DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 496 — Prije smo spomenuli, da se šiljci aritmetičkim redom iia mapirati se imajuće točke udaraju, sad nam je opomenuti, kako se te tačke onda i na prednacrtu dobiju. Kao i za umjeravanje, tako i za šiljkanje, kopiramo si stalne točke sa stola. Prednacrt sa točkama pričvršden na mali stolid (koji može biti vrlo jednostavne konstrukcije) orientira se pomodu male busolice. Usjecivanjem unatrag (Ruckwart8chneiden) iz točaka, koje su nam u naravi označene, opredjelimo si točku gdje stojimo (koja naravno za prednacrt nemora točna biti), iz ove točke stacioniranjem i mjerenjem daljina ili mjerom ili običajnije korakom, dobijemo približno ostale točke. Za rajoniranje upotrebljujemo najbolje ravnalo trobridno do 70 cm. dugačko. Ako tečajem radnje opazimo veće pogrieške, razdielimo ih razmjerno Osobita se pomnja ima obratiti i na to, da je oblik vjerno prikazan, i da su naravno odgovarajuće točke medjusobno spojene, da ne bude krivih, naravi protuslovnih spojeva. Kako je i u slici vidljivo, označuju se pojedini šiljci ili sa malom kružnicom, ako su izbočine oštrije i na uglovima, dočim se isti kod tupog kuta označuju sa oznakom kuta i to prema naravi. Tekući brojevi siljaka neka se uz njihove oznake u prednacrtu uviek uzporedo sa sjevernom sekcionalnom linijom pišu. Prednacrti se ne bojadišu (prije su se bojadisalij nego se kultura čestica označi sa kraticama, naime oranica sa: »or«, livada sa »1« itd. Na svaku se česticu nadalje upiše ime posjednika. U prednacrte se nadalje upišu i nazivi obćina, rudina, tvornica, potoka itd., i to pismenima, koja su za to propisana. Obstoje naime propisane veličine i obilci slova za razne oznake, koja se rabiti imadu. (Nastavak sliedi). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 495 žestice ili umjeravaju ili kolČičaju. Slika IX. nam predočuje prednacrt, u kojem su se umjeravale Čestice, dočim nam slika XII. predočuje kolčičanje. Slika XII, |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 4V4 Slika X. Z.K.XXni.33af I.Z,K.XXriI.33af II. Z.K.XXI1I. 33af III. Z.K. XXIII. 33 af IV.Z.K.XXIII.33af Slika XI. I. Z. K. XXIII. 33 af I/a Z. K. XXIII. 33 af I/b Z. K. XXIII 33 af I/oZ.K.XXIIL33af I/d Z.K. XXIII. 33 af Prednacrt Prije nego li nastavimo o prednacrtu, napomenuti nam je za sada u kratko, a poslije obširnije, da si mjernik u sekciji, koju će mjeriti, označi t. j . mašale (letve sa raznimi znaci, za lako medjusobno rapozuavanje), koje postavinaglavnije točke, koje su za daljnje operacije shodne, i ove točke onda mjeraČim stolom pomoću trigonometričkih točaka opredjeli t. j . mapira. Ove se točke kao i trigonometričke točke sa mjeračeg stola, kopiraju u prednacrte, pa se sa takovim prednacrtom pojedine |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 493 — umjerivanja, te u kojem je oblik Čestica približnom vjernošda iztaknut. Takav prednacrt se naravno pravi za svaku sekciju i služi kao podloga za nanašanje ua mapu, on sadržaje mjere svake točke, a kod kolčičanja prosudjuje mjernik p5 njemu, duljine rajona, i spaja točke rajoniranjem opredjeljene onako kako su u nacrtu označene. Prednacrti se rišu redovito u istom mjerilu u kojem i mape. nu intravilani iraadu se beziznimno, extravilani pako samo onda, ako su čestice manjeg obsega, odnosno ako im je širina manja od 4 hvata, risati u dvostrukom, prema potrebi dapače u četverostrukom mjerilu (1 : 1440, 1 : 720), i to razgovjetnosti radi, da se mjere upisati, a ordinate i abcisse urisati mogu Kod veleposjeda ili većih šuma ako malu mjeru zahtjevaju, mogu se prednacrti dozvolom nadzornika i u polovici mjere (1 : 5660) sastaviti. Napomenuti nam je ovdje, da višeputa za pojedine parcele, nije dovoljno ni dvostruko mjerilo, ni četverostruko, nego se one ondaurisu na strani prednacrta ala vi povećano, a mjere upisu. Za jednu izpunjenu sekciju, (nemora, a nikada ni nema jedna porezna obćina sve sekcije pune,) mogu u jednoj sekciji dvie i tri obćine zastupane biti, a u sekciji dodje kod jedne obćine sa.no ono, što k njoj spada, u običnom mjerilu imademo četiri po veličini i obliku jednaka prednacrta, koji moraju medjusobno, kao i sa prednacrtima priključne sekcije u podpunoj suvislosti biti. Kod dvostrukog mjerila 1 : 1440 ili 1" = 20° imade jedna sekcija 16 takovih prednacrtnih listova. Svaki se prednacrt označi sa brojem kolone i sloja dotične sekcije, a naznači se na njem i mjerilo, i njegov broj sa rimskom oznakom. (Slika X.) predočuje nam razdijeljenje sekcije u 4 prednacrta, dakle u mjerilu 1 : 2880, dočim nam (slika XI.) predočuje podnacrt broj I. razdjeljen u pododjele, označene sa slovima, kod mjerila 1 : 1440, te je po tom naravno i svaki od četiri listova razdieljen u četiri naime a, b, c i d. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 492 — Baze se označuje sa iztočkanom crtom. Kod umjerivanja neka se čim više gleda, sve umjeriti na bazama koje se spajaju stalne točke ili baze s njima u neposrednom savezu odabirati. Mi smo radi jasnoče samoga postupka umjeravanja, gdješto izostavili, jer nam je najviše do toga bilo, sam način izmjere predočiti, dočim smo same propise glede produljivanja baze, duljina ordinatđ, i dozvoljene razlike tekom razpravice naveli. U ekstravilanu t. j. ostalim rudinama, rabi se i kolčičanje i umferavanje. Kod umjeravanja ima se i na to paziti, da se pomoću izmjerenih naravnih mjera uzmognu ne samo medje u mapu unieti, nego da se pomoču ovih mjera i površine lako ustanoviti dadu. cestice pravilnog oblika, koje nepremašuju širinu od 40 hvati, imadu se uviek umjeriti. Smjer mjerenja neka bude što vise moguće okomit na medje, da se tako naravno kod pravilnih čestica i površina izračunati dade. (Pod pravilnim česticame mislimo naime paralelograme). Obično se izmjera čestica samo do sekcionalne linije proteže, pa se i umjera kao i šiljkanje samo do sekcionalne linije obavlja. Preko sekcionalne crte protežuće se čestice, koje se unutar 60 hvati preko sekcionalne linije nalaze, mogu se još na istoj sekciji izmjeriti, dotično zaključiti, isto tako i preko sekcionalne linije padajuće ciele, manje čestice, ali samo onda, ako se gledom na položaj tla laglje i točnije mogu u istoj sekciji izmjeriti, nego u priključnoj. Skrajne točke kod sekcionalne crte prekinutih čestica, imadu se prigodom šiljkanja u priključnoj sekciji, radi podpunog saveza ponovno izkolčiti. Prednacrt. Prednacrt izradjuje se donjekle sa pomoćnim mjeraćim spravama, nu ponajviše po mjeri od oka, (kod kolčičanja). To je približan nacrt, u kojem su upisani brojevi šiljaka i mj^re |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 491 — Radi veće točnosti, a i težkog kolčičaoji, obično se intravilan umjerava. Napomenuti nam je odmah, da se način mjerenja i sve mjerebrojevimanaznačenenalaze već i u prednacrta, dakle se prednacrt najprije sastavlja, koji točne i razgovjetne mjere sadržaje, a tek na temelju tih prednacrta se onda mapa sastavlja. — Svaka se sekcija djeli na četiri lista prednacrta. Stalne točke (trigonometrički opredjeljene i na stol pomodu poznatih ordinata prenesene, kao i pomodu tih trigometričkih točaka grafično triangulirane točke) od kojih i medju kojima je izmjerom započeto, kopiraju se u prednacrt sa stola. Slika IX. predstavlja nam jedan list prednacrta sa jednom trigometrički opredjeljenom i 9 grafičkom triangulacijom opredjeljenih i sa stola kopiranih točaka. U naravi su te točke označene sa mašalama (letvama), a izabrane su povoljno prema potrebi. Težko bi nam bilo predočiti sve slučajeve, koji kod umjeravanja dolaze, mi demo uzeti samo dva tri, da se glavni principi i metode umjeravanja razabrati mogu, jer su i drugi slučajevi Uz neke eventualne kombinacije i onako isti. Glavno je, da imademo dovoljno stalnih točaka za osnivanje baza, na kojih pomodu ordinata pojedine točke opredjeljujemo. Mjere imadu se u prednacrtu uviek čisto, i jasno unieti, tako da ne bude dvojbe kuda spadaiu. Konačna mjera mjerenog pravca i baze mede se u zaporku. Okomica na kojem pravcu označuje se sa znakom L Ako se iz koje baze druga baza izvadja, imade se mjera te točke podkrižati. Kod umjerivanja kude, ako je pravilna, dovoljno je ordi natama opredjeliti krajne točke duljine kude, na koju se širina okomito prenese, dočim se kod nepravilnih kuda naravno više točaka opredjeliti imadu. Produljenja baze naznače se strelicom. Decimale brojeva običajno je kod prednacrta označiti za rezom na doljnjoj strani radi izključenja dvojbe. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 490 — otegočuju, jedno što je vidik zakrčen, a drugo što se lanac težko provlači izmedju plotova, drvlja itd., a uz to i same čestice budu vrlo uzke i krivuljaste, pa se mora uz slabi vidik dobro paziti, da nebi koja grbina na medji izostala; i time izmjera netočnom postala. V "´li. Slika IX. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 489 — Kod izmjere uvjek trebamo, da dobijemo, kako nam je poznato, projekciju duljine u horizontalnoj ravnini, za to nam je kod manjih kosina mjereč sa lancem uvjek potrebno, da lanac od oka i u horizontalni položaj postavimo, i krajnu točku lanca sa kalamirom na zemlji označimo. Kod kosina sa vedim padom, mora se mjerača letva sa libelom horizontalno postaviti. Kod kosina sa jednoličnim padom, može se mjerenje i na samoj kosini obiviti, kut odklona pomoću dioptera ustanoviti i onda pomodu skrižaljka na korizont svesti. Kad se čestice umjeravaju najahodniji je način iste sa ordinatama opredjelivati. Za opredjeljivanje ordinata sa jedne točke na abcisu, služi kod katastralne izmjere ili kutno zrcalo ili prizma, ordinate nesmiju u obde polovicu duljine abcissa nadmašiti. Točke koje su ordinatama opredjeljene imadu se uviek kontrolirati, t. j . takove se toČke označe sa mali n kolčidem i od jedne do druge mjeri. Duljine ordinata neka ne premašuje mjeru 10 a kod težatba (kultura) 40 hvati Dulje se abcisse moraju ne samo na obim krajevima, nego i u sredini izkolčiti, da se lanac u pravcu vuči može, t. j . da je pravac sigurniji. Opredjeljenu bazu dozvoljeno je samo do Va njezine duljine produljiti, i samo ako nije to produljenje u ravnici dulje od 30, a na kosoj površini pako 20 hvati, može ono i kao baza za izmjeru služiti. Opredjelenje koje točke unakrstnim mjerenjem, može vrie diti kod kratkih mjera, i onih koje se skoro pod pravim kutem sjeku, ali kod važnijih točaka, ima se još jedna kontrolna mjera uzeti. Umjeravanje intravilana ili t. zv. mjeste rudine, jest kod izmjere čitave obdine najtegotnije, a opet se s najvedom pom njom obavljati imade. Intravilan je naime rudina u jednoj obdini, gdje se nalaze kude sa podkudnicama. Obično je u in travilanu osim kuda i mnogo gospodarskih sgrada, visoki plo tovi, natrpani dvorovi, gusti šljivici, što sve u veliko izmjeru |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 488 — Svako umjerivanje valja u obće medju opredjeljene točke ukopčati, polazi se dakle od sigurne točke (od trigonometričk´ ili grafički opredjeljene) na sigurnu. Mjere se imadu uviek valjano kontrolirati, da se eventualno veća pogrieška odkrije, a manja i dopustiva razmjerno razdjeli. Kod redovite izmjere u mjerilu 1 : 2880 nesmije razlika kod mjerenja duljina biti veća od 0 1 hvat. Postoji propisna skrižaljka za granice pogrieške u duljinama, kod mjerenja vodoravnog i Čistog tla, kao i kod mjerenja strmog i šikarastog tla, gdje su naravno za potonji terrain veće po grieške u duljinama od onog prvog dozvoljene. Mi ćemo neki dio skrižaljke navesti. Dopustiva pogrieška u duljinama. vodoravnog i čistog srednjeg tla strmog i šikarastog tla tla kod hvati u hvatima 10 0 03 0 04 0 05 20 004 0-U6 (1-08 30 006 0 08 010 40 007 O´IO 0-13 50 0 09 012 O-l.´i 60 0-10 0-14 (1-17 70 0-11 0-15 019 80 013 0-17 0 21 90 014 0 18 0-23 100 0-15 0´2() 0-25 110 016 0 21 0-26 120 0-17 0 23 029 130 018 0 24 0 30 140 0-20 ()-2H 0-33 150 0-20 0-27 0 34 160 0-22 0-29 036 170 023 0-30 0-38 180 024 0-31 0 39 190 0-25 0-33 0 41 200 0-26 0-34 0-43 300 035 0-47 0-59 400 0´45 0 60 075 500 0-64 0-72 090 600 0-63 0-84 105 700 0-72 096 1-20 800 0-81 1´08 1-35 900 0-90 l-:0 1-50 1000 0-99 1-32 165 1100 1-07 1-43 179 1200 116 1-15 1-94 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 487 — Šiljkanje ili kolciČanje čestica. Posjedovne se čestice radi mapiranja ili umjeravaju ili se cicaju, ili se oboje savezno upotrebljuje. Siljkanje se sastoji u tov, da se svaka točka neke čestice, koja se imade mapirati, providi sa kolčidem na kojemu je tekuči broj, tako da se na mjeračem stolu rajoniranjem opredjelnje, dakle bez mjerenja. Koji će se način kod izmjere upotriebiti odvisi mnogo od terena, oblika čestica itd. Kod medja sa vrlo mnogo krivulja, živica itd, jednostavnije je kolČidanje, jer odpada onaj obzir što ga kod lanca imati moramo, ako ga vučemo kroz travu, živice i t. d., a odpadaju i one mnoge mjere, koje su kod mnogo krivulja inače potrebne. Same medje moraju se točno izkolčivati, svaka krivulja i grbina, dočim se kod izkolačivanja kulture, koja spada k istom posjedu, nemora tako precizno raditi (znamo da se kulture i onako često menjaju). Kolčići se moraju metnuti u jamu, koja je prije izkopaiia, da se može mjesto nadi, u slučaju, da se izgubi ili odnese. Treba !i ugao kude ili plota kolčidati, to se može tekući broj bez kolčida na zid ili na plot upisati. Kolčidanje počima u svakoj sekciji iznova. Samo kolčičanje mora se tako obavljati, da se kolČid po figurantu lako pronađi mogu, a po mjerniku bez potežkode točno opredjeliti. Svaki kolčid nagne se k sljededem tekućem, tako Si^ pokazuje figurantu smjer, gdje mu je sljededi kolčić tražiti. Mjerenje čestica. Kod katastralne se izmjere u glavnom rabi ocjelni lanac, mjerača vrpca i prizma, kod mjerenja većih gradova, mjerače letve u tri djela po 2 hvata. Za mjerenje smiju se samo sa normal hvatom toČno rektificiraae mjerače sprave upotrebiti, te se kod laiica ne može veća razlika od 0*005 hvati dozvoliti. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 486 Suhe vododerine i izsušena korita rieka, ne smatraju se pograničnimi cesticama, stoga ih valja samo do označene medjasne crte izmjeriti. U svrhu kasnijih izmjera, valja razne stalne prikladne predmete, kao kapele, krstove, stupove, znakove niveliranja, stupove oznaka itd. izmjeriti (jer služe izvrstno kod kasnijih reambulacija kao fiksne i dobro vidljive točke). Rieke i potoci imada se uviek izmjeriti, a kao korito ima se uzeti medju naravnim obalama ležeča površina. (Kod pojedinih rieka n. pr. Save moglo bi se mnogo obala uzeti, jer se po vršini vodostaja često uz slabo strme obale mienja širina korita do 10 — a i više hvati, pa se u praksi uzimaju obale one visine vode koja je najobičnija). U rie kama ležedi prudovi, urišu se približno u mapu iztačkano (slika VIII.) na temelju dvie, tri eventualno i više približnih mjera od njeke stalne točke. Predmeti regulacije rieka ili potoka imadu se takodjer izmjeriti i na mapu unieti n. pr. brane, splavnice itd. Na riekama, potocima itd. nalazeći se mostovi imadu se uviek izmjeriti. Oni se smatraju sastavnim djelom rieka, potoka, te se k istima pripajaju izuzam one slučajeve, kad su ti mostovi za puteve i željeznice izvlašteni, u kojim se slučajevima imadu mostovi istima pripojiti, pak prema Slika VIII. tomu dolazi u pismenim elaboratima navedeno n. pr. rieka Sava i most ili cesta i most, te je i površina mosta u prvom slučaju u površini ceste sadržaaa. Kod željeznica imadu se točno izmjeriti izvlašteni djelovi os željeznice (sredina medju tračnicama), krun* nasipa, sgrade, propusti, mostovi, kilometarski stupovi, te ini umjetni objekti, dočim se na izvlaštenoj površini nalazeći se vrtovi, oranice itd. ne uzimaju u obzir. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 485 Jarke valja kao predmete stalaog značaja uviek izmjeriti, nu oni čine samo onda samostalnu česticu, ako služe u svrhu naravnoga odvoda vode, i ako imadu minimalnu površinu, inače sačinjavaju isto kao i jarci koji zaokružuju posjed u svrhu obrane, sa priključnom površinom jednu česticu (slika VI.). U mapi se označuje os željeznice modrom crtom Kuće izmjere se u svakom slučaju; gospodarske i ine sgrade pako samo u onom ako su trajnog značaja; mjere se pako prema njihovom zidu na zemlji a ne prema krovu. Kao obala m :)ra uzima se obala iste za vrieme plime. Okna (otvori u poslu stojećih rudnika) imadu se izmjeriti i prema obliku s kružnicama ili crtama označiti. T. ZV. pogranične čestice t. j . pute vi. jarci, rieke, koje se protežu rubom obdinske medje, a spadaju k obim obdinama, budud da je njihova sredina pravom medjom, izmjeravaju se ciele, pa se onda grafički razpolavljaju, i razpolovnica čini medju. Tamo gdje takav jarak ili put nije pogranična čestica, ne mjeri se ciela čestica (slika VII.). Slika VI, Slika VJL |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 484 - Kod Šuma se nadalje i prosjeci, branjevine i stalni putevi mjere, nu zato one ipak ne čine, ako i imadu minimum površine posebne čestice, nego se pripajaju k susjednim česticama t. j . šumi. Ako medjasne crte branjevina, nebi bile na licu mjesta označene, onako kako su u gojitbenoj osnovi, to ih valja iz gojitbenog nacrta u katastralnu mapu, ali prekidanom crtom iztaknuti. Imadu se i srezovi, i razdioba sječina, kao i oni znatniji potoci i vododerine izmjeriti koje nisu predmetom posumljenja, a srezovi i sječine, ako su i u naravi označeni. Vrbaci (koji se takodjer u elaboratima kao šume nava djaju) razlučuju se od inih suma kao posebne parcele Putem, jarkom, drvoredom ili inim stalnim označenjem odieljene gospodarske table većih posjeda, kao što i u većim i sustavno upravljanim vinogradima putevima omedjašene table, izmjerivaju se posebno, pak čine parcelu za se, ako i ne čine posebni posjed. Za javnu porabu služeče puteve i prostore valja uviek izmjeriti, oni čine sa jarcima, što k njima spadaju i koji se takodjer umjeriti imadu, jednu parcelu. Putevi se kod križanja zaključuju i čine onda parcele (slika V.). Kod progonah privatnih, gdje takav više od 4" imade, izlučuje se samo 2—B" širok put u sredini, a ostali se dio kao pašnjak uzima, pak se takav put sa prekidanom crtom u mapi označi. vo o o <^^ ^7 (Ot´i, Slika V. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 483 — Ova ima površinu izpod minimalne mjere n. pr. vinogradu, koji dosiže ili premašuje površinu od 50 hvati može, se oranica samo onda pripojiti, ako joj je površina manja od 50 0 hvati, inače se ima oranica itd. ve<5 od počam 50G hvati prema gore topografirati (t. j . ona Čini za se česticu). Individualni posjed valja u obde polag u naravi vidljivih medja i faktičnog posjedovanja umjeriti t. j . katastralnoj izmjeri je svrha, ustanoviti one medje, koje faktično pojedini posjednici izmjere imadu, dočim nije stvar katastralne izmjere moguće rektificirati medje po prijašnjoj izmjeri i starim mapama, kako je to obdenito krivo mnienje. Ako se medjašne crte izmedju posjedah na licu mjesta nemogu pronađi, odnosno ako nisu po posjednicima označene, to se takovi posjedi imadu prema razmjeru površine ili diobe, ustanovljenom saslušanjem stranaka, i po mogućnosti prema na licu mjesta izvidjenom položaju, ali uviek samo privremeno (idealno), unjeti. Sa gruntovno osiguranim pravom služnosti obterečene predmete, kao zdence i vrela, valja po položaju (crtanjem) označiti, nače pako ne sačinjavaju predmet operata katastralne izmjere. Kude, ako se napose posjeduju, makar i bile pod jednim krovom, uzimaju se uviek posebno, dočim se gospodarske sgrade budud, da čine sa dvorištem jednu česticu, nerazlučuju posebno prema individualnom posjedovanju, ved se imadu kao spojene uzeti. Nalazi li se na jednom dvorištu više kuda, raznih vlastnika, uzima se dvorište kao svima spadajude, a samo onda se posebno za svaku kudu uzima dvor, ako su ti dvorovi pripadajudi k pojedinoj kudi i u istinu plotom ili zidom odlučeni. Kod vedih perivoja se faktične kulture (šuma, livada itd.) izlučuju kao Čestice, ako imadu prije navedeni minimum površine. Kod izmjere šuma većega obsega i po osnovi upravljanih, valja u obzir uzeti u pogledu kultura odobrene osnove, tako se n. pr. šumske čistine, ako nisu u osnovi izlučene, ved pod šumu uzete, ne izlučuju se prigodom izmjere nego se kao šuma uzimaju. „, |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 482 — Ovi se jarci posebno mjere, ali se bez obzira na njihovu površinu pripajaju k istom posjedu spadajudoj susjednoj težatbenoj vrsti. Neoporezovane su nadalje vododerine i u onom slucajuj ako su radi vezanja tla drvedem obrasle, nu, ako je drvede zasadjeno, da se materijal upotrebljuje, to se uzimlju kao šume. Putevi su, ako izkljuČivo prometu rabe, te značaj stalnoga puta imadu, prosti od poreza. Putevi, koji služe izključivo u svrhe gospodarstva ili šumske radnje, nisu prosti od poreza. Ti se putevi izmjere, nu budu izkazani zajedno sa susjednom kulturom. Obranbeni nasipi sa materijalnim grabama i djelovi medju tim grabama i nasipom, ako su isti u svrhu obrane i drvedem zasadjeni, smatraju se bezporeznim, ako nema materijalne grabe od podnožja nasipa u širini od 5 hvati. Prosti su nadalje od poreza kucni dvorovi, naplave šljunka, klisurine, javni prostori itd. iSvako posebno vlastnidtvo, sacinjavajude individualni posjed ma i najmanje površine, ima se kao samostalna čestica izmjeriti. Spominjemo nuzgredno, da imade u Lici i Primorju čestica izpod lOD" koje sačinjavaju posebno vlastništvo, i koje se naravno izmjeriti i u elaboratima sprovesti imadu. Unutar individualnog posjeda na´azede se kulture i bezporezne površine, mjere se takodjer, ali posebnu Česticu čine samo onda, ako dostižu minumum (jer neznatne površine nisu od upliva kod poreza) inače se priključuju čestici, kojoj po prihodu najbliže stoje. Najmanja mjera površine koja posebnu česticu čini, jest kod oranica, livada, pašujaka, šuma (u šumu se naime uzima površina obrasla drvedem koje mu drago vrsti osim voda) i trstika 100, a kod vrtova, vinograda i neoporezovanih površina paku 50 hvati. Kulturi, koja manju mjeru dosiže, te se po tom kao parcela izlučiti imade (u mapi topografirati) može se pod vedu minimalnu mjeru spadajudii težatbu samo onda pripojiti ako |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 481 tastra sa gruntovnicom, mnoge obćine iznova trianguliraju i izmjeravaju. Inače se provadja t. zv. reambulacija) Prelazimo tim na dolnji bitni dio našega naslova a to je: 3. Potanka izmjera na licu mjesta ili u kratko izmjera. Svrha potanke izmjere jest predočiti, pojedine nepokretnine po obdini,koli podvržene, toli proste od poreza, polag gospodarstvenog opredjeljenja, te kulture i faktičnom stanju posjeda, u pomanjenom mjerilu na mapi. Porezu podvržene su u pravilu sve površine na tlu, koje gospodarstveno rabljene jesu, a proste od poreza one, koje ne služe gospodarstvenim svrham, pa ih i zakon kao takove označuje. Prama namijenjenim svrham go8p)darstva razlikujemo razne kulture. a) Vrtovi. Ovo su razni kuhinjski vrtovi, vočnjaci, maslinaci, uresni i cvjetni vrtovi; b) vinogradi; c) oranice; i d) livade; e) pašnjaci; f) šume; medju koje se ubrajaju i kolosjeci i vrbaci. g) trstika (rogoz-rit). Željeznice, bile državne, bile privatne, uzimaju se kao bivša pogranična kultura. Bezporezne su močvare i jezera bez trstike; rijeke i potoci sa svojim utvrdama; javni kanali zajedno sa nasipima; za industrijalna poduzeća služedi kanali; za stalno odvadjanje služeći jarci, kao što i napajališta, te močilišta konoplje. Ne smatraju se pako prostimi od poreza, posjed obkoljujući obranbeni jarci; jarci za natapanje i izsusenje, kao i sabirni jarci, 34 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 480 — Glede popića posjeda ima se faktičnim posjednikom smatrati onaj, koji imade pravni naslov na vlastničtvo čestice, n. pr. kupnja, zamjena, darovanje, naslijedstvo, odluka suda i t. d., i koji kao njegovo sam ili u njegovo ime drugi n. pr. koristi crpi. Na koga je čest´ca u gruntovnici upisana, ne treba se u pravilu kod popisa posjeda obazirati. Udovoljuje se ali kod priepora, da se za faktičnog posjednika uvršćuje onaj u gruntovnici uveden. Ne može li se ni faktični posjednik, ni gruntovni vlastoik ustanoviti, — predbježno se posjednikom smatra obdina. Zakupnici, skrbnici, plodouživaoci ili u zalogu imajudi, nesmatraju se posjednicima, pa se niti ne mogu kao takovi upisati. Putevi, u koliko sačinjavaju privatno vlastničtvo. upisuju se na posjednike, inače se u Hrvatskoj i Slavoniji svi javni prometni putevi u opde upišu kao »javno dobro«. Kako se upisuju pojedini posjednici sa imenom, prezimenom i t. d. — posebno je u naputku iztaknuto. Od rudinah i podrudinah nalazedih se u obćini ima se sa staviti izkaz, da se iste u svim katastralnima operatima jedno lično i propisno provadjaju. Imena i razdioba rudina imaju se po mogućnosti pridr žati, pa se bez opravdanog razloga mijenjati ne smiju Izvidi li se, da dosadanje rudine kao i njihova imena ne odgovaraju, ima se stanje stvari zapisnički ustanoviti, te rudine polag odgovarajućeg stanja unijeti. Izkaz rudina imade se uredovnim pečatom providiti i po mjerniku podpisati. Imena i ob^eg rudina nadjemo u starim operatima od prve nove izmjere, kojom se je sa godinom 1853. počelo. (Govorimo li 0 potankoj izmjeri razumijemo uvjek ponovnu izmjeru, jer se obično kod nas, gdje su velike promjene nastale uslijed poplava i odplava i radi posvemasujeg dovadjanja u sklad ka |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 479 — 2. Predradnje. Obdine, gdje de se izmjera obavljati, budu prije obavje štene i pozvane, da se pravodobno pobrinu za radnike, znakove letve, daske i t. d., kao i za stan i podvoz mjernika. Obdina je nadalje dužna vidljivo označiti pojedine rudine. (Pod rudinom razumjevamo vedi ili manji skup parcella, što ih narod posebnim imenom zove). Pojedini posjednici dužni su u medjusobnom sporazumu sa svojim ili sa svojimi susjedima svoje medje u naravi stalno u grbinah kolčidi označiti, a u zaključnih uglovih na kolČide i njihov kude broj napisati. Seljaci nazivaju mjestimice kolčić, šiljak ili piket i kazukom (Pflock). Kod šuma imade se medja posjeda na 1 m očistiti i kolčidi označiti. Ovo označivanje obavlja se postepeno, kako mjerničke radnje napreduju, pak obdine bivaju obavješdivane, a putem ovih posjednici, u kojih rudinah valja da se posjedi označuju. U prieporna pitanja glede posjeda i posjednika, mjernik se ne upušta. U takovih slučajevih imade se prieporna površina posebno izlučiti (u mapama se crtkano označi). Bude li za vrieme trajanja izmjere temeljem pravomodne sudbene odluke ili medjusobne nagode i sporazumka pitanje o prieporu riješeno, obavi se naknadno izpravak. Desi li se takav slučaj po odlazku mjernika iz dotičnog mjesta, učiniti de se to kasnijom izmjerom ili prigodom očevidnosti. Daljnji rad katastralca je popis kuća. Uz prisutnost jednog obdinskog izaslanika i na temelju izjave i preslušavanja kudevlastnika sastavlja se rečeni popis. Taj popis sadržava kude popisane aritmetičkim redom, a posjednik istih pod tim brojem dolazi kao mu i posjed. Kod popisa posjeda ima se u pravilu faktični posjednik upisati. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 478 — Gdje dolaze zajedno skupa 3 medje u jednoj točci t. zv. tromedja (3 obćine), namjeste se 3 humke, no sredina od tih je prava točka tromedje. Svaki znak se označi brojevi aritmetičkim redom, te se od svake tromedje počima iznova sa 1. Kcd potoka, gdje stoje dvije humke, a u =?redina potoka je medja, dobiju oba znaka jedan te isti broj. Kod tromedje dobije još svaki stup početno slovo obdine. Opis medja mora zadržavati točan opis svake humke. Kod svake humke mora se napomenuti: a) Broj humke. Da li je od drveta ili kamena, da li je dvostruka (kod rijeka), mogude rastude drvo itd., V) Ime posjednika na čijem posjedu stoji, rudinu, kulturu, te u obde u kratko stajalište; c) Kut pod kojim se medjašna crta u toj humki lomi.*" Kod duljih ravnih medja medu se humke u sredinu. d) Smjer medja polagr strane svijeta i t): od humke do humke, u podpunom pravcu ili grbini. e) Opis rudina, kulture i posjednika (n. pr. žitelja sela N), da li u ravnici, strmini i ponoru, kao i to, da li sredina puta, potoka prolazi ili je samo s´ jedne strane istih. f) Udaljenost od jednog znaka do drugog u koracima (u mapi je ta duljina točno za izviditi), da se bez mapa laglje nadje. Opisu medja priklopi se još nacrt i skica, te ga intere sirane obdine imadu podpisati. Glede zemaljskih, županijskih, pa državnih i priepornih medja sastavlja se sličan opis medja. Kako se te medje napose uredjuju navadja to potanje instrukcija, dočim je to za našu razpravu sporedne važnosti. Opis medja kako ga opisasmo dobije privatnik kod kr. arkiva mapa u Zagrebu (Opatička ulica); te se plada po arku 60 f., a odnosna skica 1—5000 jutara za 4 krune. ´° Budud se potanka izmjera kod nas obavlja mjeraćim stolom, to se faktično ne navadja ve´ičina kuta, već samo označi, da li je kut oštar ili tup, pa napram medji uskočan (concavan) ili izkočan (convexan). — Hrvatski bi se još reklo za conyexan- izbočit, a za concav- udubljen ili dubčast. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 477 — O uredjenju šuma i sastavku šumkogospodarstvenih osnova. Pišu braća J. i V. Heckncr. (Nastavak.) III. Potanka izmjera. Zadada potanke izmjere je sastavljanje mapa i operata u kojima će biti pojedine zemljištne čestice prema obliku svom, gospodarstvenom opredjeljenju; gledom na površinu i posjednika vjerno prikazane na temelju podataka trigonometričke triangulacije. Potanka se izmjera sastoji iz 4 djela. I to: 1. Opisa medja; 2. Predradnja; 3. Izmjere na licu mjesta, te 4. Pismene izradbe. Svi ovi poslovi obavljaju se za svaku poreznu obdinu zasebno. Pod obćinora iz gledišta zem. katastralne izmjere, razumijevamo površinu, koje po političkom razdjelenju čini za se cjelinu. Sve ove čestice, koje po tom razdjelenju k^ občinam pripadaju, skupa uzete sačinjavaju obd. territorij. I. 0 p i s m e d j a. U opisu medja i u obće u katastralnim operatima, dolaze obćine sa pripadajudimi jim djelovi označene po službenom naslovu. Svrha, je opisu medja, da se medja medju dvijema obći nama ustanovi i zapisnički provede. Dužnost je svakoj obdini, u kojoj se namjerava kat. izmjera provesti, sporazumno sa susjedi prije svoju medju u naravi označiti sa humkama. Gdje je medjom sredina rijeke il potoka, postave se humke s obje strane rijeke, odnosno potoka tako, da razpolovnica udaljenosti tih humaka na medju pada. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 476 — Pregledni izkaz tarifne pristojbe. P r e Plaće, pladevne bilježnice, u kojih ovlaštenici potvrđjuju primitak plaće, stauarina, m rovina. milostinja, uzgoj i prinos, nagrada, doplatak, zaslužba, dnevnice, hranovi^a, odšteta zadeputatnozemljište i ogriev,odšteta za pokudtvo, brisovne mimire, predujam na pladu uz povratak Zakupni i najamni ugovori, kojimi se nepotrošna stvar predaje komu na porabu za stanov to vrieme i uz ustanovljenu cienu Predujmovi uz obračun, te predujmoii na putne i selitbene pristojbe, kilometrina, željezničke i parobrodarske pristojbe, pisači paušal, putni paušal, paušal lugara, u ime naknade za podvoz prigodom selitbe i sve s ote izpod 4 krune Doznake podpnne ciene od izravne prodaje šumskih proizvoda ; dražbeni zapi nici o proiaji zaplienjenih šumskih proizvoda Doznake pravoužitničke uz sniženu cienu i bezplatne, doznake podpune ciene izdane na tejielju ugovora* bezuvjetno, te la temelj i dražbenih zapisnika uvjetno, u kolik^i polučena pristojba nakou premjerbe ne nadniašuje utržka , . .. . Ugovori, dražbeni uvjeti, ako sačinjavaju nadopunjujiiči dio ugovora, zapisnik ZMstupajuči ugovor, pohvulbeni zapisnici, punomoi´i, ponude za ugovor, brisovne dozvole kao izprave; molbe za nagradu, podporn, milostinju, pomilovanje, premještenje, dopust, udaljenje, mirovinu, oprost napovjedi. navješten´e, produljenje valjanosti ugovora i dozuaka podpune ciene, stipendij, ka I neprileži svjedočba siromaštva; brzojavke, ako sadržavaju molbu, koja pada pod bil,egovinu inače, da se pismeno podnesu, zatim reklamacije i žaobe protiv obredjenja putnih računa, iitoci na disciplinarne presude Ut)ei na žaobe protiv odluka za obredjene račun Prilozi na žaobe i utoke putnih računa i disciplinarnih presuda, podnesci u disoipl narnim poslovima za vrieme istrage, predloženi radi obrane kao očitovanja itd., molbe za stipendij, kad prih ži svjedočba siromaštva, molbe i podnesci u p slu pravoužitničtva Kod nabavne pogodbe i ugovora, na temelju kojih se nabavlja radnja i materijal , Namire za ugovorene Kad je ugovor samo za nabavu radnje ili l;ad zaslužbe, biljegujn nabav ! materijal nema nabavne vriednosti se Prilozi, što no ih stranke prilažu pristojbi podvrženim podneskom ili zap snikom, ako na te priloge nije namirena pristojba biljegovkam ili u gotovom Trgovački računi do iznosa od 10 ) kruna , preko „ „ 100 Biljeg priliepljen na račun uračunava se za namire trgovaca po II. ljestvici. Temelj za´Ipristojbe li K po svoti po svoti po ^voli ´> po arka po arku po svuti i)u svoti pj arku I po arku l´ri stojba If Ipolje.tv, II II. III II i HI. II. i il. 30 j 2: !()´ * Ugovori sklopljeni sa drvotržcima za prodana stabla, čim se od ibre po kr. zemaljskoj vladi, imaju se priposlati &i. poreznom uredu radi odmjere pristojbe u roku od 15 dana počatn od dana odobrenja. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 475 — biljegovanje obavlja se. kad biljegovka nije ozledjena, te nema traga, da je ved prije bila upotriebljena, zatim kad se preko bilegovke ne mora pisati i ako je izprava radi biljegovanja podnesena u opredieljenom roku. Prije, nego li se spis odpravi, obavlja se prebiljegovanje tako, da se na biljegovku, koja je priliepljena na spisu udari posebni uredovni pečat, koji označuje dan prebiljegovanja. Gdje takovog pečata nema, tamo se upotriebi običui uredovni pečat tako, da polovica pečata bude na doljnjem dielu biljegovke, a druga polovica na spisu čisto otisnuta. Na gornjem dielu biljegovke napise se datum. Biljegovka se smatra, kao da ne obstoji, ako je krnjata oblika, ako su sastavne česti rastavljene pa opet sastavljene, kad nije propisano priliepljena; gdje se piše preko biljegovke, pa nije propisano ili nikako pisanog; gdje se ne piše preko biljegovke, pa prebiljegovanje nije obavljeno po propisu i napokon ako je biljegovka naknadno priliepljena posije izdanje izprave. Dodatak. Pristojbe se podmiruju uporabom biljegovka u koliko pristojba ne premašuje 50 K, a preko 50 K podmiruje se ili uporabom biljegovka ili uz prijavu pravnog posla u gotovom novcu. činovnik koji ureduje dužan je stranke upozoriti na propisno biljegovanje isprave, pa ako se stranka ne odazove, ima se sastaviti nalaz za počinjenu prikratu biljegovine i predložiti kr. poreznom uredu.— Ako to ne izvede za 15 dana, tad odgovara u drugom redu za počinjenu^^prikratu od biljegovine, u koliko se nebi mogla kazna učerati od izdatnika izprave. Na osnovi §. 3. zak. članka XXVI.: 1881. propisane skrižaljke postepene biljegovine, koja se računa za izprave i raste polag vriednosti označene u ljestvicama I , IT. i III., nalaze se otisnute u svakom koledaru, pa zato su ovdje izpuštene. Ovo je sabrano polag zakona i propisa o biljegovini u namjeri, da posluži onima, koji takovih propisa nemaju pri ruci. Ivan Grčević. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 474 — Biljegovina u šumsko-računskom poslovanju. Mjerilo na koje predmete se ima pladati biljegovina sadržaje pregledni izkaz tarifne pristojbe. Oprost od pladanja biljegovine je bezuvjetan ili uvjetan, što znači, da bezuvjetni oprost obstoji u svakom slučaju, a uvjetni samo dotle dok ne prestanu uvjeti oprosta. Kad nema uvjeta, na kojih se temelji oprost od pristojbe, tad se ima prije uporabe namiriti pristojba na sve spise ili izprave, koje se moraju upotriebiti. Biljegovina se podmiruje propisanom uporabom primjerene biljegovke. Glavno pravilo u tom postupku, da se isprava, pođvržena biljegovini, ima napisati na papiru, koji je providjen propisanom biljegovkom. Na prvoj strani arka priliepi se propisana biljegovka tako, da se preko dolnjega bojadisanoga diela biljegovke napiše barem jedan redak samog pismovnog sastavka. Naslov izprave ne smije se pisati na bi- Ijegovki. Na izpravi je biljegovina podpuao namirena, kad se piše preko biljegovke, a gdje to nije samo onda, kad je biljegovka uredovno prebiljegovana. Preko biljegovke ne more se pisati na podneske biljegovini podvržene (molbe, utoci itd.) ili na zapisnike, koji su sastavljeni mjesto takovih podnesaka, nadalje na njihove dvogubke i napisne prepiše, zatim na takove spise, koji po svoj naravi nisu podvrženi biljegovini, nu buduč su podneseni kao prilozi to padaju pod biljegoviuu (dekreti); na izprave uvjetno od bi- Ijegovinne oproštene, kad nastupi takova njihova uporaba, koja uvjetuje obvezu na biljegovanje, kao i sve izprave, koje po propisu prigodom uporabe padaju pod veću pristojbu. Brzojavne molb^ biljeguju se tako, da se biljegovka priliepi na brzojavku, koju stranka predaje na brzojavnoj postaji. Prebiljegovanje obavljaju voditelji uručbenog zapisnika^ a kod blagajna onaj organ, kojemu je povjerena obistinba. Pre |