DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 131 — Cesto međjutim poskože i troškovi produkcije. Ovo je u ostalom posljedica sveopdeg pravila kulture tla, koje Roscher ovako prikazuje: »Prvo što kod promatranja različitih gospodarskih sistema u oči pada, jest uvijek vedi prihod sto nam ga intensivnije gospodarstvo daje i svaki intensivniji gospodarski sustav samo je onda moguć, ako je predviđeti i veda cijena proizvoda«. Ove riječi imadu i za šumarstvo vrednost, a dokazuju nam to i prilike mnogih zemalja. U daljnjem članku raspravlja pisač onda i o naprednom i konservativnom šumskom gospodarstvu. A među ostalim veli da se šumarske prilike u Slavoniji ne dadu usporediti s onima u Njemačkoj. Slavonske sastojine imadu osebujno obilježje al cijelom tom gospodarstvu da manjka obilježje potrajnosti, koja je glavni temelj uređenog šumskog gospodarstva. Kako brojevi dokazaju tamošnje je gospodarstvo još vrlo, ekstensivno. A kao uzor ostalim služe samo ona šumska gospodarstva koja stoje na visokom stepenu intenzivnog gospodarstva. Stare hrastove sastojine u Slavoniji daju mu izvanredni primjer loše strane prekonservativnog gospodarstva. Uzrok i postanak kojih da je prikazao ved i Jentsch u (Miindener Forstliche Hefte XV). Nedvojbeno je uz to, da de ova množina starih stabala i na buduće stanje gospodarstva imati loš upliv. Kako starim hrastovima vrednost pada, to se oni bez obzira na potrajnost sjeku, te se za 20 god. gotovo sve te stare sastojine budu unovčile. Posljedica toga onda i opet jest, da se u što kračem vremenu uzgajaju mlade sastojine, a time i opet stvaranje vrlo nepovoljnog razmerja dobnih razreda, i da se pomlatku premalo njege i pažnje posvečuje. U njemačkom šumarstvu, ne dolaze takovi primjeri konservativnoga gospodarstva kako ih kod starih slavonskih hrastova vidimo. Uza sve to možemo ipak neke zaključke 0 dobrim kao i lošim stranama konservativnog i naprednog gospodarstva, također iz stanja njemačkih šumarskih |