DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— TI —


Osim toga državne su šume i u gorskom ko´aru udaljene od željeznice
20 —30 km , a izvozni putevi slabi. Molbe za popravke i nove
cestogradnje neimaju uspjeha kod državne šumske uprave; mnogi su
producenti pr siljeni nositi sami troškove za uzdržavanje šumskiii izvoznih
cesta ili se obraćati radu u ugarskim i rumunjskim šumama,
gdje nalaze povoljnije prilike.


Giena je jelovoj gradji bila 26—30 K po m^ prema kakvoći; bukovim
testonima prema širini od 1^—47´/j K. ili popriečno 32 K 80 f.
za 100 komada, sve postavno u Trst ili na Rieku.


U izvozu otišlo je gradjevnoga i drugoga drva jelova i bukova
2,520 000 kg u Francezku i 4,325.387 kg. u Italiju iz senjske i svetojuračke
luke, a drvenoga uglja iz Bakra u Italiju 930.000 kg. U izvozu
za Italiju ima 2,560.000 kg. bukovih drva za ogriev.


Knjižtvo.


Die HolzkoĐservieranff im llochbane. Naslov je djelu, što ga
je nakladom knjižare A. Hartlebena u Beču, nedavna izdao c. i kr. kapetan
u tehničkom vojnom sboru g. Basilius Malenkovič. Djelo napisano
je s osobitim obzirom na uništenje kućne gljive (des Hauschwammes).


U ovom je djelu po prvi puta posebice obradjen onaj dio graditeljstva,
koji obsiže konserviranje drva u velegradnji. Sve što se je do
sada u tom pogledu nalazilo u pojedinim djelima, odnosilo se je ponajviše
samo na konserviranje željezničkih podvala — pak se u obće
nije ni moglo primjeniti na velegradnju. Ova je praznina sada, predležećom
knjigom izpunjena.


Praktični dio knjige, koji se pretežno osniva na mnogogodišnjim
studijama pisca, upravljen je u prvom redu na graditeljske vještake, te
sadržaje lahko izvedive, jeftine i sigurno cilju vodeće propise za tamanenje
kućne gljive kao i drugih drvotoča.


Navedeni se propisi u bitnosti slažu s onima, što ih je c i kr.
ratno ministarstvo u Beču, od g. 1901. ovamo, upotrebljavalo za predusresti
škodljivoj djelatnosti kućne gljive. Uspjeh tih mjera bio je baš
sjajan. Uz to se i pisac može tim prije pozvati na najšire izkustvo,
što je baš on sam i kod tih poslovanja sudjelovao.


Teoretski dio knjige, akoprem je u prvom redu namienjen više
znanstvenoj orientaciji gradjevnog tehničara, ipak je vrlo zanimiv
toli za šumara botaničara, mykologa kao i kemičara, razpravljajući
i sva tamo zasjecajuća područja. Napose obradjena je kemija i
tehnička mykologija drva na osnovu najmodernijeg stanovišta.