DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— TI —


Osim toga državne su šume i u gorskom ko´aru udaljene od željeznice
20 —30 km , a izvozni putevi slabi. Molbe za popravke i nove
cestogradnje neimaju uspjeha kod državne šumske uprave; mnogi su
producenti pr siljeni nositi sami troškove za uzdržavanje šumskiii izvoznih
cesta ili se obraćati radu u ugarskim i rumunjskim šumama,
gdje nalaze povoljnije prilike.


Giena je jelovoj gradji bila 26—30 K po m^ prema kakvoći; bukovim
testonima prema širini od 1^—47´/j K. ili popriečno 32 K 80 f.
za 100 komada, sve postavno u Trst ili na Rieku.


U izvozu otišlo je gradjevnoga i drugoga drva jelova i bukova
2,520 000 kg u Francezku i 4,325.387 kg. u Italiju iz senjske i svetojuračke
luke, a drvenoga uglja iz Bakra u Italiju 930.000 kg. U izvozu
za Italiju ima 2,560.000 kg. bukovih drva za ogriev.


Knjižtvo.


Die HolzkoĐservieranff im llochbane. Naslov je djelu, što ga
je nakladom knjižare A. Hartlebena u Beču, nedavna izdao c. i kr. kapetan
u tehničkom vojnom sboru g. Basilius Malenkovič. Djelo napisano
je s osobitim obzirom na uništenje kućne gljive (des Hauschwammes).


U ovom je djelu po prvi puta posebice obradjen onaj dio graditeljstva,
koji obsiže konserviranje drva u velegradnji. Sve što se je do
sada u tom pogledu nalazilo u pojedinim djelima, odnosilo se je ponajviše
samo na konserviranje željezničkih podvala — pak se u obće
nije ni moglo primjeniti na velegradnju. Ova je praznina sada, predležećom
knjigom izpunjena.


Praktični dio knjige, koji se pretežno osniva na mnogogodišnjim
studijama pisca, upravljen je u prvom redu na graditeljske vještake, te
sadržaje lahko izvedive, jeftine i sigurno cilju vodeće propise za tamanenje
kućne gljive kao i drugih drvotoča.


Navedeni se propisi u bitnosti slažu s onima, što ih je c i kr.
ratno ministarstvo u Beču, od g. 1901. ovamo, upotrebljavalo za predusresti
škodljivoj djelatnosti kućne gljive. Uspjeh tih mjera bio je baš
sjajan. Uz to se i pisac može tim prije pozvati na najšire izkustvo,
što je baš on sam i kod tih poslovanja sudjelovao.


Teoretski dio knjige, akoprem je u prvom redu namienjen više
znanstvenoj orientaciji gradjevnog tehničara, ipak je vrlo zanimiv
toli za šumara botaničara, mykologa kao i kemičara, razpravljajući
i sva tamo zasjecajuća područja. Napose obradjena je kemija i
tehnička mykologija drva na osnovu najmodernijeg stanovišta.




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 34     <-- 34 -->        PDF

-1^ ^
Pisac je naime za posljednjih godina takodjer i na tim poljima
znanosti živo sudjelovao, pak se zato može i ovdje većim dielom pozvati i
na vlastite pokušaje i iskustvo. Knjiga izbjegava u svim svojim djelovima,
svako nekritično nabrajanje raznih opažaja i iztražnih uspjeha, pak je
pisac prema tome mogao pravom u predgovoru iztaknuti, da za sve
ono, što je u knjizi napisao može i odgovarati.


Knjiga obsiže 20 tiskanih araka u velikoj osmini, a ukrašena je
sa 39 slika — te stoji vezana K 660.


Mi ju takodjer preporučamo svim onim našim čitaocem, koji se
bud s kojih razloga zanimaju za t. zv. „kućnu gljivu" i njeno zarazno
djelovanje u gradjevnoj tehnici.


Fraiiz Iloermaiin. „Wald und Waldverwiistung´´ auf Veranlassung
des Deutschen Vereines i´iir landliche Wohlfarts und Heimatspflege herausgegeben.
Leipzig. Verlag Felix Dietrich. Binderstrasse 49.


Adalbert Schiftel, „Form und Inhalt der Larche". Heft XXXI. der
„Mittelungen aus dem forstlichen Versuchswesen Oesterreichs". Wien.
Verlag W. Frick.


Fritz Skovronek. »Die Jagd". Verlag Velhagen und Klasing in
Leipzig 1905. Preis 5 K gebunden.


Josip pl Aue. „Trgovina drvom u svojim podlogama, putevim
i ciljevima". Trgovačko-geografička studija od L Hufnagla, ravnatelja
knez. dobara u Vlašimu. Tisak i naklada A. Komesara u Belovaru. Ciena
3 krune.


Izvještaj senjske trgovačke i obrtničke komore s kratkim
osvrtom na prilike javnoga gospodarstva u njezinu okružju za g 1905
Seoj 1906


Dr. E. Rosler „Hrvatska ornitološka centrala". V. godišnjili izvještaj,
Zagreb 1906. Naklada tirv. naravoslovnoga društva u Zagrebu.


Dr. A. Jacobi. „Grundriis der Zoologie fiir Forstleute". Erganzungs
band zu Loreys Handbuch der Forstwissenschatt Verlag H. Laiipp i
Tiibingen 190i;. Giena K 9 —.


Dr. E. Schaff „Jagdtierkunde". Naturgeschichte der in Deutschtand
heimischen Wildarten. Mit 168 Textabildungen Prachtband 15 Mark.
Verlag Paul Parey, Berlin 1906.


Franz Krichler. Die Hunderassen" II. Auflage. Bearbeitet von


G. Knapp. Verlag J, J. Weber in Leipzig Preiss 3 Mark.
Dr. E. A. Mitscherlicli „Boden kunde fiir Land- und Forstvpirte".
Paul Parey. Berlin 1905. Preiss 9 Mark.