DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 28 ~I Baltze r (Just. Jahresber. 1873. 295) dokazuju, da je celuloza u drvu vezana esterski na pratioce. S posebnog opet stanovišta ide F r e m y. On sa Terreilom publicira (malo posije Erdmanna) radnju (Bul. S. Ch. 1868.436) po kojoj razlikuje u drvu tri bitne sastojine: kutikularnu substaueiju, celulozu i inkrust. tvari. (Hrastovo drvo n. p. sastoji im od od 20°/o kultikul. subst., 40% celuloze i 40% inkrust. tvari, a ova potonja od u vodi topive - substance 10. u alkalijama topive 15, i vlažnim klorom u kiseline pretvorive 15´/o). Kutikularna im substancija raznog drva sadržaje uviek više C nego celuloza. Iztražujuć Frem y sa Urba inom (C. r. 989,6) deblo, korenje, lišće, plodove i sjemenje opredjeljuju i razlikuju kao kem. individue: celulozu , para celulozu, vaskulozu i kutozu. Pod paracelulozom razumjevaju u staničnim stjenkama sadržani spoj, što no se tek kuhanjem sa razredj. kiselinom pretvara u celulozu.Vaskuloza (koju je Fremy već 1859. tim imenom krstio, a koja je identična sa kasnijom ..viskozom") nalazi se u svem staničju uz celulozu (C. r. 94.108); to je ona tvar, koja u parenhimu srčike i drva (i u kori) veže medjusobno stanice, naročito ju vidimo na žilju često kao kontinuiranu, prozračnu, rogovastu membranu. U tvrdom drvu je imade više (do 40%) u mehkom manje (topola 18%). To je glavna sastojina t. z. inkrust. substance, i to onaj dio, koji reagensima najjače odolieva, jače i od celuloze, a izoluie se tako, da se iz sirovine raznim neutralnim sredstvima i razredjenim alkalijama izcrpi sve topivo, netopivi pako dio kuha sa rezredj. solnom kiselinom (da se paraceluloza pretvori u celulozu) onda digeruje sa amonijakalnom otopinom bakra dok se u ovoj šta raztapa; preostatak je vaskuloza, kojoj daju formulu C36 H^u 0,6 Dok Sach s (C. B. 1882.473) tumači lignifikaciju bilj. vlakanaca, koja s početka sastoje samo od celuloze, tako, da se celuloza samo modificira (a ne infiltrira drugim tjelesima iz staničnog sadržaja) po jednačbi : |