DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— TI — Osim toga državne su šume i u gorskom ko´aru udaljene od željeznice 20 —30 km , a izvozni putevi slabi. Molbe za popravke i nove cestogradnje neimaju uspjeha kod državne šumske uprave; mnogi su producenti pr siljeni nositi sami troškove za uzdržavanje šumskiii izvoznih cesta ili se obraćati radu u ugarskim i rumunjskim šumama, gdje nalaze povoljnije prilike. Giena je jelovoj gradji bila 26—30 K po m^ prema kakvoći; bukovim testonima prema širini od 1^—47´/j K. ili popriečno 32 K 80 f. za 100 komada, sve postavno u Trst ili na Rieku. U izvozu otišlo je gradjevnoga i drugoga drva jelova i bukova 2,520 000 kg u Francezku i 4,325.387 kg. u Italiju iz senjske i svetojuračke luke, a drvenoga uglja iz Bakra u Italiju 930.000 kg. U izvozu za Italiju ima 2,560.000 kg. bukovih drva za ogriev. Knjižtvo. Die HolzkoĐservieranff im llochbane. Naslov je djelu, što ga je nakladom knjižare A. Hartlebena u Beču, nedavna izdao c. i kr. kapetan u tehničkom vojnom sboru g. Basilius Malenkovič. Djelo napisano je s osobitim obzirom na uništenje kućne gljive (des Hauschwammes). U ovom je djelu po prvi puta posebice obradjen onaj dio graditeljstva, koji obsiže konserviranje drva u velegradnji. Sve što se je do sada u tom pogledu nalazilo u pojedinim djelima, odnosilo se je ponajviše samo na konserviranje željezničkih podvala — pak se u obće nije ni moglo primjeniti na velegradnju. Ova je praznina sada, predležećom knjigom izpunjena. Praktični dio knjige, koji se pretežno osniva na mnogogodišnjim studijama pisca, upravljen je u prvom redu na graditeljske vještake, te sadržaje lahko izvedive, jeftine i sigurno cilju vodeće propise za tamanenje kućne gljive kao i drugih drvotoča. Navedeni se propisi u bitnosti slažu s onima, što ih je c i kr. ratno ministarstvo u Beču, od g. 1901. ovamo, upotrebljavalo za predusresti škodljivoj djelatnosti kućne gljive. Uspjeh tih mjera bio je baš sjajan. Uz to se i pisac može tim prije pozvati na najšire izkustvo, što je baš on sam i kod tih poslovanja sudjelovao. Teoretski dio knjige, akoprem je u prvom redu namienjen više znanstvenoj orientaciji gradjevnog tehničara, ipak je vrlo zanimiv toli za šumara botaničara, mykologa kao i kemičara, razpravljajući i sva tamo zasjecajuća područja. Napose obradjena je kemija i tehnička mykologija drva na osnovu najmodernijeg stanovišta. |