DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- ´TO —
ti državnim šumama ličko-krbavske županije određjeno je bilo za
prodaju 1.ŽJ48 m´ borovine, 43.828 ra^ jelovine, 9.939 m^ smrekovine i


91.880 m´ bukovine, ukupno 146.895 nr´ drvne gromađe u vriednosti
od 309 203 K po uzkličnoj cieni; ali se je moglo prodati samo G9.869
m´ za 129.871 krunu s uzroka nepovoljnih proizvodnih i izvoznih okolnosti,
koje odvraćaju od kupovanja šuma u ovoj županiji unatoč boljim
tražnjama tržišta.
Imovna obćina otočka prodala je 4.790 ra´ bukove za 10.134 K,


17.448 m^ jela za 73.073 K, 864 m« bora za 4 796 K i 367 m^ omorike
za 2.0ij8 K, 40 m´ hrasta za 684 krune, 1 m* javora za 8 K,
ukupno 23.510 m^ drvne gromade za 90,723 krune
Ogulinska imovna obćina utržila je za 2 631 stablo bukovo 7.361
kruna, za 4.338 stabala jelovih, za 6 omorikovih i 186 javorovih stabala
34.966 K, ukupno za 7161 stablo 42.330 kruna


Vlastelinstvo čabarsko Ghyczyjevo prodalo je 63.974 m^ četinjače,
tvrda liesa i ugljevarskoga drva za 174.335 K; kneževsko Thurn Taxisevo
vlastelinstvo u Lokvama 43.720 m^ gradje i tvoriva kao i ogrievnih
drva za 30i).U33 K; severinsko Neubergerovo nenaznačuje količinu
prodane drvne gromade, već samo prihod od 25.275 kruna.


Šumske prodaje zemljištnih zajednica sačinjavaju ove drvne gromade,
ponajviše četinjače: u kotaru vrbovskom 5.961 m^ za 47.097, u
delničkom 4.885 m^ za 34.195 K, u čabarskom 9S m^ za 332 K, u sušačkom
2213 m^ za 7.706 K, ukupno u modruško-riečkoj županiji


13.157 m^ za 89.330 K. U ličko-krbavskoj županiji bila je samo jedna
prodaja zemljištne zajednice Babin potok, u obćini vrhovljanskoj, i to
312 stabala omorike za 1 872 K i 60 stabala borovih za 360 K, ukupno
372 stabla za 2.232 krune
Iz ovih brojaka možemo predočiti cieli obseg tamo područne
šumske produkcije, namenjene većinom izvozu preko primorskih luka
(Rieka, Senj, Novi, Sv. Juraj). Ali sve te luke, koje pripadaju tomu
području, neimaju u takovu važnu gospodarsku i privrednu svrhu nikakove
željezničke pomoći, koja bi bila nuždna ne samo večemu razvitku
rada u tim prostranim šumama, već i boljemu rentabilitetu
šumskih posjeda. Šumska proizvodnja modruško riečke županije na ginje
ponajviše izvozu preko riečke luke, senjska luka ima svoje proizvodište
u hčko-krbavskom zaledju. Iz Prezida se izvozi sva bukova
gradja i dvie trećine jelovih piljenica u Trst preko Rakeka, do koje
najbližnje željezničke postaje ima 36 km ceste.


Prodajne ciene šumskim proizvodima nisu bile loše, ali se radi
ipak sa slabom koristi, pošto je strašno poskupila izradba i izvoz, sve
to uslied neprekidnoga grozničavoga izsehvanja valjanih radnih sila u


Ameriku.