DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — grana. Treba mu uz to dati i prilike, da si stoku oplemeni, da upozna med ratila, treba mu namaknuti trajne zarade gradnjom cesta, željeznica, odvodnim radnjama — uz to pomodi i smanjenjem nameta i inih dada. U tom pravcu trebale bi da zajednički porade i oblasti, i sabor, i državna i imovinska šumska uprava, pa i školacrkva. U ostalom pako, ved je i blagopokojni naš Bogoslav Su. lek, u znamenitom svom djelcu „Korist i gojenje šuma* pravom iztaknuo„ da je koza nalik dobročincu, koji dva puta više uzimlje, nego daje, i tako po malo pospješuje konačnu propast naroda * — a toga nemože mirne duše dozvoliti niti jedna vlada, a sigurno nede ni naša. Mijo Krišković nadšumar. O uredjenju šuma i sastavku šumskogospodarskih osnova. (Nastavak II.) Oraflčna triangalacija. Kad je papir (kod katastralne izmjere se rabi t. zv. velin papir) napet na stolu i dobro posušen, konstruira se najprije sekcionalni okvir. Papir se na dasku napinje bjelanjkom, obično od 2 jajeta, koji se dotle mjesa, dok ne postane pjenom. Ta se pjena razdjeli po papiru i papir s namazanom stranom na dasku položi, nabuhlosti sve izprave, i ostavi sušiti. Za kostruiranje sekcionalnog okvira imade veliko ravnalo (Auftragslineal) sa noniusom. Kod mjerila 1 : 2880 diagonala sekcionalnog okvira iznaša 32,016 palaca, što je na tom ravnalu i označeno. Konstruirajud dakle sekcionalni okvir, povučem si približni smjer diagonale i prenesem na nju njezinu duljinu 32,016 palaca. Iz krajnih točaka te diagonale dobijem u sjecištu sa |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 — 800 i 1000 hvati t. j . u sjecištu sa 20 i 25 palaca, druge stranice sekcionalnoga okvira. Za kontrolu izmjeri se i druga diagonala, dobivena spajanjem konstruiranih uglova, i ako se nadje veća razlika od Oj3 hvata ima se sekcionalni okvir ponovno konstruirati. Prigodom nanašanja stranica sekcionalnog okvira, radi točnog saveza imaju se istodobno nanieti i palci i podatci triangularnih točaka. Nama su poznate ordinate triangularnih točaka. Mi te ordinate prenesemo na sjevernu i južnu, kao i na iztočnu i zapadnu sekcionalnu liniju, pa spojimo, a sjecišta nam dadu onda mjesto triangularne točke na stolu. (SI. XIII,) Isto tako se i druge triangularne točke nanašaju Ove se triangularne točke imadu za kontrolu gledom na ordinate ponovno izpitati, pa takodjer osvjedočiti se, dali se medjusobne udaljenosti dobivene računom, slažu sa onima na stolu. Slika XIir. Z. K. XXII. 8921" 33 8921 360 892-1"´ 360 = trigonometrička triangularna točka. 686´7 i 892´1 hvat = ordinate iz temeljnog triangnlarnog lista. Prije nego li se počme daljni rad izmjere moraju se triangularne točke i u naravi kontrolirati. Postavimo li se na jednoj triangularnoj točki u naravi, na koju centriramo odgovarajuću točku na stolu, orientiramo li nadalje stol prema najdaljnoj točci, to rajoni na rudge toČke u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 14 <-- 14 --> PDF |
\ — 12 — naravi moraju sječi odgovarajuće točke na stolu. Neznatne pogrieške do 0,3 hvata, koje najviše usljed prenašanja nastanu, imadu se razmjerno razdjeliti, doSim se za vede pogreške imade uzrok potražiti, —- da nisu možebiti ordinate iz temeljnih listova pogriešno prepisane ili da nije možda točka pogriešno ustanovljena, ili prigodom trigonometriČke triangulacije pogriešno izračunana itd. Spomenuli smo ved, da same triaugularne točke, kojih obično najviše tri u jednoj sekciji imade, nisu za čitavu izmjeru dostatne, nego da si glavni je točke moramo označiti sa masalami (obične okrečene letve sa raznimi znaci, koje se obično u drvene škrinje ili tokove, ukapaju u raznim udaljenostima več prema terenu do 200 i 300 hvati.) Na temelju triangularnih točaka opredjele se rajoniranjera spreda (Vorwartsschneiden) i ove mašale na stolu sa dva rajona, koja neka se sjeku čim vise pod pravim kutem a kontroliraju se sa tredim rajonom. — Orientacija stola neka se uviek na najdaljenije točke obavlja. Pojedine točke mogu se i sa postraničnim rajoniranjem (SeitAvartsschneiden) opredjeljivati, ako je smjer orientacije dulji od sječistnih duljina. Akoprem se uviek na to pazi, da pojedina sekcija bude dovoljnim brojem trigonometričkih opredjeljenih triangularnih točaka providjena, nastane nekad slučaj, da se gdjekoja točka, usljed kažimo odronjenja ili zlobnog oštećenja izgubi, pak nam broj zaostavših točaka u sekciji nije dovoljan za sigurnu orientaciju. II tom se slučaju poslužimo sa točkama iz susjednih sekcija, i sa sjecištima na sekcionalnoj crti, koje izračunamo polag dalje navedenih primjera. Izračunati nam je n. pr. (Slika XIV.) rajon za orienti / iOU t Slika XIV. ^ ( % L--^^... -^~rr ^ -diJB —— |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 ranje od trigonometričke točke A nalazede se u sekciji B. E. prema trigonometričkoj točki B, ležečoj u sekciji AC. Da možemo taj rajon u sekciji urisati, potrebno nam je izračunati udaljenost EF . U sličnim trokutima ABC i AEF stoji AE : AC = EF : BC a iz toga = EF = AE . BC. AC. Buduč da su nam koordinate triangularnih točaka iz temeljnih listova poznate, poznate su nam na temelju istih i stranice trokuta AE, BC i AC. Uzmimo drugi slučaj, da se ne možemo prema triangularnim točkama susjednih sekcija orientirati, a u samoj sekciji imademo dvie triangularne točke, koje spojene dadu kratku bazu za orientiranje, to čemo radi sigurnijeg orientiranja izračunati sjecišta C i F (Shka XV.) gdje produljena baza sjede sekcionalne linije. U sličnim trokutima ABE i ACD je AE : AD = BE : CD t. j . .CD = AD . BE I) AE U sličnim trokutima ABE i AFG je AG : AE FG : BE t. j . FG = AG . BC . . . II) AE |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 16 <-- 16 --> PDF |
~~ 14 — Budud da su nam koordinate triangularnih točaka opet iz triangularnih temeljnih listova poznate, lako nam je i stranice trokuta AD, BE, AE i AG pomoču njih dobiti, pa uvrstimo li brojčane vriednosti tih stranica u prvu, pa u drugu formulu, izračun amo CD i FG. U svrhu orientiranja sekcije valja rabiti CF. Postavimo li Kaime stol u točki A i orientiramo ga prema točki B, to mora brid ravnala dioptera pokrivati oba sjecišta C i F, onda je orientacija pođpunoma. Imada još više slučajeva, gdje nam je proračunavati pomoćne točke, napomenuli smo samo ta dva, jer su u praksi najobičnija, i jer se na temelju sličnih kombinacija i ostali slučajevi riešiti dadu, Bude li koja triangularna točka susjedne koje sekcije tako blizu sekcionalne linije, da se može još vanjski rub nanieti, to se ona pomodu koordinata na isti rub i konstruira i služi za orientaciju. O čim boljoj orientaciji ovisi i bolja izmjera, pa se za to čim udaljenije točke za orientaciju uzimaju. Kad je jedna sekcija podpuno triangulirana, može se otpočeti sa samom detailnom izmjerom t. j . izmjerom pojedinih čestica. Pregledav si mjernik terrain, čestice itd. odlučiti će se ili za umjeravanje čestica ili za šiljkanje ili kolČičanje, Pojedini šiljci opredjeljuju se graflčnom triangulacijom, rajoniranjem spreda. Mjernik se postavi na jednu točku (več od prija tri »nguliranu masalu) povuče rajone pojedinih šiljaka i ubilježi na rajon broj dotičnog šiljka; zatim se postavi na drugoj mašali (razumije se naravno, da se uviek orientira i stol centrira) rajonira po drugiput šiljke i naznači opet na rajon brojeve šiljka. Sjecište tih dvaju rajona je mapiran šiljak. Ove se točke označe sa finom iglom. Za vedu kontrolu rajonira mjernik njekoliko kolčida i sa tredim rajonom. Da se pojedini šiljci uzmognu mapirati postavlja figurant sa kolčide po tekučem broju zastavu, te ju drži okomito tako |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 17 <-- 17 --> PDF |
15 — dugo, dok mu mjernik ne da znak, i to u otvorenom terrainu sa zastavom, inače sa trubljom. Za zastave mogu se motke najviše do 4 hvata duljine npotriebiti, docim se uporaba duljih zabranjuje, jer se nemogu okomito držati. Vizure neka se cim vise moguće prave na doljni dio motke. Neka se gleda i na to, da se cim manje stajališta (Štanda) sa stolom čine, a da se iz jednog stajališta stola, čim više točaka (šiljaka) rajonirati mogu. Ima se nadalje i na to paziti, da okretna os dalekozora bude uviek horizontalna, i da se brid ravnala kad se uz njega fino zaoštrenom olovkom rajoni vuku ne odmakne. Sjecište rajona neka bude čim okomitije, nu nikako ne manje od 60," gdje je to pako nemogude, imade se još jedan rajon iz koje trede točke povuci, ili se takov kolčid na temelju drugih umjeri. Važno je spomenuti, da je kod šiljkanja dozvoljena razlika u duljini, povrh dozvoljene razlike u skrižaljci još + 0,2, tako je n. pr, kod pravca od 140 hvati dozvoljena razlika : 0,26 (po skrižaljci) + 0,2 = 0,46 hvati. Zavoji užih uzporednih čestica mogu se i putem traverziranja mapirati. Figurant ide u pravcu dvijuh točaka koji je pravac sa tri motke označen, a krajne točke kolčiČanjem mapirane, pa postavlja barjak redom na svakoj medji, dočim mjernik u što okomitijem pravcu rajonira, pa u sjecištu traverze sa rajonom dobije mapirane točke. (SI. XVI.) Slika XVI. 29 i 40 ==-- ko;«di a b c d e f == rajoni 0 = motke u pravcu Siljaka broj 2-1 i 40 sa rajoniranjem unapred mapiranima. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — Zajedničke točke sekcionalnom crtom presječenih čestica imadu se i u priključnoj sekciji uvjek na novo neodvisno od predhodnog izmjeriti. Ako su čestice umjerene, imadu se ove mjere uviek po moću noniusa (trokuti sa noniusom) u mapu unašati, samo po jedine kraće sa šestilom. Mjere se redovito uanašaju na papir, kad je još napet na stolu, nu ako bi mapa s kojega razloga s iste već skinuta bila, ima se i usušenje papira u obzir uzeti. Štaciouirauje. Na mjestima sa ograničenim izgledom n. pr. u šumama opredjeljuju se točke (masale) stacioniranjem. Poćima se iz fiksne točke, pa se opet na fiksnu točku priključuje. Kod štacioniranja neka se oštriji lomi izbjegavaju, medjueobne udaljenosti neka budu približno jednake, pa se prema tomu neka izbjegavaju štacioniranja sa stranicama vrlo nejednakih duljina. Osobito se ima paziti kod štacioniranja na to, da stol bude točno centriran. Poznato je, da se stacioniranje sastoji u tom, da se iz jedne fixne točke kao početne točke — na točno orientiranom i centriranom stolu rajonira sljedeća točka, i na nju prenese izmje rena duljina, usljed čega je ova točka mapiranja (nakon malog izpravka manipulacione pogrieške). Rajon neka se izvan sekcionalne linije naznači, da bud« orientacija na duljem rajonu sigurnija (to su t. zv. kontrolni pravci). Na tim načinom opredjeljenoj toČci, postavi se opet stol, koji se orientira pomoću kontrolnih pravaca na prijašnju (početnu) točku, povuče rajon na sljedeću točku, i prenese izmjerena dištancija. To se opetuje do fiksne zaključne točke. Stacioniranjem do zaključne točke ne će ova pasti upravo u samu fiksnu, već od prije na stolu fiksiranu točku, nego će |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 19 <-- 19 --> PDF |
17 usljed neizbježivih pogriešaka nastati razlika, koja kod mjerila 1 : 2880 ne smije iznašati Vioo? u mjerilu 1 : 1440 pako Vaoo´ ukupne duljine svih stranica, a ima se polag (SI. XVII.) ista pogrieška razdjeliti. Izmjeriti nam je dio poligona a do f. Označimo pojedine stranice sa : g^^g^ ^vii. a, b, c, d, e i f, crte dobivene stacioniranjem sa /, a´ b´ (" d´ e´ f´, napokon duljinu odklona sa ^ r"^ f ff. Neka bude ff := F = 3,0 hvati ab´ + b´c´ + cd´ + d´e´ + e´f = S -= 900 hvati to će biti razmjer konačne pogrieške prema svoti ,,/. i´.-i (^ duljinah stranica F _ 3 =^ V, 300 S ~ 900 dakle razlika, koja je za mjerilo 1 : 1440 dopu A´ stiva, pa se smije razmjerno razdjeliti. Neka bude nadalje: ab´ = s = 210,1 hvati ab´ -\-bc´ = 8´ = 376´3 hvati ab´ ^-b´c´ -h c´d = s" = 618´2 hvati ab´ + b´c´ -}" cd´ + d´e´ = s" = 790,9 hvati ab´ + ´ H- c´d´ + d´e´ + e´f = S = 900,0 hvati pa označimo li na duljine s, s´, s", s´" odpadajuče odklone sa f, f´, f", f" to se vriednosti ovih po sljedećim razmjerima opredjeluju ; S : B = F : f ih 900 : 210,1 = 3´0:f S : s´= F : f´ili 900 : 3763 = 3-0 :f´ S:s" = F : f´iU 900 : 618,2 = 3,0 :f" S : s"´-=F: f´ ih 900 : 790,8 == 3,0 :f"´ čemu je »a« i »f« = trigof = 0,7 hvati = bb nometrički opređjef´ = 1,2 hvati = ec jene triangularne . f" = 3,1 hvati = dd´ toćke, na stol pomoću koordinata prenesene f" = 2,6 hvati = ee´ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 20 <-- 20 --> PDF |
18 — Povučemo li u točkama b´ c´ d´ e´ uzporednice bb´, cc, dd´ ee´ i na ove prenesemo izračunane izpravke, dobijemo točke a, b, c, d, e i f, koje odgovaraju točkama u naravi sa dopustivom razlikom. Kod vede pogrieške imade se stacioniranje, u protivnom smjeru obaviti. Nakon izjednačenja i uklonjenja pogrieške, mogu se pojedine točke dobivene samim stacioniranjem, opet za daljnje stacioniranje, i to kao početne ili zaključne točke rabiti. Poligoni sa kraćim — 20—40 hvati dugim stranicama mogu se pomodu busole i stola preskakivanjem mapirati. Tu je potrebno orientiranje stola sa busolom, pak nam je nuždan odklon magnetičke igle poznavati. Praktički ustanoviti demo magnetički odklon na sljededi način; Orientiramo stol na kojoj grafički opredieljenoj točki ili u kojoj trigonometrički opredje- Ijenoj točki prema drugoj trigonometrički opredieljenoj triangularnoj točki, položimo u jugozapadni ugao sekcije (Slika XVIII.) ravnalo dioptera, položimo uz njeg busolu, mičemo ravnalom tako dugo dok sjeverna igla busole ne padne u 0 i označimo smj ^ ravnala Aa. Slika XVIII. Maknemo li sve skupa, pa počnemo opet isto iznova i svaki put označimo snij´er ravnala sa Aa,, Aa,„ Aa^ itsd., to nam srednja crla svih tih smjerova A a daje smjer za orientaciju stola, jer da bude stol busolom orientiran, postavimo busolu na smjer orien tacije i okrečemo stol dotle, dok sjeverni kraj magnetičke igle ne padne u O točku. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 19 — Ovako ustanovljen odklon vriedi samo za jednu te istu busolu, rabi li se druga, mora se za nju i posebno odklon ustanoviti. Ima se dapače kod jedne te iste busole odklon cešde kon-, troUrati jer može biti nestalan. Kod tla, koje sadržaje željezne rude i pokazuje nepravilne, i odklone sa velikimi razlikami, ne može se busola rabiti. Kod štacioniranja posjedovnih i obdinskih medja, mjere se stranice dvaputa i uzme aritmetička sredina. Kod kraćih medja može se za kontrolu druga mjera pravca i distancmetrom ustanoviti, nu tako opredjeljena duljina služi samo za kontrolu, pa ne može se po njoj mjeriti duljina dobivena neposrednim mjerenjem, koja imade u svakom slučaju prednost. Kod štacioniranja posjedovnih ili obćinskih medja nisu dozvoljena štacioniranja u većoj duljini od hiljadu hvati (naime priključkom samo na dvie stalne točke). Stacioniranje u manjih duljina, smije se obaviti i tamo, gdje isto prelazi sekcionalnu linijo, ako je isto probitačno, i kraj već prije napomenutih okolnosti nuždno. Ovi djelovi, koji su prešli sekcionalnu liniju kopiraju se ea stola (i to još sa napetog papira) u drugu sekciju. Radi olakšanja izmjere šuma većeg obsega, provide se nadzorničtva izmjere busolom za mjerenje distancija, pa se stacioniranje obavlja sa busolom, odčitavši uviek kut na objim stranama magnetičke igle, dočim se distancija pomodju distancmetra ©predjeli. Aritmetičke sredine kuteva urisavaju se pomoću transportera u mapu, ali valja paziti, da su kutovi čitani busolom u naravi, kutevi, što ih tvori magnetički meridian sa smjerom stranice, pa prema tomu mora i transporteur biti najprije u magnetički meridian postavljen. Praktično ustanovljenje magnetičkog meridiana naveli smo već prije. (Slika XVIII.). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — Optičko mjerenje. Optičko se mjerenje može rabiti, da opredjelimo distanciju dviju točaka kod štacioniranja, nadalje u šumama, kod razštrkano ležedih težatbenih Čestica, krsnih površina, iznimno i za izmjeru posjedovnih medja. Poznato nam je, da se distanc-metriranje sastoji u tom, da se pomodu dva nitna križa horizontalna, i letve koja je razdje- Ijeua po metričkom sustavu, neposredno distaneija izmedju dvih točaka računom opredjeliti može. Ovdje je napomenuti, da postoji skrižaljka, pomoću koje dobijemo horizontalnu udaljenost na temelju odčitanog kuta i odčitanja na letvi. Sa dinstancmetrom može se kod mirnog zraka i povoljne razsvjete daljina od 80 hvati opredjelivati. Konstruiranje čestica na mapi i izvlačenje. Kad je jedna sekcija vani umjerena ili šiljkana, kad je dakle za jednu sekciju prednacrt gotov, sastavlja se polag prednacrta mapa. Kod umjerenja sekcija nanašaju se mjere polag brojaka naznačenih u prednacrtu i spajaju se odnosne točke prema prednacrtu. To spajanja biva razumije se samo sobom sa što finije zarezanom olovkom, a onda tušom. Izvlačenje sa tušom ima biti jednolično, crno, dosta flno i točno, na ubodene iglom točke, Pretanke opet linije nesmiju biti, da se prigodom konačnog čišćenja, kad su sve radnje sa mapom gotove, ne izbrišu, a ujedno neka se crte gledaju malo i a papir udubsti. Sada se izmjerena crta izvlači podpunom crtom. Iznimku čine one idealne posjedovne medje, koje se s nekojih razlogah i polag nekih propisa, preuzmu s drugih nacrta, nadalje kruna nasipa od željeznice, imadu se prekidanom crtom dotično točkano izvuci. Priključali sekcija. Priključak izmedju dviju sekcija revidira se iz zajedničkih oijčaka, koje su svaka za se neodvisno izmjere, pa se spojevi |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — prosjeci kroz sekcionaluu liniju moraju i slagati. Tako isto i šiljci, koji su u svakoj sekciji za se mapiraai, moraju se podpunoma slagati, dapače i prema razdiobi palaca na sekcionalnoj liniji. Nu ako su usljed manipulacije nastali med ju priključnim sekcijama odkloni, ne vedi od 0,3 hvata, obave se izpravci. Priključak ohćliiskih međja. Obostrana izmjera kako občinskih, tako i zemaljskih medjah — izmedju Ugarske i Hrvatske i Slavonije, valja uviek u suglasje dovesti, i to: Najprije se gleda, da li se medjusobni položaj točaka u palcima, koji se u mapama obiju obdina finom olovkom izvuku, slažu. Dozvoljena je razlika kod grafične triangulacije takovih točakah u obim obdinama 0,3 hvata, a u slučaju stacioniran ja i 0,6 hvata, pa u prvom se slučaju nikakvi izpravci ne obavljaju, dočim se u drugom slučaju imadu točno izjednačiti. — Ako bi zajednička medjašna crta u jednoj obdiui putem grafične triangulacije, a u drugoj pako stacioniranjem opredjeljena bila, te ne bi gore navedena dozvoljena razlika prekorečena bila, to se uviek ima pridržati grafičnom triangulacijom dobivena medja dočim se točke dobivene stacioniranjem prema tomu promjeniti imadu i u medjusobni sklad dovesti. Ako bi se veda pogrieška pronašla, ima se izpitati i potražiti uzrok, nu ako se ovakova pogrieška na vedi dio proteže, imade se odnosna sekcija na novo izmjeriti. Ako bi zajednička medja, u dvim priključnim obdinama, u različitom mjerilu izmjerena bila, to se najprije mora medja u vedem mjerila mapirana, u dotično manje mjerilo svesti. U novije vrieme izmjerene medje, izjednačuju, odnosno uzporedjuju se sa onima prijašnjih godina izmjerenim, pa se, ako Bu pogrieške dopustive u sklad dovadjaju, jer se gleda, da se stara medja, a prema tomu i prijašnja površina neke obdine uviek pridrži, ako se na kakovoj pravnoj podlozi ne odcjepi ili pripoji koja površina, što naravno površinu obdine onda promjeni. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1907 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Posjedovni (indikacionalui) nacrt. Posjedovni nacrt služi za to, da se glede posjedovanja podatci iz mapa i prednacrta pregledao iztaknu, i za izrisavanje mapa potrebiti podatci pruže. Oni služe nadalje kod radnja procjene, sastavka gruntovnih uložaka, mjerničke reambulacije i ocevidnosti. Posjedovni nacrt je kopija mape. Mapa se naime fpojedina sekcija) kopira, razreze na četiri, i priljepi na četiri lista od Ijepenke. Samo Ijepljenje biva tako, da se karton namaze riedkim klajsterom, kopir-papir sa kopijom namoči u vodi. i položi na list od Ijepenke i pazi da većih nabora ne bude, dočim manji nakon osušenja izČeznu. U posjedovnom se ne crtu bojadišu razne kulture prema obstojećim propisima. Za označiti rudine, potoke, puteve itd. rabe se ista propisna pisma, kao i za prednacrte. Medje se u posjedovnom kao i u prednacrtu, uviek mnogo deblje izvlače od kultura. Posjedovni se nacrti sastavljaju obično u mjerilu mape, nu ako se imena posjednika ne bi dala čitljivo i razgovjetno upisivati, sastavljaju se i u većem mjerilu. Ostalo što se na prednacrte odnosi izpustiti ćemo, jer držimo, da nije napomena ovdje ni nuždna. (Nastavak sliedi). Kemizam drva. Piše prof. dr. S. Bošujaković. Predležeći, što historički, što kritički pregled o kemizmu drva posljedica je moga — ako i prekidmga — 15-godišnjeg rada u pitanjima pirogenetičkih reakcija drva. Sastav drva se u raznim razdobljima i po raznim ljudima vrlo različito tumačio, a to je uzrokovalo dakako i vanrednu raznolikost u navodima glede uspjeha pirogenih pokusa raznih iztraživaoca |