DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 145 — vrstni, možda kem. vezani na druge org. i anorg sastojine drva. Da u samoj staničnoj membrani proteina nema, razabrali smo jur na drugom mjestu. Ugljohidrati. U drvu imade škroba ; možemo ga jodnim reakcijama mikrokemijski razabirati. Tako ga je pomno proučavao Harti g (1. c.) u bukovu drvu, ali samo kvalitativno, dočim ni kod njega ni kod drugih ne nalazim pokusa za kvantit. opredjelivanje, do li stupnjevanja po intenzitetu mikroskopom vidljivih reakcija pa »mnogo«, »više«, »malo« i t. d. Svakako ga imade relativno vrlo malo i to samo u mladjim stranicama, pak za to u dubljinu drva izčezava; u drvu je tranzitoran t j . najviše ga ima kao rezervnoga škroba za trajanja perioda vegetac. počinka (u nas zimi); nastupom novog veget. perioda troši se kao plastična gradja. Po tom je škrob u drvu količinom vrlo promjenljiv. Kao u drugim biljevnim sokovima, tako bez sumnje i u drvnom soku imade raznih vrsti sladora , jer u toj formi putuje genuini a i rezervni škrob a i drugi netopivi ugljohidrati stablom. Vjerojatno, da je dio sladora vezan u podobi glikozida, dočim je drugi dio možda slobodan. U pogledu sladornog sadržaja drvnog soka u obde malo je, a bukova soka napose nije dosele ništa radjeno. (Iztraživani si sokovi samo njekog osebujnog drveća n. p, sladkog javora i t d.) Isto vriedi i 0 sluzi i 0 gumi, kojih tvari će u drvnom soku bukova drva biti svakako vrlo malo, — koliko — na to pitanje u literaturi ne nalazim odgovara. (Ovamo ne spada dakako t. z. drvna guma). (Konac sliedi.) Šumarska akademija pred saborom. u sjednici sabora od 7. ožujka o. g, prigodom specijalne razprave zakona o zemaljskom proračunu za g. 1907. upotre |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 146 — bio je narodni zastupnik vinkovacki i kr. sveucilištni profesor dr. Stjepan Tropsch priliku, da objasni i svoje stanovište u pogledu pitanja o konačnom uredjenju naše zagrebačke šumar ske akademije U koliko je gospodin zastupnik pri tom dielo mice iznio i njeke, do sada u ovome listu još neobjelodanjene činjenice u tom predmetu — pa kako su mu uz to kao bivšem svojedobnom dekanu mudroslovnoga fakulteta — odnosno dakle i te šumarske akademije — i odnosaji iste bar dielomice i pobližje poznati — to držimo u interesu stvari, da taj njegov govor, prema odnosnom saborskom stenografskom zapisniku* i ovdje iznesemo. Govor u koliko se odnosi na samo pitanje kr. šumar ske akademije glasi: Visoki sabore! Prema svojem obedanju, danom u glavnoj proračunskoj raspravi, Čait mi je uzeti rieč kod ovoga naslova, da upozorim na neke potrebe u narodnom našem gospodarstvu, poimence, da progovorim o gospodarskim našim učilištima, koja su za procvat i napredak našega gospodarstva od veoma velike važnosti. Ta naša gospodarska učilišta jesu ova: šumarska akademija u Zagrebu, prislonjena mudroslovnom fakultetu našega sveučilišta, zatim kr. gospodarsko učilište u Križevcima, zemaljska ratarnica u Požegi, vinogradarska i vodarska škola u Petrinji, vinogradarska škola u Iloku, kr. zemaljska potkivačka škola u Zagrebu, zatim tečajevi za sirarstvo, mliekarstvo, za vodarstvo, vinogradarstvo i vrtljarstvo u Božjakovini, te konačno pokusna gospodarska postaja za gornju Krajinu u Gospidu. Gospodarskih zavoda i škola imamo dakle prema čednim pi´ilikama dosta. Sad je samo pitanje, da li sve te gospodarske škole doista i odgovaraju gospodarskim našim prilikama i potrebama. Ja du s dozvolom visoke kude opširnije o tom progovoriti, a moram to tim više, što se sada radi o reorganizaciji * Vidi Stenografski zapisnik LVI. sjednice sabora kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije držane dne 7. ožujka 1907. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 147 -pojelinih od tih škola. Mislim, da s toga ne će biti od gorega, ako se o svim tim pitanjima objektivno prozbori. Ogledajmo najprije šumarsku akademiju. Neposredni povod utemeljenju ove akademije dao je zakon od ´22. siečnja 1894. 0 uredjenju šumsko-teh ličke službe u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, jer u §. 6. toga zakona odredjuje se, da je za šumarsku službu od X. činovnoga razreda dolje potrebna akademska naobrazba. I zato se je u §. 7. zakona od 13. ožujka 1897. o promicanjn gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji odredilo, da se u svrhu polučenja te potrebite akademske naobrazbe ustraja šumarska akademija, a ta se akademija prislanja — to je službeni iziaz — uz mudroslovni fakultet našega s/eucilišta. Obuka u toj šumarskoj akademiji, uredjenje njezino i naučna osnova nije normirana zakonom, nego provizornom vladinom naredbom od 7. listopada 1898. Mi tu dakle stojimo pred sigurno velikom anomalijom, da imamo jednu visoku školu kroz 8 i pol g., koja je Uredjeni samo provizorno. A baš poradi toga provizornoga uredjenja posve je opravdano, ako se nabaci pitanje, da li je ta akademija nama uopće potrebna; jer već onda, kad se je ustrajala ta akademija, pa i kasnije, i osobito opet u najnovije doba, dolazilo je u javnost glasova, koji su tvrdili, da nama akademije ne treba, da je ona za nas i naše čedne prilike luksus i preveć skupa institucija. # Q proračunu za god. 1907. uvrštena je za šumarsku akademiju stavka u iznosu 59.346 K, a k tomu još dolaze iz sliedećega naslova pojedine stavke za ekskurzije šumarskih akademičara, stipendije i drugo. Veli se, da bi bilo jeftinije, kad bismo ukinuli šumarsku akademiju a mjesto toga, kad bismo šiljali svoje sinove sa stipeadijama u inozemstvo, da se tamo izobraze u šumarstvu. Ali nastavnici šumai´ske akademije, kojih se to pitanje u prvom redu tiče i koji su se zato njime osobito bavili, izračunali su, kad bismo mi tu akademiju dokinuli, pa kad bismo šiljali van toliko šumara, koliko nam treba, da bismo mi na taj način uštedili tek oko 5000 K godišnje. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 148 — Ja ne 6n ispitivati je li taj račun ispravan ili nije; ali du upozoriti na jedno: Sada cieli taj novac, što ga zemlja troši i na nastavnike i na slušače, ostaje kod nas, ostaje kod kuće; a osim toga potroše i učitelji i djaci godimice liepu svotu. A sve to ostaje sada u zemlji; a ja sam izračunao, da tako u Hrvatskoj ostaje po prilici 150.000 K godišnje. Zar ćemo to sada šiljati van u inozemstvo? Ali upozorit du, visoki sabore, i na ovo : Ako se uopde nabaci pitanje, što je tu skuplije, a što jeftinije, ja du idi i dalje. Ja onda pitam, što je s našim sveučilištem, imeuito s filozofskim fakultetom? I tu bi bilo bez sumnje jeftinije, kad bismo sveučilište ili bar filozofski fakultet napustili, a budude profesore sa stipendijama šiljali na strana sveučilišta. Jurista trebamo više, oni bi ostali, ali mjesto juridičkoga fakulteta dobili bismo pravoslovnu akademija, kako smo ju imali prije ustrojenja sveučilišta. Ja sam uvjeren, da nitko ozbiljan ne bi htio na to pristati. Jer ja kažem, svaka škola, po gotovo visoka škola je ognjište, odakle se prosvjeta i kultura širi na sve strane. Narod bez ovakovih važnih kulturnih centra mora izgubiti svoju narodnu individualnost, a može pri tom izgubiti i narodnu svoju samostalnost. (Odobravanje ) Mi ne smijemo, visoki sabore, gledajući samo na materijalnu stranu toga pitanja izgubiti s vida iđef.lnu stranu. Ili kad to moje stanov šte ne bi bilo opravdano, pitam ja vas, zašto bi onda naša brada Slovenci i austrijski Talijani tako uporno tražili za sebe osobita sveučilišta, osobite visoke škole, a svakako bi i za njih jeftinije bilo, da im sinovi idu na njemačka sveučilišta, kao danas, ali ipak su oni spremni na sve žrtve, samo da dodju do sveučilišta. Ali, visoki sabore, ako i pustimo s vida tu idealnu stranu toga pitanja, važni su razlozi, koji bi nas morali prisiliti, da nam šumarska akademija ostane. Od cjelokupne površine, što ju zaprema kraljevina Hrvatska i Slavonija, zapremaju naše š´ime oko 367o ili 1,530.447 katastralnih jutara, a vriednost je tih šuma, kako su stručnjaci |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 149 — proračuoali, oko 800 miljuiia krana. To ie, gospodo, narodni imetak. A vise od jedne četvrt ne tih suma zapremaju naši hrastici; a hrastovim našim šumama nema para na cielome svietu. Gospoda koja su upućena, znadu, da to nije nikakva patrioticka tirada, jer je fakat, da se naše hrastovi prodavaju na svjetskim tržištima; naročito u Londonu za 207o d) 30"/^ skuplje, nego iz ikoje druge zemlje, (Odobravanje.) Kad dakle naše šume toliko vriede, bilo bi čudo, da bismo išli ukidati šumarsku akademiju, koju već imademo. A da se naši budući šumari izobraze kod kuće, potrebno je, ne samo radi tih šuma, koje oni tu imaju pred očima, nego i radi toga, što je položaj tih naših šuma veoma raznolik i upravo idealan za svestranu naobrazbu. Mi imademo šuma u svim visinama i svim formacijama tla. Mi imademo Kras, a pošumljeuje Krasa, to životno pitanje velikoga broja žiteljstva u našoj domovini, iziskuje osobiti studij; i naši budući šumari, ako budu van išli na nauke, ne će imati nigdje zgode, da sve te prilike upoznaju. A s našim upravo idealnim šumskim prilikama upoznaju se oni sada na svojim ekskurzijama, koje se u ljetnom semestru svake godine poduzimlju, i za koje je u naš proračun uvršten iznos od 2000 K. Ako mi dakle pošaljemo svoje buduće šumare van,- onda će oni o svemu biti bolje informirani, nego o našim šumskim prilikama. Oni će točno znati, kako je u Austriji, Ugarskoj, Njemačkoj i u Francuskoj, ali o Hrvatskoj ne će znati ništa. Jer vani se, gospodo, na naše prilike jako malo ili nikako ne obaziru i to zato, jer za njih većim dielom niti ne znadu. Dalje ne smijemo smetnuti s uma ni to, da se našim abiturijentima studij vani sve više oiešćava. U Berlinu, Miinchenu, Leipzigu, pa i na tehnici u Beču tolika je navala njemačkih djaka, da se već sada dogadja, da naše djake niti ne primaju. (Glasovi: Tako je.) To je osobito kod onih struka, gdje se mnogo radi u institutima i laboratorijima. Broj tih mjesta u institutima ogra |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 150 — ničen je dakako. Zato se ved sada đogadja na pojedinim visokim školama, da se najprije primaju domaći sinovi Niemci, Austrijanci, što je i sasvim naravno; a tek onda, kad su svi ovi primljeni, i ako još imade mjesta, dolaze naši na red. Tako primjerice čujem, da je na jednoj, čini mi se bečkoj visokoj školi uvedeno da se domaći sinovi upisuju od konca septembra do 28. oktobra, pa tek onda, ako još imade koje prazno mjesto, dobivaju ga naši sinovi. To je, gospodo, ozbiljna pogibao, koja nam s te strane prieti. Veli se dalje, da će i na bečkoj „Hochschule fiir Bodenkultur" u najkraćem vremenu otešćati se, a možda i onemogućiti pristup strancima, dakle i našim djacima. Ako ee zamislimo dublje u taj predmet, moramo priznati da je sasvim razumljivo i naravno, da će strane visoke škole prije primati svoje sinove, nego tudje. Neka re sada uzme u obzir, koliko svaka zemlja na te škole troši; tako da na primjer mi za svakoga pojedinoga šumarskoga akademičara trošimo godišnje čini mi se, preko 7000 K, a na pojedine slušače matematičko-prirodoslovnog odjela trošimo i više, jer je tamo još više zavoda i ptručnih pomagala. Poradi svega toga ne bi bilo uputno, da se šum. akademija napusti. Dalje je pitanje, kako da se šum. akademija definitivno uredi. Sada traje stadij u našoj akademiji 3 godine, a svakako ga tret)a još ove godine proširiti na 4 godine, kao sto je u šumarskoj i rudarskoj akademiji u Šćavnici, po čijem je uzoru naša akademija u svoje vrieme ustrojena. To treba čim prije učiniti, a pri tome treba da se držimo, naučne osnove šćavničke, i to već zato da se apsolventima naše šumarske akademije omogući, da budu primljeni u državnu šumarsku službu. Mi moramo, dakle, apsolviranim našim šumarima omogućiti, da budu primljeni u državnu službu; pa ako u tome uspijemo, i ako uredimo svoju akademiju po uzoru šćavniČke. onda budimo sigurni, da će i zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu opozvati onu svoju po nas žalosnu naredbu od 14 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 161 — lipnja 1905., kojom je zakrčila put apsolventima naše šumarske akademije u zemaljsku službu bosansku. Kako rekoh svakako treba još ove godine, da se proširi akademija od 3 na 4 godine, jer de inače i naši domaći vlastelini dati prrednost stranim šumarim*!.. koji su studirali 4 godine, svakako više znadu pred našima sa 3 godine. To pitanje treba svakako urediti još prije naukovne godine 1907 8. Vrlo je važno dalje pitanje, kako da se šumarska akademija definitivno uredi. Tu ima raznih predloga: 1. neka se šum. akademija utjelovi filozofskom fakultetu, a da ne bude, kao što do sada, samo prislonjena; ili 2. neka bude posebni samostalni fakultet u našem sveučilištu, dakle uz sadašnji fakultet teološki, juridički i filozofski neka se ustroji novi, to jest tehnički fakulttt. Šumarskom odjelu imao bi se naime pripojiti i tehnički odjel; 3. da se šum. f-kademija prenese u Križevac, te sa tamošnjim gospodarskim učilištem spoji u šumarsko-gospodarsku akademiju. 4. da šum. akademija postane sasvim samostalna visoka škola u Zagrebu, eventualno sa tehničkim odjelom. Danas je šum. akademija prislonjena na filozofski fakultet. To ne valja. To je velika nevolje, i ja ču spomenuti samo to da ta akademija nema danas ni profesorskoga zb^ra, nego se 0 tekučim njezinim pitanjima raspravlja u sjednicma filozofskoga fakulteta, dakle pred forumom, pred koji nikako ne spada. Ja sam sa sam uputio u te poslove tek prije 4 godine kac dekan filozofskoga fakulteta, ali prije nisam imao ni pojma 0 prilikama šumarske akademije. Pa ipak mi moramo u našim sjednicama i o tim šumarskim 8t7ariraa raspravljati. To je, dakako, štetno po razvitak toga zavoda. Razlog toj anomaliji je taj, da na šumarskoj akademiji imade samo jedan izvanredni profesor, koji je i na sveučilištu zaposlen, a sva ostala mjesta zapremaju učitelji lektori, koji kao takovi u profesorski zbor ne spadaju. Agende šumarske akademije — dopisivanje s vladom, predsjedanje kod izpita itd. — vodi dekan filozofskoga fakul |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 152 — teta, koji — kako rekoh — običao o poslovima i potrebama sumarake akademije nema ai pojma. Nota beiie, vrši on tu vrlo nezahvalnu službu bez ikakve nagrade; a fakat je, da dekanu agende akademije zadaju tri putu tohko posla, koHko agende njegovoga filozofskog fakulteta. Svakako dakle ovako prislonjena uz fakultet ta akademija ne može dulje ostati. Nastavnici šumarske akademije, a i drugi propagiraju misao, da se šumarska akademija utjelovi filozofskom fakultetu ili da se posve kao novi fakultet dodade postojedima. No i to ne bi bilo dobro. Oni, koji to zagovaraju, upozoruju na to, da je i u Njemačkoj tako, naime u Giessenu, Miinchenu, Tiibingeuu, Leipzigu, Halli, Bonnu, Vrat.islavi i Jeni. Zatim je tako na mnogim engleskim, francuskim i.talijanskim sveučilištim. Ali u cieloj austro-ugarskoj monarkiji pripojeno je gospodarstvo, a ne šumarstvo samo u Krakova. Uviek se govori, da je tu gospodarstvo organski^utjelov- Ijeno u filozofski fakultet. Medjutim to nije tako, kako se evo vidi iz ovoga reda predavanja krakovskoga sveučilišta. Najprije dolazi fakultet teološki, onda pravnički, pak medicinski, filozofski, a onda dolazi kao neki osobiti appendix „Studjum rolnicze". I tu su tri godišta. To je dakle kao neki´tečaj za gospodarstvo. Glavno je dakle, da konstatiramo, da se u Austriji samo u Krakovu predaje na sveučilištu gospodarstvo, a i to valjda samo s obzirom na tamošnje prilike. Ali — kako rekoh — to nije šumarska akademija! Kod toga fakta moramo se, visoki sabore, zamisliti. Mi smo u školstvu doduše posve autonomni i neovisni, ali ipak ne smijemo izgubiti kontakt sa školstvom austro-ugarske mo narkije. Mi tražimo, da se svi naši sveučilištui ispiti priznadu u Austriji. I pravo je to; a kako stvari danas stoje, pouzdano se nadamo, da demo to u najskorije doba i polučiti, i to tim više, što je vlada na usta gosp. predstojnika za bogoštovje i nastavu izjavila, da će što prije uvesti na juridičkom fakultetu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 1´53 ona predavanja, kojih kod nas nema, a u Austriji ae traže, tako da de Dalmetinei i Bosanci modi ovdje studirati i ispite polagati, a s druge strane de i naši sinovi dobjvati namještenja u Bosni i Dalmaciji, kako to već sada od slučaja do slučaja biva. Ali čim mi utjelovimo šumarsku akademiju u filozofski fakultet ili ju pripojimo sveučilištu kao osobiti fakultet, odmah se mi udaljujemo od tipa austrijskih sveučilišta. Ja se jako bojim, pače sam siguran, da de se to upotrebiti kao razlog ili bar kao izlika, da se nama uskrati reciprocitet ili ravnopravnost. Kazati de se, da je naše sveučilište nešto drugo, nego austrijsko, da je to nekakav mixtum compositum, pa da nam uslied toga ne mogu priznati reciprociteta. A ipak mi s pravom tražimo p)tpunu ravnopravnost s austrijskicu sveučilištima, i čim se uvedu još neka predavanja na juridičkom fakultetu i čim naši seminari i iostitutl dobiju potrebitu doličnu dotaciju, nema sumnje, da de se ta ravnopravnost i dostići; ali sam siguran, da je ne demo dobiti, ako budemo šumarsku akademiju pripojili sveučilištu, svejedno u kojoj formi. Moglo bi se redi, kad je u Njemačkoj tako, zašto ne bi bilo dobro i kod nas. Ja se ne du upuštati u razlaganje o šumarskim odjelima u njemačkim sveučilištima i to s jednostavnog razloga toga, jer se u njemačke prilike ne razumijem. Ali upozoriti mi je na to, da se mnogi doktorati, stečeni na nekim njemačkim sveučilištima, u Austriji ne priznaju. A ne priznaju se ni kod nas, jer je t. zv. Rigorosenordnung, uvjeti naime za polučenje doktorata, na nekim njemačkim sveučilištima, drukčiji nego u Austriji i kod nas. Zahtjevi su naime gore manji. Tako i ja sam znadem za 4 ili 5 slučajeva, da naš fakultet nije nostrificirao doktorata, što su ga pojedini Hrvati stekli na njemačkim nekim sveučilištima. Isto tako znadem za jedan talijanski doktorat filozofije, koji kod nas nije nostrificiran, t. j . priznat A to isto dogodit de se, visoki sabore i nama, ako budemo išli mieiijati išta na današnjem ustrojstvu našega sveučilišta. 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-154 - Navadja se dalje i to, da bi se takovim pripojenjem akademije k sveučilištu prištedilo novaca, jer bi sveučilišni profesori pojedine zajedničke struke mogli predavati i za filozofe i za šumare. Ali to ne stoji. Jer, gospodo, botanika, fizika, matematika, kemija, što je šumari trebaju i koliko je trebaju, to je nešto sasvim drugo, nego što trebaju filozofi. Filozof sluša te predmete 4 godine i on se izobrazuje za specialistu. A što na pr. treba šumar it, zoologije? (Zast. dr. Ante Pavelid: Ali to ne stoji tako. Na medicinskom fakultetu profesori filozofskog fakulteta predavaju mineralogiju, fiziku, kemiju i zoologiju.) Šumari trebaju iz zoologije samo šumske štetnike, pa što 6e im onda podrobno predavanje, koje je samo za filozofe? Pa zato vidimo i danas, da se za šumare drže u tim predmetima posebna predavanja, a od cesti su za te predmete i posebni učitelji, jer šumar ne može slušati specijalna, stogo znanstvena predavanja sveučilišnib profesora, jer za njega su ti predmeti samo pomodne discipline. Na tome se ništa ne bi promienilo ni onda, kad bi se šumarska akademija utjelovila sveučilištu. I danas se — kako već rekoh — drže za šumare posebna predavanja. Za šumara su osobito važni njegovi stručni nauci, a s pomodnim disciplinama ne smijemo ga ovako gnjaviti Poradi svih tih, a i drugih razloga profesorski se je zbor mudroslovnog fakulteta izjavio u svojoj predstavci od 14. ožujka 1903. proti utjelovljenju i proti pripojenju šumarske akademije tomu fakultetu, a isto je stanovište zauzeo i akademiČki senat. I ja sam slobodan, da na ovu predstavku, koja sadržaje točno obrazloženje, upozorim vis. vladu, te da ona riešavajudi ovo pitanje ne mimoidje ovaj najvažniji forum. Ostaju dakle dvie mogudnosti: Ili de šumarska akademija u Križevce, pa da se spoji s tamošnjim gospodarskim učilištem, koje bi se imalo onda didi na stepen akademije, ili da ostane ta akademija u Zagrebu i to kao sasma samostalan zavod, pa da joj se pripoji tehnički odjel, tehnika. Ja mislim, da bi ovo potonje najbolje odgovaralo potrebama našim, jerbo bismo onda imali zavod jak, koji bi svojim |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 155 — životom živio. Ovo bi bilo i u interesu toga zavoda i u interesu sveučilišta. Dakako, da je preka nužda, da se institucija sadanjih učitelja te akademije dokine, a mjesto toga da se imenuju profesori u rangu profesora visoke škole, jer 6udno svjetlo baca na zavod, ako su na jednoj visokoj školi sve sami gimnazijski profesori i to s naslovom učitelja. * * * Izpustajudi dalnji dio govora g. zastupnika, u koliko se odnosi na ostale naše razne gospodarske škole i institute, mi ćemo se, u koliko se u stanovitim točkama ne slažemo sa ovdje razvitim inazori, po mogudnosti što prije, u kojem sliededih brojeva ovoga lista na iste još i pobližje osvrnuti. XJIST.A.K: Družtvene vijesti. Upravtti odbor dražtva obđržao je dne 24. ožujka o. g. redovitu odborsku sjednicu, u kojoj je osim raznih tekućih administrativnih predmeta, stvorio i zaključak, da se ovogodišnja, po broju XXXI. redovita glavna skupština obdržaje na dne 14. sr pnj a o. g. u Zagreb u — i to po mogućnosti, u savezu sa poučnim stručnim izletom preko Zidanoga mosta u Ljubljanu — zatim preko Bledskoga jezera i Bohinjske doline u Goricu. Odavle izlet u Trnovansku državnu šumu — a zatim povratak preko Trsta i Sv. Petra u Zagreb. Aproksimativni troškovi toga puta iznašati će 80—100 kruna po osobi. Pobližji program i obavjesti donjeti ćemo u sliedećem broju o. 1., nu medjutim biti će u interesu stvari, da se p. n. gg. članovi, koji napose i izletu prisustvovati kane, taj svoj naum što prije, kratkim putem na dopisnici, jave predsjedničtvu družtva. zapisnik sjednice upravnoga odbora hrv. slav. šumarskoga družtva, obdržane 16. prosinca 1906. Prisutni gg. odbornici: Begna H. Benak V. Dojković V. fc^rnj R. F. Kesterčenek, D. Laksar, E. Slapničar, L Szentgy6rgy, Rozmanith A. i Partaš I. Izpričana p. n. gg. Marko grof Bombelles, J. Havas, G. pl. Zajc i D. Mocnaj. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 156 ~ Iza otverenja sjednice po družt podpredsjedniku g. F. Kesterčaneku, izvješćuje tajnik, da je društvo smrću izgubilo člana nadšumara Slavo- Ijuba Brosiga u Ogulinu, koje izvješće upr odb. saučešćem prima do znanja, uz poklik slava mu! Čita se zapisnik odborske sjednice od 28. listopada 1906. koji bude p. gg, H. Begni i V. Benaku ovjerovljen. Tajnik izvješćuje, da se u provedbi glavno skupštinskih zaključaka, visokoj kr. zem vladi podnašaju danas sliedeće predstavke: br.. 46, glede izjednačenja beriva kao i putnih paušalija činovnika imovnih obeina sa berivi kr. državnih zajedničkih šumarskih činovnika, br. 51. glede oživotvorenja šumsko uzgojne zaklade za siročad autonomneg šumarskog osoblja, br. 52. u predmetu svojedobnog predloga šumarnika g. V Benaka glede devastacije šuma u području II. banske im. obćine. br. 47. glede eventualnog izdanja novih službenih znakova za lugare i nadzirače lova. br. 48. glede izdanja nove naredbe ob obdržavanju t. v višjih šumarskih državnih izpita, i br. 44. glede dokinuća i povratka jur položenih jamčevina za činovnike krajiških imovnih občina. Prema zaključku točke 5 stvorenom u odbor, sjednici od 28/12 u pogledu inventiranje šumarskoga doma, inventara muzeja i knjižnice — izvješćuje se a) da su stanovi šumarskog doma pregledani, pa se o obnalazu predlaže pismeno izvješće — kao i predloži o promjenama koje bi valjalo preduzeti, glede stanarine i popravaka u interesu družtva. Odbor zaključuje da se stavljeni predloži provedu i da se odbornik kr. šumarnik g. A. Rozmanith umoli, da preuzme brigu i nadzor nad šumarskim domom, ter da se njemu povjeri razpoložba u pogledu provedaba onih mjera, koje su potrebne u zaštitu interesa šum. družtva. Što se tiče inventure društvenoga muzeja, to je takova ostavljena in suspenso, do riješenja predstavke podnesene vis. vladi u pogledu predaje muzeja šumarskoj akademiji. Upravni je odbor uz to zaključio da se međjutim i jur postojeći, našastar muzeja do buduće odborske sjednice imade definitivno sastaviti, U pogledu preuzeća družtvene knjižnice i ostaloga inventara prepušteno bi preuzeće bivšem i sadanjem družtvenom tajniku, time daše konačno ugljavljeni izkaz knjiga imade onda objelodaniti u Šum. listu. Predlažu se molbe stigavše predsjedničtvu družtva za podieljenje pod- pore iz družtvene pripomoćne zaklade kao i inih družtvenih sredstva. Odbora zaključi, da se iz družtvene KSroskenjijeve zaklade podiele sliedeće podpore: po 50 K. udovam Julijani Kordić i Petri Simić; po K. 70 udovam Milki Giirtler i Marija Furlan, po 80 K. Dragici Brosig te sirotama iza pokojnog Leona Šipeka. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 157 — Nadalje dopitane su još iz đružtvenib sredstava podpore po 30 K djeci pokojnoga lugara Gjure Mijakovića, siroti Eduardu Piberniku u Ogulinu i slušaču šum. akademije zagrebačke Vladimiru Turkalju, a po 40 K. udovi Smiljani Guteša, Melaniji Ljubinkovićevoj, Ruži Šeringer, i Milici Petrovie, a po 50 kruna, Olgi udovi Belamarić, Albini Ćelija i Emi Lepušić. Odbor zaključi nadalje ponovno umoliti kr. zemaljsku vladu da rieši predstavku društva od 30 listopada 1906. glede zajedničkoga podvornika za šumarski muzej i šum. akademiju. Molba slušača trečega tečaja kr. šum akademije zagrebačke, za bezplatno izdanje „Šumarskoga lista" u g. 1907. bude uvažena. Čita se poziv zemaljskog magjarskog šumarskog družtva u Budimpešti, od 30. listopada br. 14. k proslavi 40 godišnjice obstanka istoga družtva. Odbor zaključuje da se magjarskom šumarskom družtvu tim povodom od strane br. slav. šumar, društva čestita. Tajnik predlaže, a odbor prihvaća predlog, da se društvo obrati predstavkom na vis. kr. zem. vladu, u predmetu načelne naredbe glede izdanja novih šumsko oštećenih cijenika za cielu zemlju. Riešava se raolba družtvenog podvornika A. Tudjine za podie- Ijenje podpore — tim, da mu se dopituje 10 K. za to što je ubrao dužnu članarinu od zagrebačkih đružtvenib članova. Zapisnik nazočne sjednice, bude u sjednici odbora od 24/3. podpisan, pročitan i ovjerovljen. Osobne viesti. Umro. Na 15. ožujka o. g. umro je u Zagrebu Josip Hren kr. državni šumarski računarski savjetnik u miru, u 67. godini života, te je 17. ožujka poslije podne sahranjen na skupnom groblju Laka mu zemlja. Imenovanja i promaknuća. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, imenovao je šumarskog pristava Stjepan a Simić a privremenim protustavnikom kod ogulinske imovne obćine — abiturijenta Emil a Rivosechia , privremenim šumarskim vježbenikom kod otočke imovne obćine, sa sustavnim berivima, odnosno pripomoći, a premjestio je iz službenih obzira kotarskog šumara I. razreda Milan a Žibrat a od kr. kot. oblasti u Karlovcu k onoj u Gabru, kotarskoga šumara IIrazreda Josipa Heknera od kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove, kr. županijskoj oblasti u Zagrebu. t Dr. Joeh. Karl. G-ayer, kr tajni savjetnik i bivši javni redoviti »reudilišni profesor u Munchenu, te posjednik mnogih odlikovanja. Dne 2. ožujka 1907. preminuo je Miinchenu, u visokoj dobi od 85 godina profesor Dr. Karl. Gayer, gdje su mu mrtvi ostanci dne 4. |