DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 147 -pojelinih
od tih škola. Mislim, da s toga ne će biti od gorega,
ako se o svim tim pitanjima objektivno prozbori.


Ogledajmo najprije šumarsku akademiju. Neposredni povod
utemeljenju ove akademije dao je zakon od ´22. siečnja 1894.
0 uredjenju šumsko-teh ličke službe u kraljevini Hrvatskoj i
Slavoniji, jer u §. 6. toga zakona odredjuje se, da je za šumarsku
službu od X. činovnoga razreda dolje potrebna akademska
naobrazba.


I zato se je u §. 7. zakona od 13. ožujka 1897. o promicanjn
gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji odredilo, da se u
svrhu polučenja te potrebite akademske naobrazbe ustraja šumarska
akademija, a ta se akademija prislanja — to je službeni
iziaz — uz mudroslovni fakultet našega s/eucilišta. Obuka u
toj šumarskoj akademiji, uredjenje njezino i naučna osnova
nije normirana zakonom, nego provizornom vladinom naredbom
od 7. listopada 1898. Mi tu dakle stojimo pred sigurno velikom
anomalijom, da imamo jednu visoku školu kroz 8 i pol g.,
koja je Uredjeni samo provizorno. A baš poradi toga provizornoga
uredjenja posve je opravdano, ako se nabaci pitanje,
da li je ta akademija nama uopće potrebna; jer već onda, kad
se je ustrajala ta akademija, pa i kasnije, i osobito opet u
najnovije doba, dolazilo je u javnost glasova, koji su tvrdili,
da nama akademije ne treba, da je ona za nas i naše čedne
prilike luksus i preveć skupa institucija. #


Q proračunu za god. 1907. uvrštena je za šumarsku akademiju
stavka u iznosu 59.346 K, a k tomu još dolaze iz
sliedećega naslova pojedine stavke za ekskurzije šumarskih
akademičara, stipendije i drugo. Veli se, da bi bilo jeftinije,
kad bismo ukinuli šumarsku akademiju a mjesto toga, kad
bismo šiljali svoje sinove sa stipeadijama u inozemstvo, da se
tamo izobraze u šumarstvu. Ali nastavnici šumai´ske akademije,
kojih se to pitanje u prvom redu tiče i koji su se zato njime
osobito bavili, izračunali su, kad bismo mi tu akademiju dokinuli,
pa kad bismo šiljali van toliko šumara, koliko nam
treba, da bismo mi na taj način uštedili tek oko 5000 K godišnje.