DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 67


otca kr. kot. akcesistom t. j . javnim činovnikom imadu smatrati članovima
te zadruge.
Obzirom na to ne imade se ta zadruga brisati iz pravoužitnog
katastra.


Nu iz izvješća ob. poglavarstva u B. od 8. lipnja 1801. proizlazi,
da svi članovi te zadruge obitavaju u 0. dakle izvan područja brodske
imovne obćine — Za to pravoužitno pravo te zadruge imade tako dugo
mirovati dok koji član te zadruge ne odabere za stalno boravište ko;e
mjesto ležeće u području brodske imovne obćine. (Naredbe kr. zem.
vlade odjela za unut. poslove 18. prosinca 1889. 32.299).


(Iz mjesečnika prav. dr.)


Kod propisavanja nameta u s mislu §. 14. zakona


od 26. travnja 1894. (o uredjenju z. z.) ne može vriediti
drugi ključ doprinosa nego alikvotni dielovi ovlaštenički
h prav a — nipošto pako imovinsko stanje ovlaštenika, odnosno
broj njegove marve, (Rješitbe kr. z vi. o. za unut. poslove od 22. pro
sinca 1905 h. 35.559.)
Riešavajuć izvješće od 3. svibnja 1905. br. 526/u o. u predmetu
razpisa nameta u zemlj. zajednici K. u kojem je kr. kot. oblast u L.
odlukom od 10. listopada 1904. br. 8487. odputila pritužbu T. J. iz K.
proti zaključku glavne skupštine zem. zajednice K. od 26. lipnja 1904.
kojim je zaključeno razpisati urbarski namet na pašno blago ovlaštenika
bez obzira na to, je li se to blago tjera na zajednički pašnjak ili
ne, i zaključak taj potvrdila; — a žup. upravni odbor, odpučenjem´´
utoka T. J. odlukom od 10. ožujka 1905. br. 95/u. o. prvomolbenu
odluku potvrdio; — kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, obnalazi
uvaženjem utoka nižestepene odluke preinačiti i povodom pritužbe
T. J, zaključak glavne skupštine zem. zajednice K. od 26. lipnja
1904´u napadnutom dielu t. j . u koliko odredjuje, da se ima pašarina
propisati i od one stoke, koja se netjera na zajednički pašnjak, — ukinuti
i to iz slieđećih razloga;


Glavna skupština zem. zajednice može u slučaju potrebe pritegnuti
na platež urbarskog nameta i one ovlaštenike, koji se faktično
nesluže ili ne u pođpunoj mjeri sa koristima što ih zajednica pruža.
Nu zem. zajednica može svoje članove obvezati samo s naslova njihovog
ovlašteničtva, od kuda sliedi, da u tom slučaju ne može vriediti drugi
kljuć doprinosa, nego alikvotni dielovi ovlašteničkih prava nipošto pako
imovinsko stanje zajedničara u obče ili broj njegove marve kako je u
nazočnom slučaju uzeto.


S toga razloga valjalo je soomenuti zaključak, u koliko je istim
ustanovljen za pritužitelja nepravedan ključ doprinosa zajedničkim teretimo,
ukinuti. Mjesečnik p. d. br. 1. 1907.