DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 139 — Sok. Sok, koj privadja pojedinim bilinskim organima sirovu liranu i plastičnu gradju, sadržaje osim vode i mineralnih sastojina (o kojima će biti kasnije napose govora) još (što otopljeno što suspendirano) brojna organska tjelesa, različita i prema vrsti biljke i dobi i iiziološko-biološkoj funkciji dotičnog diela biljive. Dok sastojine staničnih stjenka i inih u vodi netopivih česti drvnih vlakanaca kod raznog drveća red bi samo kvantitativno variraju i to u razmjerno uzkim granicama, to je kod soka inače, jer sok sadržaje upravo za dotičnu vrst značajne sastojine, (raznovrstne triesloviue, gorčine, boje i t. d.) i jer sokovi u raznim vegetaciouim periodama imadu i razno obsežnu funkciju (raznosititi proteine, razne bilj. kiseline, tranzitorne i rezervne ugljohidrate, enzime, soli i t. d.) Budud u kemiji soka nije bilo toliko proLuslovja, odpada i potreba načinom dosada njim i historič. redom predmet obradjivati. Voda i vlaga drva. Uz sastojine staničnih stienka prevladjuje voda svojom količinom sve ostale sastojine drva ; i u soku je ona glavna sastojina. Koliko je obdeno u soku drva imade, ne možemo brojevno kazati, jer ta kolikoda znatno varira i prema vegetacionoj periodi, i prema vreti, i prema starosti drva, a i prema mjestu, na kojem je drvo raslo. Pereentualna kolikoda vode različita je i u pojedinom individuu u raznim njegovim organima a i djelovima organa. S proljeda i u ljetu količina soka a po tom i vode je znatnija, no u zimi. Iz Schiiblerovihn. p. pokusa (J. p, Ch. 7.3,) vidimo, da kod nas (u sred. Europi) početkom travnja sadržaje razno drvede 20 do 407o vode više no koncem siečnja, a iz Klarovi h (Technol. d. Holzverkohlung 1903.22), koji je svaki mjesec u pojedinim vrstima drveda opredielio vlagu vidimo, da je n. pr. jelovina istog stabla sadržavala minim 11 a maksira. 577o vode, bukovina 20—4:37o) hrastovina "22 i SSVo i t. d. Bukovina, kako to Weber (Hartig |