DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 79


c) Nižje šumarske škole jesu: Lugarnica u Aggsbachu (Dolnja Au


strija), c i kr. šumarnice u Gunswerku (Štajerska), u Halu (Tirol), u


Idriji (Kranjska) i Bolehovu (Galicija), nižje šumarnice škole u Gelovcu


(Koruška), njemačka u Budojovicama (Geska), u Egeru (Ceska), Pisku


(Geska), i Bjelojcrkvi (Moravska).


U Pisku je nastavni jezik češki, u Bolehovu poljski, a na svim


ostalim škol-^ma njemački.


Ukupno broj polaznika bio je prošle godine 382, i to u Pisku


177, u Egeru 45, u Budojovicama 40, u Aggsbachu 32. Lugarnica u


Pisku imađe dvogodišnji tečaj, svi drugi zavodi jednogodišnji. Godine


1905. svršilo je ukupno 248 pitomaca. Stipendija imade svega 63,


u ukupnom iznosu od 22.030. Za školu u Pisku nema u obće stipendija.


Otkriće spomenika J. We8sely-u i R. Miklitzu u Beču. U svibnju


o. g. proslaviti će austrijski šumari svečanim načinom odkriće spomenikah
pokojnih svojih velikana, bivšeg ravnatelja c kr šumarske akademije
u Mariabrunnu a i začasnoga člana našega družtva Josipa Wes
s e 1 y-a, te c. kr ministerijalog savjetnika Roberta Miklitza.
Spomenici biti će podignuti u parku pred palačom c kr. visoke
škole za kulturu tla u Beču. Oba će spomenika stajati oko 15.000 kruna
a izradiše ih kipari profesor N. Meyer i Karlo Langer.


Oba su pokojnika dobro poznata i u krugovima naših starijih šumara
— a kako će ta svečanost odkrića biti u vrieme obdržavanja ovo
godišnjeg medjunarodnog gospodarsko šumarskog kongresa, sigurno će i
mnogi naših šumara upotriebiti i tu zgodu — ter prisustvovati liepoj
toj šumarskoj slavi. Na čelu svečanostnog odbora stoji c kr. umir.
odsječni savjetnik g Ljudevit Dimitz.


Tduianeaje borove grbe (Kiefernspanner) i borove pilatke
(Kiefernblattwespe). Nadšumarnik Ney u Strasburgu, priobćio je prigodom
u Darmstadtu obdržane glavne skupštine njemaćkog šumarskog društva,
da se jeza tamanenje borove grbe uspješnim sredstvom pokazalo, utjeranje
purana kao i domaćih kokoših na pašu u napadnute šume. U tu su
svrhu u dotičnih šuma bili uređjeni posebni kokošinjaci — sa spravama
za umjetno leglo pilića.. Odnosna je perad ostala i preko noći u
šumi na paši — s pomočju posebnih staja smještenih na kotačima. A
da su te kokoši i istodobno u dotičnim šumama u veliko pojavivše
se čahurice od borove pilatke žderale i tamanile. Istodobno opaženo je i
to, da su ona stabla — u blizini kojih je bilo mravinjaka ostala posve
poštedjena od pilatke — jer su mravi njihove kukuljice podpuno požderali
i uništili, Osim toga pako pokazalo se je uspješnim sredstvom
takodjer privezivanje snopića od slame i trave na pojedina stabalca, u