DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 4. u ZAGREBU. 1. travnja 1907. God. XXXI. Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — članovi ^umar. đružtva dobivaju list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove pod upi raju de K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. :^. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pretplate. — ,Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjeđničtvo družtva. U vrst bina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ^|^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjerena popustbina. Osnova zakona o kaznenim odredbama u postupku pred upravnim oblastima napose kod šumskih prekršaja. Na strani 78, o. 1. t. g. donjeli smo viest, da je kr. zemaljska vlada nakana kod nas provesti t. z. mandatarni postupak u predmetu šumskih prekršaja. Danas pako možemo ve<5 javiti, da je kr. zemaljska vlada, ved i osnovu toga zakona predložila saboru na ustavni pretres, a ovaj takovu u sjeduici od 23. ožujka o. g. u.cielosti prihvatio kako sliedi: Prema samom obrazloženju te esnove, kani se istom u kaznenom postupku pred upravnim (redarstvenim) oblastima u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji uvesti tako zvani »mandatni postupak« (kaznena odredba) poput onoga, koji ved od godine 1888. u nas postoji u sudbeno-kaznenom postupku radi prekršaja, a razlog tomu je taj. što su se poslovi upravnih oblasti I. molbe tečajem vremena tako umnožali, da one usljed preobterečenja nisu uvjek kadre redoviti postupak u prekršajima, kako je propisan, provesti onako brzo, kako to zahtieva interes službe i stranaka. Ovaj nedostatak opažen je osobito kod šumskog prekršaja. Prvostepenim oblastima stižu danomice tolike prijave o šumskim kvarovima, da i najvećim naporom teŠko mogu svladati posao oko rješavanja tih upravno kaznenih agenda. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— i2Ž - Ptema sakupljenim podatcima bio je u trogodištu 1902. do 1904. broj prijava o šamskim kvarovima 629.200; a od tih je ipak uz sve nastojanje oblasti koncem godine 1904. radi nagomilaaja inih upravnih agenda ostalo neriešenih oko 150.000. Instutit »kaznene odredbe« po kojoj se stvar rješava jednim jeditim oblastnim aktom, donosi dvie koristi; s jedne strane se olakšava i ujednostručuje oblastni postupak i odpadaju troškovi postupka (pristojbe svjedoka i. t. d.), a s druge strane se okrivljenik rješava nepogodnosti redovitoga postupka i javne razprave; a osim toga ustedjuje mu se gubitak vremena, i zarade i troškovi putovanja k oblasti, koja može biti vrlo daleko od njegova boravišta. Da se kod naših upravnih oblasti može kaznena odredba s umirenjem uvesti, pokazuju primjera radi jasno sliedeei podatci 0 tome, koliko je prvomolbenih presuda odmah pravomodno postalo, jer se okrivljenici nisu proti njima poslužili pravnim liekom. Izrečeno je god. 1902. do 1904.; u županiji požeškoj presuda 44.023, a postalo je odmah pravomodno 16.223 dakle 36-87o; u županiji zagrebačkoj 73.004, a postalo je odmah pravomodno 52-321, dakle 71-e7o; u županiji bjelovarsko-križevačkoj 114 962, a postalo je odmah pravomodno 104.731, dakle 9l7o; u županiji varaždinskoj 10.368, a postalo je odmah pra vomodno 9.335, dakle 907o; Same ustanove te zakonske osnove glase: §. 1. Radi prekršaja, koji podpada kaznenoj sudbenosti upravnih (redarstvenih) oblasti, može se proti okrivljeniku izredi kazan bez predhodnoga postupka kaznenom odredbom. 1. ako je prijavu učinila na osnovu svoga uredovnog opažanja; a) javna oblast; b) javni urednik ili službenik; c) po oblasti zaprisegnuta osoba, koja se po postojedim propisima smatra javnom stražom; |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 5 <-- 5 --> PDF |
~ 18Š — i ako uema povoda sumnji o izpravnosti prijave; 2. ako se obzirom na dotične kaznene ustanove pokazuje za prijavljeni prekršaj primjerenom kaznom: ukor, zatvor od najviše 5 dana ili globa od najviše 50 K. Obrazloženje . U smislu tog paragrafa se uporaba mandatnog postupka statuira kao fakultativna, te se prepušta slobodnoj razsudbi nadležnog upravnog organa, poslužiti se tim priekim postupkom, u koliko za to postoje zakonski uvjeti. Mandatnom postupku imade mjesta samo onda, ako je prijavu dala javna oblast, javni urednik ili službenik, ili po oblasti zaprisegnuta osoba, koja se po postojećim propisima smatra javnom stražom, i to na temelju neposrednog vlastitog uredovnog opažaja. Ova temeljna ustanova ujedno glavni uvjet povedenja mandatnog postupka, preuzeta je iz zakona o kaznenom postupku (§. 409.), te ne treba ovdje posebne obrazložbe. Pozivanje na §. 68. k. z. nije se ipak činilo dovoljnim, budući je krug osoba povlaštenih u smislu tog §. kasnijim zakonima i propisima proširen, pa zato je uvrštena ustanova si. c. točka 1., §. 1. Stavki „i ako nema povoda sumnji o izpravnosti prijave" je svrha, da se kod uporabe „kaznene odredbe" što rigoroznije postupa. Da je izmjera kazne (točka 2. §. 1.) stegnuta na ukor, zatvor od najviše 5 dana ili globu od najviše 50 kruna, opravdava se time, što mandatnom postupku načelno može biti mjesta samo za manje kažnjive prekršaje. §. 2. Ako je upravna oblast nadležna odlučiti o naknadi štete, nanesene komu prijavljenim kažnjivim činom, a zatražena odšteta ne iznosi više od 60 K, može se kaznenom odredbom uz kaznu izreci i dužnost naknade štete. Premašuje li pako zatražena odšteta 60 K, ili se ne može smatrati pouzdano ustanovljenom, ne može se u obde izdati kaznena odredba. Obrazloženje. Po §. 400. t. 6. kaz. postupnika može se kaznenom odredbom i iznos odštete ustanoviti. Bez slične ustanove za mandatni postupak pred upravnim vlastima, sebi se mogla podpunoma postići svrha ove zakonske osnove, jer nema sumnje, da će se „kaznena odredba´ rabiti najviše u prijavljenim šumskim prekršajima, a u takovim prijavama je redovito stavljen i odštetni zahtjev na temelju procjene stručnjaka, pa ako bi se radi odštete morao voditi redoviti postupak i |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 124 — đonieti presuda, onda bi bez svake svrhe bilo, posebice liaznenom odredbom kaznu izreći. Zato se pokazuje opravdanom odredba §. 2. Ako se traži odšteta veća od 60 kruna, onda se kažnjiv čin ukazuje težim, pa stoga ima potpasti redovitom postupku. U 1. alineji tog §-a umetnute su rieči „uz kaznu" radi toga, da ne bude nikakove dvojbe o tom, da se kaznenom odredbom ne može dosuditi odšteta sama za sebe bez odredbe kazne. §. 3. A.ko je upravna oblast za to nadležna, može se kaznenom odredbom izredi ujedno i gubitak predmeta, koji su okrivljeniku radi prijavljenoga kažnjivoga čina oduzeti. §. Kaznenu odredbu vlastni su izdati; 1, kod kr. kotarskih oblastih predstojnik, dotično njegov zakoniti zamjenik; 2. kod gradskih poglavarstva, koja su ujedno upravne oblasti, prve molbe, gradski načelnik, dotično njegov zamjenik. §. 5. U kaznenoj odredbi treba navesti; 1. Upravnu (redarstvenu), oblast, koja izdaje kaznenu odredbu; 2. javnu oblast ili osobu, koja je učinila prijavu; 3. osobu, proti kojoj se iziaje kaznena odredba; 4. čin ili propust, kojim je počinjen prekršaj, uz navod mjesta, vremena i t. d. u koliko je to potrebno za jasnu oznaku učina i za odluku o odštetnom zahtjevu; 5. kazan, uz navod kaznene ustanove, na kojoj se osniva; — ako se izriče globa, valja navesti i kazan zatvora, koja ju imade zamieniti u slučaju neućerivosti; 6. iznos odštete, ako ju ostečenik zahtieva (§. 2.), te naznaku predmeta, kojih se gubitak izriče (§. 3.); 7. da okrivljenik i ostečenik, potonji jedino radi odštete, mogu u roku od 8 daua iza dostavljene im kaznene odredbe proti istoj kod oblasti, koja ju je izdala, pismeno ili ustmeno u zapisnik prigovor dati i ujedno navesti dokazna sredstva za obranu, dotično za odštetni zahtjev, jer da će kaznena odredba steci pravnu snagu, ako prigovor ne bude u tom roku predan. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 125 — Obrazloženje . Pravo prigovora, kojemu je posljedica ta, da se imade povesti redoviti postupak, daje zakonska osnova i okrivljeniku i oštečeniku, potonjemu jedino radi odštete, i to s razloga, što je ka znena odredba jedna cjelina i što nebi bilo opravdano, oštečenika staviti u nepovoljniji položaj no okrivljenika, t. j . uskratiti mu, da o odštetnom svom zahtjevu izazove redoviti molbeni postupak i presudu. Ustanova §. 411. kaz, postupnika, koja se izrekom o odšteti nezadovoljnog oštečenika otpućuje na put gradjanskog prava, nije se mogla preuzeti u ovu zakonsku osnovu s razloga, što upravne oblasti nisu niti u redovitom kaznenom postupku vlastne odputiti stranke sa njihovim odštetnim zahtjevom na put gradjanske pravde u onim slučajevima, gdje su one prema postojećim propisima nadležne, da odluče o odštetnim zahtjevima. §. 6. Kaznenu odredbu treba okrivljeniku i olteČeniku do.staviti na vlastite ruke. §. 7. Prigovori li okrivljenik ili oštedeaik kazneuoj odredbi u odredjenom roku (§. 5. točka 7.) ima se povesti redoviti postupak. Ako je prigovor dao samo oštečenik, neće se presudom modi dosuditi veda kazna od one, koja je izrečena bila kaznenom odredbom. Obrazloženje. U drugoj alineji §. 7. sadržana stega glede odmjere kazni u redovitom postupku zato je ustanovljena, što nebi bilo opravdano okrivljenika, koji se je zadovoljio kaznenom odredbom, staviti u nepovoljni položaj, da mu redovitom presudom bude eventualno dosudjena teža kazan od one, koja je izrečena bila kaznenom odredbom. §. 8. Okrivljeniku koji je promašio rok za prigovor proti kaznenoj odredbi, može nadležna prvostepena upravna oblast na njegovu molbu dozvoliti povratu u prijašnje stanje, ako dokaže, da je rok promašio sbog neuklonive zapreke bez svoje krivnje i ako ujedno preda prigovor. (§. 5. točka 7). Povratnu molbu valja predati kod oblasti, koja je kaznenu odredbu iidala, pismeno ili ustmeno u roku od 8 dana, iza kako je zapreka prestala. Tom molbom ne de se obustaviti ovrha, o?im ako oblast obuadje prema okolnostima slučaja odrediti, da se s ovrhom pričeka. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 126 — Bude li povrata dozvoljena, ima se povesti redoviti postupak. Proti uskrati povrate u prijašnje stanje nema pravnoga lieka. Oštečeniku ne pripada pravo tražiti povratu u stanje prijašnje. Obrazloženje . Ustanovu, da proti uskrati povrate u prijašnje stanje radi promašenoga roka za prigovor nema pravnog lieka, sadržaje i kazneni postupnik, gdje se ipak radi o težim deliktima, no što su oni, radi kojih će se izreći kaznena odredba po ustanovama ove zakonske osnove. Oštedeniku je dano pravo prigovora proti kaznenoj odredbi, a otvoren mu je i put pravde po smislu §. 11. zakona od 28. veljače 1874. o sudačkoj vlasti (Sbornik g. 1874. komad VIII), pa mu je tako dovoljno zastiđeno njegovo odštetno pravo, i pravo tražiti povratu, jer bi se time osujetila intencija ove zakonske osnove o brzom i priekom postupku radi prekršaja. Ostale ustanove netrebaju obrazloženja. §. 9. Provedba ovoga zakona povjerava se banu. Njemački šumar o slavonskim hrasticima. u časopisu »Zeitsehrift fur Forst und Jagdwesen« god. 1906. svez. 11. napisao je šumarnik i prof. dr. Martin, niz članaka pod naslovom »Kritische Vepgleichung der wichtigsten forsttechnischen und forstpolitischen Massnahmen deutscher und ausserdeutscher Forstverwaltungen.« Pisac koji je proputovao u te nauČae svrhe i jedan dio naše domovine, opisuje u jednom tih članaka, šumarske prilike u Slavoniji, kako sliedi: Posebni utisak na stranog šumara čine stare hrastove sastojine, po kojima Slavonija svoj svjetski glas uživa. Ove su šume dielom vlastničtvo imovnih opčina, a dijelom i opet državni posjed. Državnom nadšumarskom uredu u Vinkovcima podpada šumska površina od 61.801 hektara, a od cijele te površine zapremaju i opet same hrastove šume 52.948 hektara. |