjena nuždna. Drvo kupuju večinom franceske i njemačke tvrdke, koje u neposrednoj blizini šuma i svoje pilane posjeduju, od kojih smo nekoje također razgledali Spomena je vredna također i jedna tvornica tanina, koja troši drvne odpadke, koji se u druge svrhe ne bi mogli unovčiti. oprečne cijene različitih drvnih vrsta i sortimenata iznašaju, i to na panju po kubičnom metru: Hrastovo kalavo drvo (Eichenspaltholz) do 80 cm. promjera 16 33 maraka, od 80 do 106 cm, promjera 26-67 mar. Za piljenicc (Eichenschnittholz) do 80 cm. promjera 3470 mk. preko 80 cm. promjera |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 130 — 39´33 mk. Za bukove piljenice bez razlike jakosti 6"73 mk., za jasenovo i brijestove tvorivo drvo 9"50 mk,, za mekano tvorivo drvo 3´60 mk Za hrastovo i brijestovo gorivo drvo 0´93 mk. do 1-38 mk. Bukovo i jasenovo ogrevno drvo plada se 1"12—1´67 mk. po kub. metru, te napokon za mekano ogrevno drvo 0´67—098 mk. za kubični metar. Ovi su brojevi sa više razloga i od obćeg interesa. U prvom redu vidimo da slavonski hrast na svjetskom tržištu sve njemačke ili evropske drvne vrsti u cijeni daleko nadmašuje. Ako se i lokalno za jasenovo, javorove i brijestovo drvo često isto tako i višje cijene pladaju, to ovo ali ipak nije općenito. S toga bi trebalo u prakei čim veće površine hrastovom sumom uzgajati, u koliko je tlo tomu povoljno. Ovi nam brojevi pokazuju nadalje, da sa rastu čom jakošdu dobrih hrastovih piljenica i njihova ciena, odnosna vrednost raste. Ni sa debljinom od 105 cm. nije medjutim još vrednost svoju kulminaciju dosegla. Ovi brojevi pokazuju i njeki čudnovati razmjer različitih sortimenata, koji se od onih mnogih njemačkih gospodarstva bitno razlikuju. Hrastove piljenice stoje prema jasenovim piljenicama u omjeru 3´6 prama 1, a prama bukovim piljenicama pako kao 5:1 . Uzrok ovoj razliki leži u visokim cijenama transporta dok se drvo na tržište (Francuske i Njemačke) doveze. Ovi brojevi nadalje potvrđuju i činjenicu, da valja tim jače sortimente uzgajiti čim je šuma udaljenija od tržišta Sveukupni dohodak nadsumarskom uredu pripadajućih suma iskazan je za godinu 1885—1894 sa 20 1 milj. maraka, a iziatak sa 1*9 milj. mk. Dakle ostaje u ime čistog prihoda 18´2 milj. maraka, dok na čisti prihod, u jednoj godini po hektaru 29 47 maraka otpada. Iz ovoga se vidi, da su izdatci vrlo maleni, te iznose samo 90/0 sveukupnog prihoda. U zemljama koje stoje na višjem stepenu kulture, ovaj je razmjer drugačiji. U pruskim državnim šumama n. p. bio je prirast prihoda od godine 1868-1899 prilično jednak prirastu izdataka i čistoga prihoda. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 131 — Cesto međjutim poskože i troškovi produkcije. Ovo je u ostalom posljedica sveopdeg pravila kulture tla, koje Roscher ovako prikazuje: »Prvo što kod promatranja različitih gospodarskih sistema u oči pada, jest uvijek vedi prihod sto nam ga intensivnije gospodarstvo daje i svaki intensivniji gospodarski sustav samo je onda moguć, ako je predviđeti i veda cijena proizvoda«. Ove riječi imadu i za šumarstvo vrednost, a dokazuju nam to i prilike mnogih zemalja. U daljnjem članku raspravlja pisač onda i o naprednom i konservativnom šumskom gospodarstvu. A među ostalim veli da se šumarske prilike u Slavoniji ne dadu usporediti s onima u Njemačkoj. Slavonske sastojine imadu osebujno obilježje al cijelom tom gospodarstvu da manjka obilježje potrajnosti, koja je glavni temelj uređenog šumskog gospodarstva. Kako brojevi dokazaju tamošnje je gospodarstvo još vrlo, ekstensivno. A kao uzor ostalim služe samo ona šumska gospodarstva koja stoje na visokom stepenu intenzivnog gospodarstva. Stare hrastove sastojine u Slavoniji daju mu izvanredni primjer loše strane prekonservativnog gospodarstva. Uzrok i postanak kojih da je prikazao ved i Jentsch u (Miindener Forstliche Hefte XV). Nedvojbeno je uz to, da de ova množina starih stabala i na buduće stanje gospodarstva imati loš upliv. Kako starim hrastovima vrednost pada, to se oni bez obzira na potrajnost sjeku, te se za 20 god. gotovo sve te stare sastojine budu unovčile. Posljedica toga onda i opet jest, da se u što kračem vremenu uzgajaju mlade sastojine, a time i opet stvaranje vrlo nepovoljnog razmerja dobnih razreda, i da se pomlatku premalo njege i pažnje posvečuje. U njemačkom šumarstvu, ne dolaze takovi primjeri konservativnoga gospodarstva kako ih kod starih slavonskih hrastova vidimo. Uza sve to možemo ipak neke zaključke 0 dobrim kao i lošim stranama konservativnog i naprednog gospodarstva, također iz stanja njemačkih šumarskih |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 132 — prilika izvađati. Poznato je, da se u šumarstvu konservativno gospodarstvo ističe kao neka osobitost. Sa nekom pohvalom se ietiče, ako su stariji dobni razredi i drvna zaliha povećani. U mnogim je prilikana i ova tendencija temeljita, pak se mora osobito u praksi veleposjednika i države što više isticati, a to \eć i zato što kod mnogih, a osobito maloposjednika baš protivni smjer prevladjuje. Kod ovih se često naime i takove sastojine sjeku, koje još za sječu dozrele nisu. Nu kao opčenito se pravilo, ipak ne smije ni jednostrano konservativno gospodarstvo usvojiti. Ovo se gospodarstvo prikazuje i u šumarstvu isto onako kao i u svim inim granama opdega gospodarskoga i političkoga života. Jednostrani konservatizam im ade svoje loše strane, koje se ne smiju omalovažiti. A to su napose zakašnenje i poteškode uzgoja dobroga pomladka. pogoršanje tla i nedostatna proreda, kao i njega sastojina. U povjesti njemačkoga šumarstva kao i u stanju njemačkih šuma često nalazimo i na gore spomenute loše strane kouservativnoga gospodarstva. Neopravdani konzervatisam bio je na pr. u prošlom vijeku, kada se je u mnogim sastojinama štedilo sa sječom starih hrastova, koji su prekoračili starost od 200 god , te ved u sebi nosili klicu truleži. Gđe se je na starim hrastovima štedilo, nije u pravilu pomladak uspio. Mislilo se je naime, da je dosta za budućnost učinjeno ved i tim, što se stari hrastovi nisu izvadili. U velikim crnogoričnim revlrima gorskih krajeva kao i po ravnicama, vidimo loše strane konservativnog gospodarstva i u nagomilavanju starih sastojina na velikim kompleksima. Šume istočnih provincija Pruske, podaju nam u tom pogledu značajan primjer. Tamo i nade revira, u kojima se nalazi preko polovice sastojina u prvom dobnom razredu. Sasvim je naravno, da i broj bolestnih stabala u ovakim revirima postepeno raste. Osim toga se često i tlo pogorša, a tek kod bududeg uzgoja vide se onda poteškode, kojima se imade šumar boriti usljed gustog korova i lošeg humusa (Rohhumus). Kod mreke i jele vidimo, da je jednostrani konser |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 133 vatisara, koji se visokim ophodnjatni ističe, povod pogibelji od vjetroloma. Elsas i Lotringija dugo de još nositi posljedice konservativnog gospodarstva iz dobe francezke uprave u svojim crnogoričaim sastojinama. U Thiiringiji i Harzu a i po drugim krajevima imade prostranih starih jelovih sastojina, koje su također u osobitoj mjeri izvrgnute spomenutim pogibeljima. U daljnim svojim izvađanjima iztiće onda pisac, kako ni napredno gospodarstvo, ako se samo jednostrano vodi ne valja Prevelikim iscrplenjem šuma ne samo, da se neki sortimenti, koji samo u određenoj mjeri prođu imadu, teško unovče, već se pri tom dobije i vrlo nepovoljan razmjer dobnih razreda. Proširenjem sječina, brzim nadovezanjem jednako dobnih razreda spojene su često i razne pogibelji, koje ne stoje u skladu sa dobrim gospodarstvom Posljedice takovog premalo konservativnog gospodarstva vidimo u njemačkim kao i u mnogim inozemnim šumama, a da ih ne treba još i napose spomenuti. Večina malih šumoposjednika uživaše svoje šume bez cilja, a uz to su sastojine i prerano unovčene. Osobito se to vidi u blizini vodenih puteva, kao i kod onih šuma koje su bliže tržištam. Postanak sitnih kao i srednjih šuma, te drugih nepovoljnih šumskih prilika, možemo si samo protumačiti prekoračenjem granice pravog konservativnog gospodarstva. U šumarstvu je isto tako kao i u državi. I mi moramo biti na čistu 0 tom što se imade uzčuvati. Kao što u politici tako razlikujemo i u narodnom gospodarstvu dva smjera. Jedan smjer ide zatim, da se uzčuva dobitak, a drugi teži i opet da se uzčuvaju izvori iz kojih korist crpimo. U šumarstvu je taj izvor tlo. Uzdržavanje tla u svoj svojoj proizvodnoj snagi je dakle najhitniji princip konservativnosti. Da baš ovaj i za šumarstvo imade osobite važnosti, to ne treba daljnjeg obrazloženja, Nu uzdržavanje tla u dobrom stanju nije ipak često inače moguće, nego ako sastojine i prije unov |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— i34 — (^imo, nego li još prirast popreŽne vrednosti dostigne onu kulminaciju i što ju sastojine istom u visokoj dobi imadu. Drugo temeljno načelo konzervatisma jest provedba dobrih kultura. Dobrim kulturama, veli pisac skrbimo bolje za bududnost, nego li računanjem prihoda bududih perioda. Pisac napokon zaključuje, hoćemo li iz šumarskih prilika Slavonije crpsti nauk, onda nam se valja čuvati toli ekstrema koli i jednostranosti. I u politici očekujemo od onih, koji su zvani da ju vode, da ne zastupaju ni jednostrani, ni konservativni, a ni napredni smjer, već samo onaj koji odgovara našim životnim potrebama. Isto se tako ne smije ni šumarska uprava podati ni jednostranom konservatizmu, a ni jednostranom naprednjačtvu, ved treba da jedan i drugi smjer zgodno upotrebimo u obdu korist. Bez valjanih temelja, nije mogud ni pravi napredak, a bez elemenata napredka propada postoječe i u šumi kao i u na rodnom životu. A najbolji dokaz tomu jesu baš slavonski suhovrhi hrastovi. A. Kauders. Kemizam drva. Piše prof. dr. S. Bošujaković. (Nastavak) I)a u drvnom vlaknu imade i drugih, imenito aromatičkih spojeva, uvjeravaju nas razni iztraživaoci u I. i II. našoj periodi, što na temelju produkata, što se dobivaju energičnom raztvorbom drva, što na temelju njekih reakcija: (Erdman, Lange, Ihl, Bevan i Cross i t. d.) Medjutim ved znademo, da su mnoga od tih tjelesa ili posve hipotetična, ili slabo dokazana, jer su identifikovana samo nepouzdanim tinktornim reakcijama Upozorio sam ved, zašto su te reakcije, nazvane i »ligninske reakcije« varave, pak demo to iz njekih kontrolnih, niže na |