DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 474 —


Biljegovina u šumsko-računskom
poslovanju.


Mjerilo na koje predmete se ima pladati biljegovina sadržaje
pregledni izkaz tarifne pristojbe.


Oprost od pladanja biljegovine je bezuvjetan ili uvjetan,
što znači, da bezuvjetni oprost obstoji u svakom slučaju, a
uvjetni samo dotle dok ne prestanu uvjeti oprosta. Kad nema
uvjeta, na kojih se temelji oprost od pristojbe, tad se ima
prije uporabe namiriti pristojba na sve spise ili izprave, koje
se moraju upotriebiti.


Biljegovina se podmiruje propisanom uporabom primjerene
biljegovke. Glavno pravilo u tom postupku, da se isprava,
pođvržena biljegovini, ima napisati na papiru, koji je providjen
propisanom biljegovkom. Na prvoj strani arka priliepi
se propisana biljegovka tako, da se preko dolnjega bojadisanoga
diela biljegovke napiše barem jedan redak samog pismovnog
sastavka. Naslov izprave ne smije se pisati na bi-
Ijegovki.


Na izpravi je biljegovina podpuao namirena, kad se piše preko
biljegovke, a gdje to nije samo onda, kad je biljegovka uredovno
prebiljegovana.


Preko biljegovke ne more se pisati na podneske biljegovini
podvržene (molbe, utoci itd.) ili na zapisnike, koji su sastavljeni
mjesto takovih podnesaka, nadalje na njihove dvogubke
i napisne prepiše, zatim na takove spise, koji po svoj naravi
nisu podvrženi biljegovini, nu buduč su podneseni kao prilozi
to padaju pod biljegoviuu (dekreti); na izprave uvjetno od bi-
Ijegovinne oproštene, kad nastupi takova njihova uporaba, koja
uvjetuje obvezu na biljegovanje, kao i sve izprave, koje po propisu
prigodom uporabe padaju pod veću pristojbu.


Brzojavne molb^ biljeguju se tako, da se biljegovka priliepi
na brzojavku, koju stranka predaje na brzojavnoj postaji.


Prebiljegovanje obavljaju voditelji uručbenog zapisnika^
a kod blagajna onaj organ, kojemu je povjerena obistinba. Pre




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 496 —


Prije smo spomenuli, da se šiljci aritmetičkim redom iia
mapirati se imajuće točke udaraju, sad nam je opomenuti, kako
se te tačke onda i na prednacrtu dobiju.


Kao i za umjeravanje, tako i za šiljkanje, kopiramo si
stalne točke sa stola. Prednacrt sa točkama pričvršden na mali
stolid (koji može biti vrlo jednostavne konstrukcije) orientira se
pomodu male busolice. Usjecivanjem unatrag (Ruckwart8chneiden)
iz točaka, koje su nam u naravi označene, opredjelimo si točku
gdje stojimo (koja naravno za prednacrt nemora točna biti), iz
ove točke stacioniranjem i mjerenjem daljina ili mjerom ili običajnije
korakom, dobijemo približno ostale točke. Za rajoniranje
upotrebljujemo najbolje ravnalo trobridno do 70 cm. dugačko.


Ako tečajem radnje opazimo veće pogrieške, razdielimo ih
razmjerno Osobita se pomnja ima obratiti i na to, da je oblik
vjerno prikazan, i da su naravno odgovarajuće točke medjusobno
spojene, da ne bude krivih, naravi protuslovnih spojeva.


Kako je i u slici vidljivo, označuju se pojedini šiljci ili sa
malom kružnicom, ako su izbočine oštrije i na uglovima, dočim
se isti kod tupog kuta označuju sa oznakom kuta i to prema
naravi.


Tekući brojevi siljaka neka se uz njihove oznake u prednacrtu
uviek uzporedo sa sjevernom sekcionalnom linijom pišu.


Prednacrti se ne bojadišu (prije su se bojadisalij nego se
kultura čestica označi sa kraticama, naime oranica sa: »or«, livada
sa »1« itd. Na svaku se česticu nadalje upiše ime posjednika.


U prednacrte se nadalje upišu i nazivi obćina, rudina, tvornica,
potoka itd., i to pismenima, koja su za to propisana. Obstoje
naime propisane veličine i obilci slova za razne oznake, koja
se rabiti imadu.


(Nastavak sliedi).




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 495
žestice ili umjeravaju ili kolČičaju. Slika IX. nam predočuje
prednacrt, u kojem su se umjeravale Čestice, dočim nam slika


XII. predočuje kolčičanje.
Slika XII,




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 4V4
Slika X.
Z.K.XXni.33af I.Z,K.XXriI.33af II. Z.K.XXI1I. 33af


III. Z.K. XXIII. 33 af IV.Z.K.XXIII.33af
Slika XI.


I. Z. K. XXIII. 33 af I/a Z. K. XXIII. 33 af I/b Z. K. XXIII 33 af
I/oZ.K.XXIIL33af I/d Z.K. XXIII. 33 af


Prednacrt


Prije nego li nastavimo o prednacrtu, napomenuti nam je
za sada u kratko, a poslije obširnije, da si mjernik u sekciji,
koju će mjeriti, označi t. j . mašale (letve sa raznimi znaci, za
lako medjusobno rapozuavanje), koje postavinaglavnije točke, koje
su za daljnje operacije shodne, i ove točke onda mjeraČim stolom
pomoću trigonometričkih točaka opredjeli t. j . mapira.


Ove se točke kao i trigonometričke točke sa mjeračeg stola,
kopiraju u prednacrte, pa se sa takovim prednacrtom pojedine




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 493 —


umjerivanja, te u kojem je oblik Čestica približnom vjernošda
iztaknut.


Takav prednacrt se naravno pravi za svaku sekciju i služi
kao podloga za nanašanje ua mapu, on sadržaje mjere svake
točke, a kod kolčičanja prosudjuje mjernik p5 njemu, duljine
rajona, i spaja točke rajoniranjem opredjeljene onako kako su u
nacrtu označene.


Prednacrti se rišu redovito u istom mjerilu u kojem i
mape. nu intravilani iraadu se beziznimno, extravilani pako
samo onda, ako su čestice manjeg obsega, odnosno ako im je
širina manja od 4 hvata, risati u dvostrukom, prema potrebi dapače
u četverostrukom mjerilu (1 : 1440, 1 : 720), i to razgovjetnosti
radi, da se mjere upisati, a ordinate i abcisse urisati mogu


Kod veleposjeda ili većih šuma ako malu mjeru zahtjevaju,
mogu se prednacrti dozvolom nadzornika i u polovici mjere


(1 : 5660) sastaviti.
Napomenuti nam je ovdje, da višeputa za pojedine parcele,
nije dovoljno ni dvostruko mjerilo, ni četverostruko, nego se
one ondaurisu na strani prednacrta ala vi povećano, a mjere upisu.


Za jednu izpunjenu sekciju, (nemora, a nikada ni nema
jedna porezna obćina sve sekcije pune,) mogu u jednoj sekciji
dvie i tri obćine zastupane biti, a u sekciji dodje kod jedne obćine
sa.no ono, što k njoj spada, u običnom mjerilu imademo
četiri po veličini i obliku jednaka prednacrta, koji moraju medjusobno,
kao i sa prednacrtima priključne sekcije u podpunoj
suvislosti biti.


Kod dvostrukog mjerila 1 : 1440 ili 1" = 20° imade jedna
sekcija 16 takovih prednacrtnih listova.


Svaki se prednacrt označi sa brojem kolone i sloja dotične
sekcije, a naznači se na njem i mjerilo, i njegov broj sa rimskom
oznakom.


(Slika X.) predočuje nam razdijeljenje sekcije u 4 prednacrta,
dakle u mjerilu 1 : 2880, dočim nam (slika XI.) predočuje
podnacrt broj I. razdjeljen u pododjele, označene sa slovima,
kod mjerila 1 : 1440, te je po tom naravno i svaki od
četiri listova razdieljen u četiri naime a, b, c i d.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 492 —


Baze se označuje sa iztočkanom crtom.


Kod umjerivanja neka se čim više gleda, sve umjeriti na
bazama koje se spajaju stalne točke ili baze s njima u neposrednom
savezu odabirati.


Mi smo radi jasnoče samoga postupka umjeravanja, gdješto
izostavili, jer nam je najviše do toga bilo, sam način izmjere
predočiti, dočim smo same propise glede produljivanja baze,
duljina ordinatđ, i dozvoljene razlike tekom razpravice naveli.


U ekstravilanu t. j. ostalim rudinama, rabi se i kolčičanje
i umferavanje. Kod umjeravanja ima se i na to paziti,
da se pomoću izmjerenih naravnih mjera uzmognu ne samo
medje u mapu unieti, nego da se pomoču ovih mjera i površine
lako ustanoviti dadu.


cestice pravilnog oblika, koje nepremašuju širinu od 40
hvati, imadu se uviek umjeriti. Smjer mjerenja neka bude što
vise moguće okomit na medje, da se tako naravno kod pravilnih
čestica i površina izračunati dade. (Pod pravilnim česticame
mislimo naime paralelograme).


Obično se izmjera čestica samo do sekcionalne linije proteže,
pa se i umjera kao i šiljkanje samo do sekcionalne linije
obavlja.


Preko sekcionalne crte protežuće se čestice, koje se unutar 60
hvati preko sekcionalne linije nalaze, mogu se još na istoj sekciji
izmjeriti, dotično zaključiti, isto tako i preko sekcionalne
linije padajuće ciele, manje čestice, ali samo onda,
ako se gledom na položaj tla laglje i točnije mogu u istoj sekciji
izmjeriti, nego u priključnoj. Skrajne točke kod sekcionalne
crte prekinutih čestica, imadu se prigodom šiljkanja u
priključnoj sekciji, radi podpunog saveza ponovno izkolčiti.


Prednacrt.


Prednacrt izradjuje se donjekle sa pomoćnim mjeraćim spravama,
nu ponajviše po mjeri od oka, (kod kolčičanja). To je
približan nacrt, u kojem su upisani brojevi šiljaka i mj^re




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 491 —


Radi veće točnosti, a i težkog kolčičaoji, obično se intravilan
umjerava.


Napomenuti nam je odmah, da se način mjerenja i sve
mjerebrojevimanaznačenenalaze već i u prednacrta, dakle se prednacrt
najprije sastavlja, koji točne i razgovjetne mjere sadržaje,
a tek na temelju tih prednacrta se onda mapa sastavlja. —
Svaka se sekcija djeli na četiri lista prednacrta. Stalne točke
(trigonometrički opredjeljene i na stol pomodu poznatih ordinata
prenesene, kao i pomodu tih trigometričkih točaka grafično
triangulirane točke) od kojih i medju kojima je izmjerom
započeto, kopiraju se u prednacrt sa stola.


Slika IX. predstavlja nam jedan list prednacrta sa jednom
trigometrički opredjeljenom i 9 grafičkom triangulacijom
opredjeljenih i sa stola kopiranih točaka. U naravi su te
točke označene sa mašalama (letvama), a izabrane su povoljno
prema potrebi.


Težko bi nam bilo predočiti sve slučajeve, koji kod umjeravanja
dolaze, mi demo uzeti samo dva tri, da se glavni principi
i metode umjeravanja razabrati mogu, jer su i drugi slučajevi
Uz neke eventualne kombinacije i onako isti.


Glavno je, da imademo dovoljno stalnih točaka za osnivanje
baza, na kojih pomodu ordinata pojedine točke opredjeljujemo.


Mjere imadu se u prednacrtu uviek čisto, i jasno unieti,
tako da ne bude dvojbe kuda spadaiu. Konačna mjera mjerenog
pravca i baze mede se u zaporku.


Okomica na kojem pravcu označuje se sa znakom L
Ako se iz koje baze druga baza izvadja, imade se mjera
te točke podkrižati.


Kod umjerivanja kude, ako je pravilna, dovoljno je ordi


natama opredjeliti krajne točke duljine kude, na koju se širina


okomito prenese, dočim se kod nepravilnih kuda naravno više


točaka opredjeliti imadu.


Produljenja baze naznače se strelicom.


Decimale brojeva običajno je kod prednacrta označiti za


rezom na doljnjoj strani radi izključenja dvojbe.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 490 —


otegočuju, jedno što je vidik zakrčen, a drugo što se lanac
težko provlači izmedju plotova, drvlja itd., a uz to i same čestice
budu vrlo uzke i krivuljaste, pa se mora uz slabi vidik


dobro paziti, da nebi koja grbina na medji izostala; i time
izmjera netočnom postala.
V "´li.


Slika IX.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 489 —


Kod izmjere uvjek trebamo, da dobijemo, kako nam je
poznato, projekciju duljine u horizontalnoj ravnini, za to nam
je kod manjih kosina mjereč sa lancem uvjek potrebno, da
lanac od oka i u horizontalni položaj postavimo, i krajnu točku
lanca sa kalamirom na zemlji označimo. Kod kosina sa vedim
padom, mora se mjerača letva sa libelom horizontalno postaviti.


Kod kosina sa jednoličnim padom, može se mjerenje i na
samoj kosini obiviti, kut odklona pomoću dioptera ustanoviti
i onda pomodu skrižaljka na korizont svesti.


Kad se čestice umjeravaju najahodniji je način iste sa
ordinatama opredjelivati. Za opredjeljivanje ordinata sa jedne
točke na abcisu, služi kod katastralne izmjere ili kutno zrcalo
ili prizma, ordinate nesmiju u obde polovicu duljine abcissa
nadmašiti.


Točke koje su ordinatama opredjeljene imadu se uviek
kontrolirati, t. j . takove se toČke označe sa mali n kolčidem i
od jedne do druge mjeri. Duljine ordinata neka ne premašuje
mjeru 10 a kod težatba (kultura) 40 hvati


Dulje se abcisse moraju ne samo na obim krajevima, nego
i u sredini izkolčiti, da se lanac u pravcu vuči može, t. j .
da je pravac sigurniji.


Opredjeljenu bazu dozvoljeno je samo do Va njezine duljine
produljiti, i samo ako nije to produljenje u ravnici dulje
od 30, a na kosoj površini pako 20 hvati, može ono i kao
baza za izmjeru služiti.


Opredjelenje koje točke unakrstnim mjerenjem, može vrie


diti kod kratkih mjera, i onih koje se skoro pod pravim kutem


sjeku, ali kod važnijih točaka, ima se još jedna kontrolna


mjera uzeti.


Umjeravanje intravilana ili t. zv. mjeste rudine, jest kod


izmjere čitave obdine najtegotnije, a opet se s najvedom pom


njom obavljati imade. Intravilan je naime rudina u jednoj


obdini, gdje se nalaze kude sa podkudnicama. Obično je u in


travilanu osim kuda i mnogo gospodarskih sgrada, visoki plo


tovi, natrpani dvorovi, gusti šljivici, što sve u veliko izmjeru




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 488 —


Svako umjerivanje valja u obće medju opredjeljene točke
ukopčati, polazi se dakle od sigurne točke (od trigonometričk´
ili grafički opredjeljene) na sigurnu. Mjere se imadu uviek valjano
kontrolirati, da se eventualno veća pogrieška odkrije,
a manja i dopustiva razmjerno razdjeli.


Kod redovite izmjere u mjerilu 1 : 2880 nesmije razlika
kod mjerenja duljina biti veća od 0 1 hvat.


Postoji propisna skrižaljka za granice pogrieške u duljinama,
kod mjerenja vodoravnog i Čistog tla, kao i kod mjerenja
strmog i šikarastog tla, gdje su naravno za potonji
terrain veće po grieške u duljinama od onog prvog dozvoljene.
Mi ćemo neki dio skrižaljke navesti.


Dopustiva pogrieška u duljinama.


vodoravnog i čistog


srednjeg tla strmog i šikarastog tla


tla


kod hvati
u hvatima


10 0 03 0 04 0 05
20 004 0-U6 (1-08
30 006 0 08 010
40 007 O´IO 0-13
50 0 09 012 O-l.´i
60 0-10 0-14 (1-17
70 0-11 0-15 019
80 013 0-17 0 21
90 014 0 18 0-23
100 0-15 0´2() 0-25
110 016 0 21 0-26
120 0-17 0 23 029
130 018 0 24 0 30
140 0-20 ()-2H 0-33
150 0-20 0-27 0 34
160 0-22 0-29 036
170 023 0-30 0-38
180 024 0-31 0 39
190 0-25 0-33 0 41
200 0-26 0-34 0-43
300 035 0-47 0-59
400 0´45 0 60 075
500 0-64 0-72 090
600 0-63 0-84 105
700 0-72 096 1-20
800 0-81 1´08 1-35
900 0-90 l-:0 1-50


1000 0-99 1-32 165
1100 1-07 1-43 179
1200 116 1-15 1-94




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 487 —


Šiljkanje ili kolciČanje čestica.


Posjedovne se čestice radi mapiranja ili umjeravaju ili se
cicaju, ili se oboje savezno upotrebljuje.


Siljkanje se sastoji u tov, da se svaka točka neke čestice,
koja se imade mapirati, providi sa kolčidem na kojemu je tekuči
broj, tako da se na mjeračem stolu rajoniranjem opredjelnje, dakle
bez mjerenja.


Koji će se način kod izmjere upotriebiti odvisi mnogo od


terena, oblika čestica itd.


Kod medja sa vrlo mnogo krivulja, živica itd, jednostavnije
je kolČidanje, jer odpada onaj obzir što ga kod lanca imati
moramo, ako ga vučemo kroz travu, živice i t. d., a odpadaju
i one mnoge mjere, koje su kod mnogo krivulja inače potrebne.


Same medje moraju se točno izkolčivati, svaka krivulja i
grbina, dočim se kod izkolačivanja kulture, koja spada k istom
posjedu, nemora tako precizno raditi (znamo da se kulture
i onako često menjaju). Kolčići se moraju metnuti u jamu, koja
je prije izkopaiia, da se može mjesto nadi, u slučaju, da se
izgubi ili odnese. Treba !i ugao kude ili plota kolčidati, to se
može tekući broj bez kolčida na zid ili na plot upisati.


Kolčidanje počima u svakoj sekciji iznova. Samo kolčičanje
mora se tako obavljati, da se kolČid po figurantu lako pronađi
mogu, a po mjerniku bez potežkode točno opredjeliti.


Svaki kolčid nagne se k sljededem tekućem, tako Si^ pokazuje
figurantu smjer, gdje mu je sljededi kolčić tražiti.


Mjerenje čestica.


Kod katastralne se izmjere u glavnom rabi ocjelni lanac,
mjerača vrpca i prizma, kod mjerenja većih gradova, mjerače
letve u tri djela po 2 hvata.


Za mjerenje smiju se samo sa normal hvatom toČno rektificiraae
mjerače sprave upotrebiti, te se kod laiica ne može
veća razlika od 0*005 hvati dozvoliti.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 486
Suhe vododerine i izsušena korita rieka, ne smatraju se
pograničnimi cesticama, stoga ih valja samo do označene medjasne
crte izmjeriti.


U svrhu kasnijih izmjera, valja razne stalne prikladne predmete,
kao kapele, krstove, stupove, znakove niveliranja, stupove
oznaka itd. izmjeriti (jer služe izvrstno kod kasnijih reambulacija
kao fiksne i dobro vidljive točke).


Rieke i potoci imada se uviek izmjeriti, a kao korito ima
se uzeti medju naravnim obalama ležeča površina. (Kod pojedinih
rieka n. pr. Save moglo bi se mnogo obala uzeti, jer se
po vršini vodostaja često uz slabo strme obale mienja širina
korita do 10 — a i više hvati, pa se u praksi uzimaju obale


one visine vode koja je najobičnija). U rie


kama ležedi prudovi, urišu se približno u


mapu iztačkano (slika VIII.) na temelju


dvie, tri eventualno i više približnih mjera


od njeke stalne točke.


Predmeti regulacije rieka ili potoka


imadu se takodjer izmjeriti i na mapu unieti


n. pr. brane, splavnice itd.
Na riekama, potocima itd. nalazeći se
mostovi imadu se uviek izmjeriti. Oni se
smatraju sastavnim djelom rieka, potoka,
te se k istima pripajaju izuzam one slučajeve,
kad su ti mostovi za puteve i željeznice
izvlašteni, u kojim se slučajevima
imadu mostovi istima pripojiti, pak prema


Slika VIII.


tomu dolazi u pismenim elaboratima navedeno
n. pr. rieka Sava i most ili cesta i most, te je i površina
mosta u prvom slučaju u površini ceste sadržaaa. Kod
željeznica imadu se točno izmjeriti izvlašteni djelovi os željeznice
(sredina medju tračnicama), krun* nasipa, sgrade, propusti,
mostovi, kilometarski stupovi, te ini umjetni objekti, dočim se
na izvlaštenoj površini nalazeći se vrtovi, oranice itd. ne uzimaju
u obzir.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 485
Jarke valja kao predmete stalaog značaja uviek izmjeriti,
nu oni čine samo onda samostalnu česticu, ako služe u svrhu naravnoga
odvoda vode, i ako imadu minimalnu površinu, inače
sačinjavaju isto kao i jarci koji zaokružuju posjed u svrhu
obrane, sa priključnom površinom jednu česticu (slika VI.).


U mapi se označuje os željeznice modrom crtom


Kuće izmjere se u svakom slučaju; gospodarske i ine sgrade
pako samo u onom ako su trajnog značaja; mjere se pako
prema njihovom zidu na zemlji a ne prema krovu.


Kao obala m :)ra uzima se obala iste za vrieme plime.


Okna (otvori u poslu stojećih rudnika) imadu se izmjeriti
i prema obliku s kružnicama ili crtama označiti.


T. ZV. pogranične čestice t. j . pute vi. jarci, rieke, koje se
protežu rubom obdinske medje, a spadaju k obim obdinama,
budud da je njihova sredina pravom medjom, izmjeravaju se
ciele, pa se onda grafički razpolavljaju, i razpolovnica čini
medju. Tamo gdje takav jarak ili put nije pogranična čestica,
ne mjeri se ciela čestica (slika VII.).
Slika VI, Slika VJL




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 484 -
Kod Šuma se nadalje i prosjeci, branjevine i stalni putevi
mjere, nu zato one ipak ne čine, ako i imadu minimum površine
posebne čestice, nego se pripajaju k susjednim česticama t. j . šumi.


Ako medjasne crte branjevina, nebi bile na licu mjesta
označene, onako kako su u gojitbenoj osnovi, to ih valja iz gojitbenog
nacrta u katastralnu mapu, ali prekidanom crtom iztaknuti.
Imadu se i srezovi, i razdioba sječina, kao i oni znatniji


potoci i vododerine izmjeriti koje nisu predmetom posumljenja,
a srezovi i sječine, ako su i u naravi označeni.
Vrbaci (koji se takodjer u elaboratima kao šume nava


djaju) razlučuju se od inih suma kao posebne parcele


Putem, jarkom, drvoredom ili inim stalnim označenjem
odieljene gospodarske table većih posjeda, kao što i u većim
i sustavno upravljanim vinogradima putevima omedjašene table,
izmjerivaju se posebno, pak čine parcelu za se, ako i ne čine
posebni posjed.


Za javnu porabu služeče puteve i prostore valja uviek izmjeriti,
oni čine sa jarcima, što k njima spadaju i koji se takodjer
umjeriti imadu, jednu parcelu. Putevi se kod križanja
zaključuju i čine onda parcele (slika V.).


Kod progonah privatnih, gdje takav više od 4" imade, izlučuje
se samo 2—B" širok put u sredini, a ostali se dio kao
pašnjak uzima, pak se takav put sa prekidanom crtom u mapi
označi.


vo o o <^^ ^7


(Ot´i,

Slika V.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 483 —


Ova ima površinu izpod minimalne mjere n. pr. vinogradu,
koji dosiže ili premašuje površinu od 50 hvati može, se oranica
samo onda pripojiti, ako joj je površina manja od 50 0
hvati, inače se ima oranica itd. ve<5 od počam 50G hvati prema
gore topografirati (t. j . ona Čini za se česticu).


Individualni posjed valja u obde polag u naravi vidljivih
medja i faktičnog posjedovanja umjeriti t. j . katastralnoj izmjeri
je svrha, ustanoviti one medje, koje faktično pojedini posjednici
izmjere imadu, dočim nije stvar katastralne izmjere moguće
rektificirati medje po prijašnjoj izmjeri i starim mapama,
kako je to obdenito krivo mnienje. Ako se medjašne crte izmedju
posjedah na licu mjesta nemogu pronađi, odnosno ako
nisu po posjednicima označene, to se takovi posjedi imadu prema
razmjeru površine ili diobe, ustanovljenom saslušanjem stranaka,
i po mogućnosti prema na licu mjesta izvidjenom položaju, ali
uviek samo privremeno (idealno), unjeti.


Sa gruntovno osiguranim pravom služnosti obterečene predmete,
kao zdence i vrela, valja po položaju (crtanjem) označiti,
nače pako ne sačinjavaju predmet operata katastralne izmjere.
Kude, ako se napose posjeduju, makar i bile pod jednim
krovom, uzimaju se uviek posebno, dočim se gospodarske sgrade
budud, da čine sa dvorištem jednu česticu, nerazlučuju posebno
prema individualnom posjedovanju, ved se imadu kao spojene


uzeti.


Nalazi li se na jednom dvorištu više kuda, raznih vlastnika,
uzima se dvorište kao svima spadajude, a samo onda se
posebno za svaku kudu uzima dvor, ako su ti dvorovi pripadajudi
k pojedinoj kudi i u istinu plotom ili zidom odlučeni.


Kod vedih perivoja se faktične kulture (šuma, livada itd.)
izlučuju kao Čestice, ako imadu prije navedeni minimum površine.


Kod izmjere šuma većega obsega i po osnovi upravljanih,
valja u obzir uzeti u pogledu kultura odobrene osnove, tako
se n. pr. šumske čistine, ako nisu u osnovi izlučene, ved pod
šumu uzete, ne izlučuju se prigodom izmjere nego se kao šuma uzimaju.
„,




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 482 —


Ovi se jarci posebno mjere, ali se bez obzira na njihovu površinu
pripajaju k istom posjedu spadajudoj susjednoj težatbenoj
vrsti.


Neoporezovane su nadalje vododerine i u onom slucajuj
ako su radi vezanja tla drvedem obrasle, nu, ako je drvede zasadjeno,
da se materijal upotrebljuje, to se uzimlju kao šume.


Putevi su, ako izkljuČivo prometu rabe, te značaj stalnoga
puta imadu, prosti od poreza. Putevi, koji služe izključivo u
svrhe gospodarstva ili šumske radnje, nisu prosti od poreza. Ti
se putevi izmjere, nu budu izkazani zajedno sa susjednom kulturom.


Obranbeni nasipi sa materijalnim grabama i djelovi medju
tim grabama i nasipom, ako su isti u svrhu obrane i drvedem
zasadjeni, smatraju se bezporeznim, ako nema materijalne grabe
od podnožja nasipa u širini od 5 hvati.


Prosti su nadalje od poreza kucni dvorovi, naplave šljunka,
klisurine, javni prostori itd.
iSvako posebno vlastnidtvo, sacinjavajude individualni posjed
ma i najmanje površine, ima se kao samostalna čestica izmjeriti.


Spominjemo nuzgredno, da imade u Lici i Primorju čestica
izpod lOD" koje sačinjavaju posebno vlastništvo, i koje se naravno
izmjeriti i u elaboratima sprovesti imadu.


Unutar individualnog posjeda na´azede se kulture i bezporezne
površine, mjere se takodjer, ali posebnu Česticu čine samo
onda, ako dostižu minumum (jer neznatne površine nisu od
upliva kod poreza) inače se priključuju čestici, kojoj po prihodu
najbliže stoje.


Najmanja mjera površine koja posebnu česticu čini, jest kod
oranica, livada, pašujaka, šuma (u šumu se naime uzima površina
obrasla drvedem koje mu drago vrsti osim voda) i trstika
100, a kod vrtova, vinograda i neoporezovanih površina paku
50 hvati.


Kulturi, koja manju mjeru dosiže, te se po tom kao
parcela izlučiti imade (u mapi topografirati) može se pod vedu
minimalnu mjeru spadajudii težatbu samo onda pripojiti ako




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 481
tastra sa gruntovnicom, mnoge obćine iznova trianguliraju i izmjeravaju.
Inače se provadja t. zv. reambulacija)
Prelazimo tim na dolnji bitni dio našega naslova a to je:


3.
Potanka izmjera na licu mjesta ili u kratko
izmjera.
Svrha potanke izmjere jest predočiti, pojedine nepokretnine
po obdini,koli podvržene, toli proste od poreza, polag gospodarstvenog
opredjeljenja, te kulture i faktičnom stanju posjeda, u
pomanjenom mjerilu na mapi.


Porezu podvržene su u pravilu sve površine na tlu, koje
gospodarstveno rabljene jesu, a proste od poreza one, koje ne
služe gospodarstvenim svrham, pa ih i zakon kao takove
označuje.


Prama namijenjenim svrham go8p)darstva razlikujemo razne
kulture.
a) Vrtovi. Ovo su razni kuhinjski vrtovi, vočnjaci, maslinaci,
uresni i cvjetni vrtovi;


b) vinogradi;


c) oranice; i


d) livade;


e) pašnjaci;


f) šume; medju koje se ubrajaju i kolosjeci i vrbaci.


g) trstika (rogoz-rit).


Željeznice, bile državne, bile privatne, uzimaju se kao bivša
pogranična kultura.


Bezporezne su močvare i jezera bez trstike; rijeke i potoci
sa svojim utvrdama; javni kanali zajedno sa nasipima; za
industrijalna poduzeća služedi kanali; za stalno odvadjanje služeći
jarci, kao što i napajališta, te močilišta konoplje.


Ne smatraju se pako prostimi od poreza, posjed obkoljujući
obranbeni jarci; jarci za natapanje i izsusenje, kao i sabirni
jarci,


34




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 480 —


Glede popića posjeda ima se faktičnim posjednikom smatrati
onaj, koji imade pravni naslov na vlastničtvo čestice,


n. pr. kupnja, zamjena, darovanje, naslijedstvo, odluka suda
i t. d., i koji kao njegovo sam ili u njegovo ime drugi n. pr.
koristi crpi.
Na koga je čest´ca u gruntovnici upisana, ne treba se u
pravilu kod popisa posjeda obazirati.


Udovoljuje se ali kod priepora, da se za faktičnog posjednika
uvršćuje onaj u gruntovnici uveden. Ne može li se ni faktični
posjednik, ni gruntovni vlastoik ustanoviti, — predbježno
se posjednikom smatra obdina.


Zakupnici, skrbnici, plodouživaoci ili u zalogu imajudi, nesmatraju
se posjednicima, pa se niti ne mogu kao takovi
upisati.


Putevi, u koliko sačinjavaju privatno vlastničtvo. upisuju
se na posjednike, inače se u Hrvatskoj i Slavoniji svi javni
prometni putevi u opde upišu kao »javno dobro«.


Kako se upisuju pojedini posjednici sa imenom, prezimenom


i t. d. — posebno je u naputku iztaknuto.


Od rudinah i podrudinah nalazedih se u obćini ima se sa


staviti izkaz, da se iste u svim katastralnima operatima jedno


lično i propisno provadjaju.


Imena i razdioba rudina imaju se po mogućnosti pridr


žati, pa se bez opravdanog razloga mijenjati ne smiju


Izvidi li se, da dosadanje rudine kao i njihova imena ne


odgovaraju, ima se stanje stvari zapisnički ustanoviti, te rudine


polag odgovarajućeg stanja unijeti.


Izkaz rudina imade se uredovnim pečatom providiti i po


mjerniku podpisati.


Imena i ob^eg rudina nadjemo u starim operatima od prve
nove izmjere, kojom se je sa godinom 1853. počelo. (Govorimo
li 0 potankoj izmjeri razumijemo uvjek ponovnu izmjeru,
jer se obično kod nas, gdje su velike promjene nastale uslijed
poplava i odplava i radi posvemasujeg dovadjanja u sklad ka




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 479 —


2. Predradnje.
Obdine, gdje de se izmjera obavljati, budu prije obavje


štene i pozvane, da se pravodobno pobrinu za radnike, znakove


letve, daske i t. d., kao i za stan i podvoz mjernika.


Obdina je nadalje dužna vidljivo označiti pojedine rudine.
(Pod rudinom razumjevamo vedi ili manji skup parcella, što ih
narod posebnim imenom zove).


Pojedini posjednici dužni su u medjusobnom sporazumu
sa svojim ili sa svojimi susjedima svoje medje u naravi stalno
u grbinah kolčidi označiti, a u zaključnih uglovih na kolČide i
njihov kude broj napisati. Seljaci nazivaju mjestimice kolčić,
šiljak ili piket i kazukom (Pflock).


Kod šuma imade se medja posjeda na 1 m očistiti i kolčidi
označiti.


Ovo označivanje obavlja se postepeno, kako mjerničke
radnje napreduju, pak obdine bivaju obavješdivane, a putem
ovih posjednici, u kojih rudinah valja da se posjedi označuju.


U prieporna pitanja glede posjeda i posjednika, mjernik se
ne upušta.
U takovih slučajevih imade se prieporna površina posebno
izlučiti (u mapama se crtkano označi).


Bude li za vrieme trajanja izmjere temeljem pravomodne
sudbene odluke ili medjusobne nagode i sporazumka pitanje o
prieporu riješeno, obavi se naknadno izpravak.


Desi li se takav slučaj po odlazku mjernika iz dotičnog
mjesta, učiniti de se to kasnijom izmjerom ili prigodom očevidnosti.


Daljnji rad katastralca je popis kuća.
Uz prisutnost jednog obdinskog izaslanika i na temelju izjave
i preslušavanja kudevlastnika sastavlja se rečeni popis.
Taj popis sadržava kude popisane aritmetičkim redom, a
posjednik istih pod tim brojem dolazi kao mu i posjed.
Kod popisa posjeda ima se u pravilu faktični posjednik
upisati.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 478 —


Gdje dolaze zajedno skupa 3 medje u jednoj točci t. zv.
tromedja (3 obćine), namjeste se 3 humke, no sredina od tih
je prava točka tromedje.


Svaki znak se označi brojevi aritmetičkim redom, te se
od svake tromedje počima iznova sa 1.
Kcd potoka, gdje stoje dvije humke, a u =?redina potoka je


medja, dobiju oba znaka jedan te isti broj.
Kod tromedje dobije još svaki stup početno slovo obdine.
Opis medja mora zadržavati točan opis svake humke.
Kod svake humke mora se napomenuti:
a) Broj humke. Da li je od drveta ili kamena, da li je


dvostruka (kod rijeka), mogude rastude drvo itd.,
V) Ime posjednika na čijem posjedu stoji, rudinu, kulturu,


te u obde u kratko stajalište;
c) Kut pod kojim se medjašna crta u toj humki lomi.*"
Kod duljih ravnih medja medu se humke u sredinu.
d) Smjer medja polagr strane svijeta i t): od humke do


humke, u podpunom pravcu ili grbini.


e) Opis rudina, kulture i posjednika (n. pr. žitelja sela N),
da li u ravnici, strmini i ponoru, kao i to, da li sredina puta,
potoka prolazi ili je samo s´ jedne strane istih.


f) Udaljenost od jednog znaka do drugog u koracima (u
mapi je ta duljina točno za izviditi), da se bez mapa laglje nadje.
Opisu medja priklopi se još nacrt i skica, te ga intere


sirane obdine imadu podpisati.
Glede zemaljskih, županijskih, pa državnih i priepornih
medja sastavlja se sličan opis medja.
Kako se te medje napose uredjuju navadja to potanje
instrukcija, dočim je to za našu razpravu sporedne važnosti.


Opis medja kako ga opisasmo dobije privatnik kod kr.
arkiva mapa u Zagrebu (Opatička ulica); te se plada po arku
60 f., a odnosna skica 1—5000 jutara za 4 krune.


´° Budud se potanka izmjera kod nas obavlja mjeraćim stolom, to se faktično
ne navadja ve´ičina kuta, već samo označi, da li je kut oštar ili tup, pa napram
medji uskočan (concavan) ili izkočan (convexan). — Hrvatski bi se još reklo za
conyexan- izbočit, a za concav- udubljen ili dubčast.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 477 —


O uredjenju šuma i sastavku šumkogospodarstvenih
osnova.


Pišu braća J. i V. Heckncr.


(Nastavak.)


III. Potanka izmjera.
Zadada potanke izmjere je sastavljanje mapa i operata u
kojima će biti pojedine zemljištne čestice prema obliku svom,
gospodarstvenom opredjeljenju; gledom na površinu i posjednika
vjerno prikazane na temelju podataka trigonometričke triangulacije.


Potanka se izmjera sastoji iz 4 djela. I to:


1. Opisa medja;
2. Predradnja;
3. Izmjere na licu mjesta, te
4. Pismene izradbe.
Svi ovi poslovi obavljaju se za svaku poreznu obdinu
zasebno.


Pod obćinora iz gledišta zem. katastralne izmjere, razumijevamo
površinu, koje po političkom razdjelenju čini za se
cjelinu.


Sve ove čestice, koje po tom razdjelenju k^ občinam pripadaju,
skupa uzete sačinjavaju obd. territorij.


I. 0 p i s m e d j a.
U opisu medja i u obće u katastralnim operatima, dolaze
obćine sa pripadajudimi jim djelovi označene po službenom naslovu.
Svrha, je opisu medja, da se medja medju dvijema obći


nama ustanovi i zapisnički provede.


Dužnost je svakoj obdini, u kojoj se namjerava kat. izmjera
provesti, sporazumno sa susjedi prije svoju medju u naravi
označiti sa humkama.


Gdje je medjom sredina rijeke il potoka, postave se humke
s obje strane rijeke, odnosno potoka tako, da razpolovnica udaljenosti
tih humaka na medju pada.




ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 476 —


Pregledni izkaz tarifne pristojbe.


P r e

Plaće, pladevne bilježnice, u kojih ovlaštenici potvrđjuju primitak plaće,
stauarina, m rovina. milostinja, uzgoj i prinos, nagrada, doplatak, zaslužba,
dnevnice, hranovi^a, odšteta zadeputatnozemljište i ogriev,odšteta
za pokudtvo, brisovne mimire, predujam na pladu uz povratak


Zakupni i najamni ugovori, kojimi se nepotrošna stvar predaje komu
na porabu za stanov to vrieme i uz ustanovljenu cienu


Predujmovi uz obračun, te predujmoii na putne i selitbene pristojbe,
kilometrina, željezničke i parobrodarske pristojbe, pisači paušal,
putni paušal, paušal lugara, u ime naknade za podvoz prigodom selitbe
i sve s ote izpod 4 krune


Doznake podpnne ciene od izravne prodaje šumskih proizvoda ; dražbeni
zapi nici o proiaji zaplienjenih šumskih proizvoda


Doznake pravoužitničke uz sniženu cienu i bezplatne, doznake podpune
ciene izdane na tejielju ugovora* bezuvjetno, te la temelj i dražbenih
zapisnika uvjetno, u kolik^i polučena pristojba nakou premjerbe
ne nadniašuje utržka , . .. .


Ugovori, dražbeni uvjeti, ako sačinjavaju nadopunjujiiči dio ugovora,
zapisnik ZMstupajuči ugovor, pohvulbeni zapisnici, punomoi´i, ponude
za ugovor, brisovne dozvole kao izprave; molbe za nagradu, podporn,
milostinju, pomilovanje, premještenje, dopust, udaljenje, mirovinu,
oprost napovjedi. navješten´e, produljenje valjanosti ugovora i dozuaka
podpune ciene, stipendij, ka I neprileži svjedočba siromaštva;
brzojavke, ako sadržavaju molbu, koja pada pod bil,egovinu inače,
da se pismeno podnesu, zatim reklamacije i žaobe protiv obredjenja
putnih računa, iitoci na disciplinarne presude


Ut)ei na žaobe protiv odluka za obredjene račun


Prilozi na žaobe i utoke putnih računa i disciplinarnih presuda, podnesci
u disoipl narnim poslovima za vrieme istrage, predloženi radi
obrane kao očitovanja itd., molbe za stipendij, kad prih ži svjedočba
siromaštva, molbe i podnesci u p slu pravoužitničtva


Kod nabavne pogodbe i ugovora, na temelju
kojih se nabavlja radnja i materijal , Namire za ugovorene
Kad je ugovor samo za nabavu radnje ili l;ad zaslužbe, biljegujn
nabav ! materijal nema nabavne vriednosti se


Prilozi, što no ih stranke prilažu pristojbi podvrženim podneskom ili
zap snikom, ako na te priloge nije namirena pristojba biljegovkam
ili u gotovom


Trgovački računi do iznosa od 10 ) kruna
, preko „ „ 100
Biljeg priliepljen na račun uračunava se za namire trgovaca po II. ljestvici.


Temelj za´Ipristojbe li K


po svoti


po svoti


po ^voli


´> po arka
po arku


po svuti
i)u svoti


pj arku
I po arku


l´ri stojba
If Ipolje.tv,


II


II.
III


II i HI.


II. i il.
30 j


2:
!()´
* Ugovori sklopljeni sa drvotržcima za prodana stabla, čim se od ibre po kr. zemaljskoj vladi, imaju se priposlati
&i. poreznom uredu radi odmjere pristojbe u roku od 15 dana počatn od dana odobrenja.


ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 475 —


biljegovanje obavlja se. kad biljegovka nije ozledjena, te nema
traga, da je ved prije bila upotriebljena, zatim kad se preko
bilegovke ne mora pisati i ako je izprava radi biljegovanja
podnesena u opredieljenom roku. Prije, nego li se spis odpravi,
obavlja se prebiljegovanje tako, da se na biljegovku,
koja je priliepljena na spisu udari posebni uredovni pečat, koji
označuje dan prebiljegovanja. Gdje takovog pečata nema, tamo
se upotriebi običui uredovni pečat tako, da polovica pečata
bude na doljnjem dielu biljegovke, a druga polovica na spisu
čisto otisnuta. Na gornjem dielu biljegovke napise se datum.
Biljegovka se smatra, kao da ne obstoji, ako je krnjata oblika,
ako su sastavne česti rastavljene pa opet sastavljene, kad nije
propisano priliepljena; gdje se piše preko biljegovke, pa
nije propisano ili nikako pisanog; gdje se ne piše preko biljegovke,
pa prebiljegovanje nije obavljeno po propisu i napokon
ako je biljegovka naknadno priliepljena posije izdanje izprave.


Dodatak. Pristojbe se podmiruju uporabom biljegovka u
koliko pristojba ne premašuje 50 K, a preko 50 K podmiruje
se ili uporabom biljegovka ili uz prijavu pravnog posla u gotovom
novcu.


činovnik koji ureduje dužan je stranke upozoriti na propisno
biljegovanje isprave, pa ako se stranka ne odazove, ima
se sastaviti nalaz za počinjenu prikratu biljegovine i predložiti
kr. poreznom uredu.— Ako to ne izvede za 15 dana, tad
odgovara u drugom redu za počinjenu^^prikratu od biljegovine,
u koliko se nebi mogla kazna učerati od izdatnika izprave.


Na osnovi §. 3. zak. članka XXVI.: 1881. propisane
skrižaljke postepene biljegovine, koja se računa za izprave i
raste polag vriednosti označene u ljestvicama I , IT. i III., nalaze
se otisnute u svakom koledaru, pa zato su ovdje izpuštene.


Ovo je sabrano polag zakona i propisa o biljegovini u
namjeri, da posluži onima, koji takovih propisa nemaju pri
ruci.


Ivan Grčević.