DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 66


paševinom i šumskom pripadnosti župnik (paroh) s jednim selištem, a
učitelj s polovinom selišta.


Zakon od 25 travnja 1894. o uredjenju zem. zajednica ne pravi
nikakove razlike izmedju prava župnika (paroha) i učitelja s jedne i
ostalih ovlaštenika s druge strane. — Stoga i župnik (paroh) i učitelj
imaju po razmjeru obsega svog ovlaštenja sva prava na crpljene koristi
i sve dužnosti na prinose k teretima, spojenim sa zajedničkom
imovinom, dakle i na kamate od novčanih glavnica, jednako kao i
ostali ovlaštenici.


Da duhovnicima, koji su prigodom segregacije nadieljeni šumskom
paševinskom pripadnosti, pripada takodjer pravo na prihode od novčanih
glavnica, izrečeno je jur vrhovnom rješitbom od 14. siečnja 1896.
broj 40.120.


Da pak dio kamatnog prihoda, koji od novčanih glavuica zem.
zajednice odpada na učitelja, valja izplaćivati jedino učitelju, a ne obć.
blagajni, vidljivo je jasno i iz druge stavke § 127. zakon od 31. listopada
1888 0 uredjenju pučke nastave i obrazovanju pučkih učitelja
po kojoj užitci i koristi od zemljišta, koja učitelji uživaju kao takovi,
ostaju učiteljima netaknuti.


„Mjesečnik prav. druž.° D A Goglia.


Po §. 44. šumsko? zakona nadležne su upravne oblasti suditi
o odštetnim zahtjevima, koji nastaju usljed požarom nastale
štete i onda, ako proti krivcu ne bude podjedno poveden redarstveno
kazneni postupak. Presudom kr. kot. oblasti u Z. od 24. kolovoza
r.´Ol. br. 318 presudjen I je trgovačka tvrđka V. V. iz B radi
prek´šaja § 44. zakona, počinjenog na štetu G. imovne obćine, na
kazan globe od 10 K i na platež odštete od 203 K 19. fil.


Povodom molbe V. V. za obnovu postupka, dozvolila je spo
menuta kot. oblast odlukom od 5. veljače 1904 br- 11 733 zamoljenu
obnovu te stavila izvan krieposti svoju presudu od 24 kolovoza 1901.
br. 318. time, da će nakon pravomoćnosti odluke odrediti novu razpravu
u stvari.


Kr. žup. oblast u V. odlukom od 24. travnja 1904. br. 8.165
ukinula je spomenutu presudu i odluku kr. kot oblasti kao nenadležno
donesene i odputila G. imovnu obćinu njezinim odštetnim zahtjevom
na put redovite pravde.


Kr zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove rješitbom od 18.
studenoga 1904. br 7S 323 , ukinula je đrugostepenu odluku i odredila,
da kr. žup. oblast mimo po njoj iztaknutog ukidnog razloga nenadležnosti,
— stvar u drugoj molbi rieši.