DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ n ^ Različite viesti. Izpravak. U li broju „Šumar, lista" od g. 1906. priobćen je izvještaj o XXX. redovitoj glavnoj skupštini našega šumarskoga družtva. Pošto je pod naslovom toga izvještaja u zaporci navedeno „da je sastavljen po stenografskim bilježkama", to bi, ako i ne doslovno, ali svakako u bitnosti morao biti i izpravan. Nu to on mjestimično nije, bilo to srazloga što gospodin, koji je stenografirao, nije dospio da sve govore i upadice doslovno zabilježi, bilo da se je prigodom sastavka izvještaja, kako iz istoga vidim, stenogram skraćivao i korigirao, a pri tom se nehotice podkrale pogrieške. S jedne strane spomenuta okolnost; da je naime izvještaj mjestimično neizpravan, a s druge strane opet okolnost, da u njemu ima i takovih tiskarskih pogriešaka, da ih čitatelji ne mogu sami izpraviti, — stavlja mi u dužnost, da u interesu stvari makar i naknadno, spomenuti izvještaj u koliko se tiče razpravah u kojima sam i ja suiljelovao, barem u glavnom nadopunim, a donjekle i izpravim, i to u sliedećem : 1 Na strani 443. rečenog „Šum. lista" imalo bi u stavci 4, redku 3. ozdola u mjesto riečih „u najpovoljnijem slučaju", izpravno glasiti „u najnepovoljnijem slučaju".´ 2. Na strani 448. je g. sastavljač izvještaja, moju zaključnu rieč i ujedno odgovor g. protupredlagaču Dojkoviću, glede osposobljujućeg izpita, izpravio, ali je to učinio tako, da sam ja sam smisao mojeg vlastitog govora mogao shvatiti, tek nakon što sam ga ponovno njekoliko puta pročitao. Biti će to valjda s toga, što je g. kolega Dojković svoju osobnu primjetbu navedenu na strani 445, u stenogramu korigira.)? Ne prigovaram tomu, nu žalim se ali u tom slučaju na to, što nije stenogram na uvid dan i meni, da i ja moj protuodgovor tomu shodno korigiram. 3. Na strani 452 navedeno je. da je nakon prvih predloga g. šumara Kovačine glede statusa i promaka šumarskih činovnika imovnih obćina, uzeo rieč samo g šumarnik Slapničar, zatim da se više nitko nije javio za rieč, i da su rečeni predloži prihvaćeni — što znači da su prihvaćeni bez promjene, to ali nije izpravno. Nakon g. šumarnika Slapničara govorio sam još i ja, te sam u glavnom rekao sliedeće : Spomenuti predloži g. šumara Kovačine su u bitnosti veoma dobri, pak jer idu za tim, da se odstrane njeke sadanje ustanove, koje veoma tište imovno-šumarsko činovničtvo treba da ih skupština u glavnom prihvati. Nu ti predloži su neizpravno stilizovani. Njima se naime zahtjeva, da zemaljska vlada uredi obvezatan javan status imovnih činov 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-u nika, i da ona ureda radi, te činovnike po rangu u statusu imenuje u više činovne razrede. Ti zahtjevi se pako kose sa u krieposti stojećim zakonom 0 imovnih obćinah, po kojem ne samo da neobstoji, nego nije ni dopustiv zajednički javan i obvezatan status, i po kojem zakonu gospodarstveni odbori, odnosno zaslupstva imovnih obćina, imaju pravo izbora, odnosno predloga za promak i imenovanje njihovih činovnika. S toga skupština ne može prihvatiti predloge, kojimi se zahtjeva, da si zemaljska vlada kršenjem zakona usurpira rečena prava, nego je mogla prihvatiti samo onakove predloge, kojimi se zemaljska vlada umolila, da čim prije predloži promjenu zakona o imovnih obćinah, te da se u odnosnu osnovu zakona uvrste ustanove, koje budu propisivale, da se svi šumarski činovnici imovnih obćinah imaju uvrstiti u jedan zajednički status, i da prema istomu imaju biti i promicani u više plaćevne, odnosno imenovani u više činovne razrede. Bio sam s toga predložio, da skupština te predloge ne prihvati doslovno onako, kako su stavljeni nego da g. predlagač, onaj dio svojih predloga, koji idu za očitim kršenjem zakona, ili povuče sasvim, ili još bolje, da ih preinači u duhu, kako sam to gore naveo, naime, da se u navedenom smjeru promjeni postojeći zakon. Ne sjećam se sasvim točno, što je na to zaključeno, nu čini mi se da je odlučeno, da družtveni odbor ima rečene predloge tomu shodno preraditi. Da je to učinjeno, te da su ti predloži i u »Šumar, listu" otisnuti u preradjenom obliku, tada bi se sasvim opravdano bio moj govor o tomu izpustio iz izvještaja Nu pošto to nije učinjeno, potrebno je, da naknadno konštatujem, da rečeni predloži nisu u skupštini prihvaćeni u onoj stilizaciji, kako su otisnuti u „Šumarskom listu". A. Kern. Šumarska akademija i sveučilište pod tim je naslovom u „Hrvatskoj" od 12. siečnja tg br. 10. izašao obširan članak — u kome je svestrano osvetljeno faktično današnje stanje naše visoke šumarske obuke — uz predlog, da se ista odgovarajuće zakonu i potrebama struke kao i zemlje već jednom stalno i konačno utjelovi kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu. Članak taj sigurno će dobro doći svakome, tko se iole zanima za riešenje toga po budućnost našega šumarstva toli važnoga pitanja. Sabori šumarska akademija. Prigodom na dne 16. siečnja o. g. u proračunskom odboru sabora, nastavljene razprave stavke 20. poglavja III. zemaljskoga proračuna, izjavio je glasom „Nar. Novina" od 18. siečnja, predsjednik istoga odbora, narodni zastupnik i sveučil. prof. Dr. F. Vrbanić želju, da se već jednom udovolji zahtjevu ciele zemlje i da se naša šumarska akademija, koja takova kakova je danas ništa ne vriedi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 76 preustroji. Ova je akademija, po njegovu, danas pravi hermafrodit. Organizacija ne valja. Akademičari ne mogu nigdje nači namještenja, ni u monarkiji, a ni kod kuće u državnoj zajedničkoj službi, jer im se predpostavljaju absolventi akademije bečke i ščavničke. Pitanje ima i političku stranu. S Ugarskom se ima na čisto izvesti, da se u državnu šumarsku službu primaju i naši akademičari, jer su državne šume i naše i na našem teritoriju, pa podpadaju i pod naš šumski zakon. Stavlja to na srce vladi i zastupnicima u zajedničkom saboru. Za namještenje naših šumara u Dalmaciji pako neka interveniraju dalmatinski zastupnici, Konačno predlaže: da vlada što prij e uredi šumarsku akademiju iizbodiuUgarskoj, dasepriznajuizpiti nanjoj i otvori put našim šumarima u državnu zajedničku službu. Zastupnik dr. Potočnjak podupire ovaj predlog to više, što su u Ugarskoj i u Austriji šumarske akademije povišene na 4 tečaja, pa bi to mogao biti razlog, da se našim akademičarima ponovno uzkrati ravnopravnost. Podban dr. V. pl. Nikolić izjavio na to, da se vlada ne može protiviti predlogu dra. Vrbanića. Pitanje je samo, da li troškovi odgovaraju potrebi i uspjehu. Da li će naši akademičari biti ravni onima, koji će steći naobrazbu na velikim zavodima ?Pa onda ih i mi samineniožemo namjestiti. Možda bi bilo bolje, uputnije i jeftinije, da se dade 20 stipendija po 2000 K, nego da se sadašnji zavod velikom troškom preustroji. Ovo pitanje valja pomno proučiti Mi možemo i kod zajedničkog ministra za poljodjelstvo tražiti, da se naši šumari namještaju u zajedničke državne službe, iz kojih su gotovo izčeznuli. Vlada će stvar proučiti i donieti predlog. Predsjednik odbora dr. Vrbanić zadovoljava se s odgovorom i misli, da se u izvještaju na sabor samo spomene, da je odbor razpravio ovo pitanje, te se nada od vlade, da će staviti konkretni predlog. Zastupnik dr. Potočnjak konačno još jednom odlučno preporuča da se uzdrži šumarska akademija, jer to imade ne samo za nas veliko značenje već takodjer i u kulturnom pogledu za cieli slavenski jug. Gospodarsko šumarsko sveučilište u Budimpešti. Kako razne novine javljaju, nakana je kr. ugarska vlada osnovati gospodarsko šumarsko sveučilište, sa četiri fakulteta i to: za veterinarstvo, gospodardarstvo, šumarstvo i vinogradarstvo. S tim u savezu bio bi i prenos vi soke šumarske školedavna želja i zahtjevte visoke škole. iz Ščavnice magjarskog u šu Budimpeštu, marskog druž kojitva, kao i je prenos profesora jur » |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 76 — Pa kako imađe kod nas još i danas ljudi, koji zagovaraju ukinuće zagrebačke šumarske škole i povrat iste u Križevce, mogao bi im baš taj primjer u Madjarskoj — sada biti najboljim dokazom, da o kakovim pravim visokim školama — po manjim i zabitnijim mjestima dan danas absolutno već ne može biti ni govora. Frekvencija njemačkih visokih šumarskih škola, u ljetnom semestru s;. 1905. Na visokoj šumarskoj školi u Eberswaldi bilo je ukupno 76 slušača (od ovih 26 inozemaca), u Mundenu 78 (sa 10 inozemaca) u Aschaffenburgu 64, u Miinchenu 63 (od ovih (i inozemca), u Tharandu 69 (sa 25 inozemca), u Tubingenu 31, u Karlsruhe 36, u Giessenu 57 a u Eisenachu 55 (sa 7 inozemaca). Nekoji nazivi u šumarskoj praksi. Za pomagalo (a ne „stroj"), što nam služi za mjerenje promjera ili debljine stabala t, zv. „promjerku" ima još jedan lijep narodni naziv, a to je „rašak", (koje ime je dano pomagalu valjada prema njegovome rašljastome obliku) Naziv rašak upotrebljava se već dugo vremena od šumarskoga i tehničkoga osoblja ogulinske imovne općine, a tako isto od onoga kr, državne šumarije u Ogulinu i Jasenku, pa ga ovdje napominjem i preporučam ostaloj gg. šumarima. U geodetskoj praksi čuje se izraz „libela igra (spielt)", no ja držim, da bi bilo ispravnije, kad bi se kazalo „libela titra." Jer kad je libela u horizontalnome položaju naprama svojoj podlozi, onda njezin puljak „titra", koji glagolj označuje gibanje u vrlo kratkome prostoru i to u kojemu god smjeru, dakle se može upotrebiti i za gibanje puljka u smjeru lijevo i desno, dok izraz „igrati" ima u opće drugo značenje, znači više gibanje na većemu prostoru i to u smjeru gore i dolje, puljak (libela) dakle titra , a ne igra. Isto tako slabo zvuči u praksi naziv „mjerači sto, mjerača letva, mjerača vrpca". Ljepše i ispravnije bi bilo reći mjernički ili geodetski sto, sto za mjerenje, ili naprosto samo st6. jer dok je u geodeziji govor 0 stolu, zna svak, da se na njemu ne jede, nego mjeri i crta. Z. T. K pltanjn klijavosti šumskojra sjemenja. Polag iztraživanja, što je od g. 1889. do 1906. poduzelo c. i kr šumasko pokušalište u Mariabrunnu, sa sjemenjem raznih četinjača, ustanovljeno je da sjemena od Picea excelsa. — P. Glehnii — P. punges — P. pungens argentea — P. Omorika — Pinus nigra — Pinus Banksiana — Pinus rigida — P. Balfouriana i Sequoia gigentea, trebaju uz stalnu toplotu od 16—22" C. poprečno 14 dana dok prokliju. Po 21 dan treba sjeme od Picea nigra, Picea sitkaensis, Pinus leucodermis, Pinus Pinea Pinus halapensis, Larix leptolepsis, Tsuga iVIertensiana, Tsuga Pattoniana, Seguoia gigantea, Chamaecyparis Lawsoniana, Chamaecyparis pisifera, Chamaecyparis obtusa i Thuja gigantea. Po 28—40 dana treba sjeme od Pinus sylvestris, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 77 — Pinus Murrajana, Pinus Thunbergii, Pinus Strobus, Psendotsuga Douglasii, Cryptomeria japonica i Gupresus sempervirens. Sjeme naših domaćih četinjača, napose ono omorike i crnog bora treba poprečno samo 14 dana, ono jele 28, a ariša 21 dan dok proklije. Obraubene ui.jere u sTrhu uzčuTaiija šuma u Bukovini. U svrhu preprečenja daljnjeg preotimanja haračenja šuma u vojvodini Bukovini, izdan je na dne 7. ožujka p. g. posebni zakon. Zakonom tim odredjeno je, da se svaka naumljena sjeća u šumi stojećoj pod zazabranom, u šumi zaštitnoj ili u obće svaka sječa u prodajne svrhe bilo u kojoj šumi — kao što i svaka sjeća koja nadmašuje običnu kucnu potrebu na gradji i gorivu, imade prijaviti nadležnoj političkoj kotarskoj oblasti, koja onda prema stanju stvari odlučuje o dopustivosti naumljene sječe Bude li prijavljena sječa dozvoljena, onda može kotarska oblast opredieliti rokove, unutar kojih se sječina mora izprazniti te opet iznova pošumiti. Pošumljenjem se mora početi najdulje godinu dana iza dovršene sječe i to tako, da se svake godine najmanje jedna petina sječine iznova pošumi. Obveza novopošumljenja može se u slučaju potrebe osjegurati položenjem primjerene jamčevine, a isto tako i dozvola sječe učiniti ovisnom o unapred položenoj jamčevini. Eventualni drvotržac (poduzetnik kupac šume), dužan je osvjedočiti se prije posječe, da li je sječa prijavljena, pak je i on isto tako kao i šumovlastnik odgovoran za svaku neprijavljenu ili protupropisnu sječu. Zakonske se ustanove te odnašaju takodjer i na takove sječe, koje se osnivaju na posebnim ugovorima, koji su sklopljeni već i prije nego li je taj zakon stupio u krieposi S obzirom na sve to veče preotimanje haračenja i nestašica šuma u nas, bilo bi možda već vrijeme, da se i za našu zemlju slični zakon stavi u krijepost, da ne bude i to opet prekasno. Kako se još i dan danas širi kras po Dalmaciji, karakteriše nam, među inim i sliedeći odlomak članka što ga donaša dalmatinski „Poljodeljski vjesnik" u svom broju 12. p. g. pod naslovom „Ekonomske prilike Donje Bukovine" — u kojemu nam se šumarske prilike onoga kraja opisuju kako sliedi: „Šuma nemamo, nego svuda go kamen. Bilo ih je u prvi zeman, pak je sve uništeno. Ža´osna ludost ljudi, koji ne znadu kakvu svu korist daju šume, uništila je sve, što je bilo boljega. Tako u Djeverikama jedan kraj što se zovu Doline, bio je krasna, gusta šuma, da si jedva prolazio kroza nju, pa se ondašnji seoski glavar zavadi s jednim seljaninom, kojem je kuća bila do te šume, te naredi njemu za prkos, da se sve sasječe i panji povade. A danas? Danas u tom širokom kraju nema ni drveta. Ono što ima još nešto gaja krajem sela prorijedjeno |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 — je, te do koju godinu potraje li ovako nigdje grane ne će biti. Lusari čuvaju i ne čuvaju, a svaki dan odlazi po nekoliko brem ena iz njega, Vlast sasječe koji broj, da se gora pomladjuje, ali to sporo ide, a se ljani pusti danas, pusti sutra ovce, koze i vole u , Kralj usu" zagrizu mlade izdanke i tako ne može makar i sporo napredovat, nego zakrž- Ijavi i ostane kao kukrika, koja ničem ne vrijedi." Doista žalostna slika šumarskih prilika — koja vrijedi ne samo za onaj kraj, već žali bože i po mnoge druge strane našega krasa, gdje takodjer nije bolje, ni drugačije. Tužan narod koji si takovim postupkom sam kopa grob i propast svoju. Manđatarni postapak u predmetu šumskih šteta, nakana je kr. zemalj. vlada, glasom izjave presvj. g. podbana Vladimira pl Nikolića Pođrinskog, u sjednici saborskoga proračunskoga odbora od 12. prosinca, već u najbliže doba kod nas provesti. Vlada, da je već izra dila „osnovu zakona o mandat rnom postupku glede šumskih šteta", te ju poslala već i na predsankciju, a kad ju dobije, predložiti će se saboru Ovim bi se zakonom imale s jedne strane dokrajčiti veksacije pučanstva, a podjeđno i postupak pojeftiniti i danguba umanjiti, a i oblasti odteretiti od mnogih neprilika. Pitanje je medjutim, hoće li se tim novim zakonom podjeđno i na kraj stati, samom toli užasno u mnogim krajevima naše domovine, preotevšem oštečivanju, kradji i pustošenju šuma ? Samo presudjivanje i razpravlanje bo, kako nas i sadanje izkustvo uči ~ ni iz daleka ne vođi cilju — ako se presude podjeđno i najvećom strogošću i pospješenjem neovrše. Šumarska učilišta u Austriji polag stanja god. 1905./1906 a)C. ikr. visoka škola za kulturu tla u Beču, utemeljena je g. 1871. Obsiže sada 4 godišta. Broj učiteljskih sila bijaše 46., slušača bilo je ukupno 668, a od ovih 310 slušatelja šumara. Godine 190.^. svršilo je nauke njih 101. Stipendista bilo je ukupno 50. b) Višja šumarska učilišta u Brucku na Muri (u Štajerskoj), Pisku (u Ceskoj), Reichstadtu (u Češkoj), Bjeloj crkvi (u Moravskoj) i Lavovu (u Galiciji). Na ovim su zavodima podučavale ukupno 52 učiteljske sile, broj slušatelja iznosio je ukupno 34J Godine 1905. svršilo je nauke ukupno njih 110. Za sve ove zavode postoji ukupno 40 državnih stipendija, od kojih 14 njih odpada na šumarsko učilište u Brucku. Broj slušača bijaše: u Pisku 112, Reichstadtu 82, Bjeloj crkvi 66, Lavovu 45, u Brucku na Muri 37. Šumarsko učilište češko u Pisku, imade samo dvogodište, sva ostala učilišta po tri godišta. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 79 c) Nižje šumarske škole jesu: Lugarnica u Aggsbachu (Dolnja Au strija), c i kr. šumarnice u Gunswerku (Štajerska), u Halu (Tirol), u Idriji (Kranjska) i Bolehovu (Galicija), nižje šumarnice škole u Gelovcu (Koruška), njemačka u Budojovicama (Geska), u Egeru (Ceska), Pisku (Geska), i Bjelojcrkvi (Moravska). U Pisku je nastavni jezik češki, u Bolehovu poljski, a na svim ostalim škol-^ma njemački. Ukupno broj polaznika bio je prošle godine 382, i to u Pisku 177, u Egeru 45, u Budojovicama 40, u Aggsbachu 32. Lugarnica u Pisku imađe dvogodišnji tečaj, svi drugi zavodi jednogodišnji. Godine 1905. svršilo je ukupno 248 pitomaca. Stipendija imade svega 63, u ukupnom iznosu od 22.030. Za školu u Pisku nema u obće stipendija. Otkriće spomenika J. We8sely-u i R. Miklitzu u Beču. U svibnju o. g. proslaviti će austrijski šumari svečanim načinom odkriće spomenikah pokojnih svojih velikana, bivšeg ravnatelja c kr šumarske akademije u Mariabrunnu a i začasnoga člana našega družtva Josipa Wes s e 1 y-a, te c. kr ministerijalog savjetnika Roberta Miklitza. Spomenici biti će podignuti u parku pred palačom c kr. visoke škole za kulturu tla u Beču. Oba će spomenika stajati oko 15.000 kruna a izradiše ih kipari profesor N. Meyer i Karlo Langer. Oba su pokojnika dobro poznata i u krugovima naših starijih šumara — a kako će ta svečanost odkrića biti u vrieme obdržavanja ovo godišnjeg medjunarodnog gospodarsko šumarskog kongresa, sigurno će i mnogi naših šumara upotriebiti i tu zgodu — ter prisustvovati liepoj toj šumarskoj slavi. Na čelu svečanostnog odbora stoji c kr. umir. odsječni savjetnik g Ljudevit Dimitz. Tduianeaje borove grbe (Kiefernspanner) i borove pilatke (Kiefernblattwespe). Nadšumarnik Ney u Strasburgu, priobćio je prigodom u Darmstadtu obdržane glavne skupštine njemaćkog šumarskog društva, da se jeza tamanenje borove grbe uspješnim sredstvom pokazalo, utjeranje purana kao i domaćih kokoših na pašu u napadnute šume. U tu su svrhu u dotičnih šuma bili uređjeni posebni kokošinjaci — sa spravama za umjetno leglo pilića.. Odnosna je perad ostala i preko noći u šumi na paši — s pomočju posebnih staja smještenih na kotačima. A da su te kokoši i istodobno u dotičnim šumama u veliko pojavivše se čahurice od borove pilatke žderale i tamanile. Istodobno opaženo je i to, da su ona stabla — u blizini kojih je bilo mravinjaka ostala posve poštedjena od pilatke — jer su mravi njihove kukuljice podpuno požderali i uništili, Osim toga pako pokazalo se je uspješnim sredstvom takodjer privezivanje snopića od slame i trave na pojedina stabalca, u |
| ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 80 kojim su se snopićima ličinke od pilatke u velikom broju sakupljale, ti su snopići onda oprezno odvezani i zajedno sa ličinkama po ženama streseni u podmetnute pregače — te zatim spaljeni. I ovaj se način lo vljenja i tamanenje tih štetnika pokazao vrlo uspješnim. Puž taiuauitelj oinorikovosa prelca. Pod naslovom ,Die Schnccke als Nonnefeind" upozoruje šumar Schoepf iz Putzensteina u časopisu „For3twisenschaftliches Gentralblatt, da njeka vrst puža — po njegovu obični poljski puž (Liinax agrestis L.) osobito za kišovitih vlažnih dana, uztrajno tamani omorikove prelce, pak da ga prema tome možemo ubrojiti medju neprijatelje tog po šume toli pogibeljnog leptira. Iuipre;iiiOTaiije drva sladoroiu. U Engleskoj su pokušali i to s uspjehom, impregnirati drvo sa s´adorom, Drvo dodje u kotlove, u koje se uz veliki tlak napusti s ador od repe. Ova sladorna rastopina iztisne iz drva bjelanjčevinu i zrak, a drvo se napije sladorom. Tako impregnirano drvo, naslaže se onda u posebnim sušiinicama. Drvo tim izgubi svoju poroznost — a čvrstoća i specifična težina mu se poveća. Ovako impregnirano drvo odoljeva onda bolje gnjilobi i truleži te se naročito preporučuje za taracanje u´ica i prostorija Prednost ovoga načina impregniranja pako da leži u tom, što še tako impregnirano drvo mnogo prije osuši od drugimi načini impregniranoga. A. K—s Exploltacija albanačkib šuma po novo stvorenoj udriui rieekih drvotržaca i glavuičara. Na Rieci se je upriličila udruga drvotržaca i glavničara, koja namjerava izcrpljivati izvanredno bogatstvo šuma u Albaniji. Udruga je već sklopila ondje i nekoliko drvosečnih ugovora, koje je turska vlada u Carigradu već i potvrdila. Udruga sagraditi će u to ime i posebnu 70. km dugu željeznicu, za izvoz drva do obale, U San Giovani i u Skadru biti će sagradjena i posebna stovarišta. Velika prodaja šuma u Sedmiirradskoj. Sasko sveučilište u Sibinju (Hermanstadt) u Sedmigradskoj, prodalo je nedavna putem dražbe, drvnu gromadu na površini od i5.00.) jutara šume. Šumu je dostala talijanska tvrdka Frateli Feltrineli iz Milana — koja od prije već i u Bosnoj u velike radi, za ukupni iznos od 18,0U0.000 K., plativih u 20dišnjica po K. 900 000. Istu je šumu — „Siebenrichter" nu u cieloj površinu od 25.000 jut izpod ruke bila kupila već njeka tvrdka „Grodl", za 10 mil. kruna, ali je ministarstvo prodaju tu bilo proljetos obustavilo — odrediv novu, gori rečenu javnu dražbenu prodaju — pri kojoj je eto postignut višak od čitavih 16 milijunu kruna Prodaja ta uzvitlala je svojedoba u magjarskim šumsko trgovačkim krugovima dosta prašine. Uređjuje profesor F. Ž. Kesterčanek. Tiskara C. AIbrecht (.Maravić i Deoak.) |