DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 50d ponudama, skroz jednoglasno izrazili želju, da se od po njima slavljenih ponuda, imade za ovaj put uvjek samo jedna stanovita smatrati bez uvjetnom, dok su sve ostale bile samo uvjetno stavljene. Uza sve to, da drvotržci još uvjek kupuju, pa i dobro plaćaju, drvo izvanredne kvalitete, ipak se oni sad više neupuštaju u kup većih ko ličina, a to je svakako onda i znak, da im posao već nije tako lukra tivan, kako je to bivalo do sada, pa da se ni na skupo plaćenoj hra stovim već neda sigurno više zaslužiti, a da je to po tom sada već i sam kup skopčan i većim risikom, nego li je to bilo prije. J. K. * * Osim spomenutih, predstoje nam ove godine još dvije veleprodajne dražbe hrastovih šuma, a te jesu: Na dne 15. prosinca o, g. u Djakovu, kod interkalarnog upravite´jstva temporalija nadarbine biskupske stolice djakovačke, dražba hrastove drvne gromade, od kojih 28.891 m´ tehničkog i 15.631 m^ ogrievnog drva, u procjenbenoj vriednosti od ukupno 407.093 K; zatim 2. dražba bukove, odnosno grabove drvne gromade oko 216.186 m^, u procjenbenoj vriednosti od ukupno 174.258 kruna, iz tamošnjih vastelinskih šuma. Za d n e 20. prosinca o. g. pako i opet, dražba od ukupno 21,449 hrastovih, 889 briestovih, 19 jasenovih, 679 klenovih, 404 kom. divljaka, 160 grabovih i bukovih, 4 lipe, 104 jalše i 542 topolovih i vrbovih stabala, ili sveukupno 2i.2b2 stabla, iz šume „Žutice", vlastnost nadarbine nadbiskupske stolice zagrebačke, nalazeći se u području porezne občine Topolje, kotara Dugoselo, bez objavljene procjenjene vriednosti. Uvoz drva u Španjolsku. Španjolska mora skoro sve za svoje industrije potrebno drvo nabavljati iz inozemstva. Pošto je posliednjim godinama nastala vrlo (djelotvorna i jaka radinost u gradnjama, to se je i industrija, koja preradjuje i izradjuje drvene izdjelke vrlo razvila a naravna je tome posljedica, da se je usljed toga i uvoz drva u Španjolsku silno umnožio. Godine 1905. iznosila je cielokupna vriednost uvezenog drva, kako to izvješćuje naš glavni konzulat u Barceloni 46,7ii0.7i6 pezeta. Napose za naš uvoz drva u Španjolsku, predstavlja drvo glavni uvozni proizvod. Naš uvoz raste stoga od godine na godinu (g, 1902. 1-31, g. 1903. 2-.^4, g. 1904. 2.39 milijuna pezeta), jer se još neprestance podižu i razvijaju nove industrije, koje su glede potrebne im surovine na drvu upućene baš na drvo iz Austrije, Magjarske ali osobito i Hrvatske. Bukovina i jasenovina drže se manje u cieni, ali je zato naprotiv poskočila ciena hrastovini, osobito sitno rezane gradje, za 20 — 40% |