DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1907 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 97 —


Ni novčano pitanje dakle po tom ne može biti
ozbiljna zapreka definitivnom uredjenju visoke
šumarske škole u nas. Zašto se dakle onda ved jednom
ne provedu i intencije zakonodavca, te udovolji opravdanoj, a i
doista prijekoj narodno-kulturnoj potrebi, ter ta t. zv. šumarska
akademija staltio i konaŽno ne utjelovi raudroslovnomn fakultetu
kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu?


Ovo ie tim opravdanije, što je baš i na našemu sveučilištu
pripojenjem t. zv. farrmaceutičkog tečaja, kao i podigaudem
učiteljske stolice za praktično gospodarstvo, ved i
onako učinjen i prvi korak k proširenju djelokruga našega
sveučilišta u smislu naprednom, u smislu modernom, a prema
kojemu BU već po svim naprednim zemljama vrata starih sveučilišta
otvorena i t. zv. primjenjenim naukama, a napose i
nauci o kulturi tla, odnosno dakle i nauci šumarskoj.


B) K pitanju šumarske visoke škole u Hrvatskoj.


Pitanje o šumarskoj obuci u Hrvatskoj veoma je staro.
Prvi su ga potakli Ilirci, koji su u tom, kao i u drugim popručjima
imali izvrsno oko za prave narodne potrebe. No tek
godine 1861. — dakle prije 46 godina! — došlo je do ustrojenja
šumarske škole u Križevcima, koja je imala karakter
srednje šumarske škole, ali je časno vršila svoju zadaću. No
kako je rasla narodno-gospodarstvena važnost šumarstva za
Hrvatsku, kako se nakon spojenja Krajine šumski posjed Hrvatske
i Slavonije razdvojio u zajedničke državne šume i šume
imovnih općina, i kako se počela provoditi segregacija urbarijalnih
šuma, sve se više uvidjela potreba, da se mora i u Hrvatskoj
ustrojiti visok a šumarska škola. I dnevni su i stručni listovi
0 tom već prije 20 i više godina raspravljali. Upozorujem na
pr. na članke prof. F. Z. Kesterčaneka u »Nar. Novinama
« g. 1885. i »Šumajskom Listu« g. 1884., 1885. i 1886.
(»Šumarski institut sveučilišta u Giessenu«) u »Šum. Liatu«


8