DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 6     <-- 6 -->        PDF

- 44


autori imali i smjese mono - i đi - derivata. (O acetilcelulozama
radili su i Franchimont C. r. 92.1053; Skraup BB.


3 ^2413)


Analogno tvori anhidrid benzojeve kiseline benzoil celulože
(Cross i Bevan, Ch. N. 45.77; 47.236; 6I.87).


Mitscherlich (60.535 = B. B. I85O.102) dokazuje, da
celuloza nema, kako Mulder kaže, sastav C24 H21 O21 već na
temelju autorovih analiza (sved. filterpapir) C12 Hjo O^g.


Dok su elem. analize vodile Pajena i druge, kako vidjesmo,
do najjednostavnije formule za celulozu Cg Hjo O5 —
odnosno n(Cg Hjo O5), to su njeki od gornjih derivata vodili
E d e r a (B. B. IS.^eg) na molekul. formulu 0^2 H20 Ojo a proučavanje
hidral i acideeluloza, kako ćemo kašnje vidjeti, Bumk e
i "VVoiffensteina na C72 H120 Ogg (B. B. 82.2493), a L u ng e
i B e b i e a njihovi nitrati (Z. ang. Ch. I4.483) na formulu C24
H40 O20, dočim Nastjukof f (B. B. 33.2237) nalazi, iztražujuć
Beckmanovim aparatom triacetilestere celuloze i oksiceluloze
molekul. težinu za celulozu 6480 t. j . 39—40 (Cg Hjo O5) pak
posve jednako i kasnije (Z. russ. Ph. Ch. Ges. 82.543) opredjeljujuć
mol. težine acetilderivata oksiceluloze elem, sustava
(Cg Hio 05)4-_eO i (Cg Hio 05)4_602 [Za škrob je našao Brow n
i Morri s (Soc. 1888. 1889.) mol. tež. 82 400]


Sto se unutarnjeg ustroja celuloze tiČe, dolazi
Schiitzenberger i Naudin (C. r. 68.314.) do zaključka,
da u celulozi imade najviše 30H, dakle CeH702 (0H)3] a Beva n
i G r 0 s (ChN. 6O.254) acetilovanjem celuloze dokazuju, da je
svih 5 atoma 0 u celulozi hidroksilno, dakle da Schiitzenbergerovo
mnienje ne stoji; vjerojatnija im je već hipoteza Fran chimontov
a (B B 19-i94i), da je molekula celuloze agregat
glikozinih grupa sastavljenih ovako: n (Cg H12 Og) — (ni )
H2O; ali ni to nije sjegurno, dapače celuloza je najvjerojatnije
posebni tip C spojeva. Upozoruju, da Armstrong drži mogućim
da u celulozi imade zatvoren lanac (za to govore u bilju sadržani
derivati heksahidrobenzolovi: inozit i kinina kiselina)
Medjutim se kasnije (Ch. N. 6I.123) isti autori izpravljaju onamo