DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 85 — Napredkom, a napose i intenzivnijim gospodarenjem n naših šuma, svakako de i kod nas još i porasti potreba na osposobljenom šumarsko-tehničkom osoblju. Pa onda konačno, naučne se institucije u opde ne smiju prosudjivati sa stanovišta troškova uzdržanja. Takove se nigdje i nigda, kako se vulgarno veli — ne isplaćuju. Njihova je korist, svrha i zadatak: po narod i zemlju skroz drugi — idealniji ali i vedi. Stoji uz to, da nam u posljednje doba na našoj akademiji broj, a napose i kvalitet slušača pada. Tome se nije ipak čuditi, dok znamo, kako se sada ved kroz malo ne jedan čitavi decenij — s tim najvišim našim šumarskim zavodom maduhinski, u mnogom obziru i nepravedno postupalo. Uz to imade na pr. i u Njemačkoj i više starih inače baš i na glasu takovih visokih šumarskih škola, koje se ni tolikim brojem slušača ne mogu iskazati. Zato ih ipak nitko ne ukida. Polazak naše akademije varira od osnutka (1897 g.) do danas izmedju 23 i 30 redovitih i 2—6 t. zv. izvanrednih slušača (Bosanci i Bugari). Da je pako taj zavod bio ved od osnutka uredjen kako treba, nema dvojbe, da bismo i u tom pogledu bili napredovali. Nu tko de na učilište — koje kao provizorno živi od danas do sutra — a za koje se rek bi ne zna ni što je — ni čemu je. A sada da predjemo na razmatranje samih troškova oko uzdržavanja toga zavoda. Zemaljskim proračunom za t. g. izkazani troškovi iznašaju u svemu 64.000 kruna — nu od ovih troškova medjutim, skoro jedna tredina, danas samo pri vidno tereti akademiju, niti se u istinu ne izdaju na zbiljne njezine potrebe. Prispodobimo li pak uz to te troškove s onima drugih pravih visokih šumarskih škola, a napose na pr. i s onima u Beču i Sćavnici. to derno vidjeti, da se na današnji naš najviši šumarski zavod u istinu ne troši niti jedna tredina od onih troškova, što se izdaju na te inozemne visoke škole. |