DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1907 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Na pokusnim stablima učinjeni izvidi, pokazuju, da stabla od 57, 73, 91, 114 cm. promjera u prsnoj visini imadu popoprečno 3´5, 6´1, 11"4 i 16"0 m. drvne gromade, dakle ukupno po hektaru tek 250 m* hrastovine. Nu ovamo moramo onda još pribrojiti i 100 —150 m´ drva ostalih vrsta, koje su zastupane jasenom, brijestom i grabom. Ove vrsti zastupaju ovđe nuzgredno i podređeno drveće, te su i za ujili stojbinske prilike izvrstne. Na ovakovim hrastovim sastojinama obiloyala je Slavonija još do nedavna, nu zadnjih 20 godina naglo je pala njihova kolikoča, a pada još i sada. Godišnja sječina na 52.948 ha velikoj ukupnoj šumskoj površini, iznaša 533 ha, tako da se godišnje izvadi oko 86.622 m´ tvorivog i 81.798 m^ ogrievnog drva. Usljed mnogogodišnjeg užitka današnja je drvna zaliha na cijelokupnoj površini malena, a iznaša za nadšumarskom uredu pripadajude državne sume tek 5´3 milj. kub. met. dok je normalna drvna zaliha sa 15" 1 milj kub. met. izračunana. Gospodarenje u slavonskim hrastovim šumama dosta je jednostavno. Svrha mu je uzgojiti čiste hrastove sastojine naravnim pomlađenjem. Ovo je u onim krajevima, čestim rađanjem sjemenja te velikim brojem sjemenjaka, a i inače tomu s godnim prilikama, dosta lahko, Par godina prije nego li se pomlađuje stavljaju se sastojine u predzabranu. Kao uvod pomlađen ju provađa se i neka vrst predsječe, kojoj je svrha da se prije izvade sve one vrsti drveča koje se ne kane dalje uzdržati i gojiti. Godinu dana poslije sjemenske godine, posjeku se onda i sva hrastova stabla, a pomladak onda raste i bez zaštite. Dođemo li onda prvih godina u takovu pomlađenu šumu, to vidimo da svuda preotima korov, tako´ da se jedva može i vjerovati kako se izmedju ovoga korova mogu ipak i mladi hrastidi razvijati. Nu kako promatranja i iskustvo dokazuju, ne smeta ovaj korov razvitku mladih hrastovih biljaka. Njeke vrsti korova |