DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 130 —


39´33 mk. Za bukove piljenice bez razlike jakosti 6"73 mk.,
za jasenovo i brijestove tvorivo drvo 9"50 mk,, za mekano
tvorivo drvo 3´60 mk Za hrastovo i brijestovo gorivo drvo
0´93 mk. do 1-38 mk. Bukovo i jasenovo ogrevno drvo plada
se 1"12—1´67 mk. po kub. metru, te napokon za mekano
ogrevno drvo 0´67—098 mk. za kubični metar.


Ovi su brojevi sa više razloga i od obćeg interesa. U
prvom redu vidimo da slavonski hrast na svjetskom tržištu
sve njemačke ili evropske drvne vrsti u cijeni daleko nadmašuje.
Ako se i lokalno za jasenovo, javorove i brijestovo drvo
često isto tako i višje cijene pladaju, to ovo ali ipak nije općenito.
S toga bi trebalo u prakei čim veće površine hrastovom
sumom uzgajati, u koliko je tlo tomu povoljno.


Ovi nam brojevi pokazuju nadalje, da sa rastu čom jakošdu
dobrih hrastovih piljenica i njihova ciena, odnosna vrednost
raste. Ni sa debljinom od 105 cm. nije medjutim još
vrednost svoju kulminaciju dosegla. Ovi brojevi pokazuju i
njeki čudnovati razmjer različitih sortimenata, koji se od onih
mnogih njemačkih gospodarstva bitno razlikuju. Hrastove piljenice
stoje prema jasenovim piljenicama u omjeru 3´6 prama
1, a prama bukovim piljenicama pako kao 5:1 .


Uzrok ovoj razliki leži u visokim cijenama transporta dok
se drvo na tržište (Francuske i Njemačke) doveze. Ovi brojevi
nadalje potvrđuju i činjenicu, da valja tim jače sortimente
uzgajiti čim je šuma udaljenija od tržišta


Sveukupni dohodak nadsumarskom uredu pripadajućih
suma iskazan je za godinu 1885—1894 sa 20 1 milj. maraka,
a iziatak sa 1*9 milj. mk. Dakle ostaje u ime čistog prihoda
18´2 milj. maraka, dok na čisti prihod, u jednoj godini po
hektaru 29 47 maraka otpada.


Iz ovoga se vidi, da su izdatci vrlo maleni, te iznose
samo 90/0 sveukupnog prihoda. U zemljama koje stoje na višjem
stepenu kulture, ovaj je razmjer drugačiji.


U pruskim državnim šumama n. p. bio je prirast prihoda
od godine 1868-1899 prilično jednak prirastu izdataka i čistoga
prihoda.