DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1906 str. 34     <-- 34 -->        PDF

__ 448 —


pravila — koja je naročito statuirana i za sve činovnike koji
i do sada već služe u javnoj službi.« — Tako valja dakle
onda tumačiti i ustanove §§-a 6., 7., 8. i 9. zakona, a nigdje
se ne tumači, da je križevčanima spriječen prelaz u više kategorije
službe.


Ja stojim s toga na temelju, da visoku vladu u obrazloženju
mog napred spomenutog predloga upozorimo, da se zakon
krivo upotrebljava i mi da baš na temelju postojećih zakona
tražimo pravo i da se ono izvrši i prema nama.


Drugi dio moga predloga više je praktične naravi. Dok
se mi borimo s vladom i saborom za naš predlog, dotle prolaze
i godine, a današnji naši kotarski šumari su raja. koja ne
može da dočeka bolju budućnost. Ako se visokoj vladi dakle
predoči despei´atno i nedolično stanje tih službenika, i neposredno
i putem sabora, moglo bi se to stanje za prvi Čas i u
toliko popraviti, da se svi ovi šumari promaknu redovitim
putem u bolji plaćevni razred. To je eto moj predlog a sad
izvolite birati.


Predsjedni k — rieč imade predlagatelj g. Kern.


Nadzorni k Kern : Koliko sam prisustvovao svojedobno
raspravama o zahtjevu t. z. osposobljenje ispita g. Dojkovića
za sve, a i po sudu, kako je o tom pisao »Šumarski list« bio
sam toga uvjerenja, da se na temelju samoga zakona brani to
avanziranje. Tako se i jest shvaćala vaša želja. Osposobljujući
ispit tražio se za sve, ali ja ne držim, da bi ovo unapredjenje
bilo nemoguće na temelju zakona. Koliko se sjećam, to je bilo
i onda već rečeno, a tako se to još i danas shvaća. Da pako i križevčani
jedanput dobiju ono, što imadu pravo zahtjevati, stavio
sam taj predlog. Sadanjem predlogu g. Dojkovića pako
kako mogu razabrati — jest želja, da zagovara i dokaže, da
se već i po obstojećem zakonu križevčanima absolutno mora
priznati to pravo unapredjenja. Istina to je shvaćanje svih šumara
! Nu bude li visoka vlada pristupila razglabanju toga zakona
— onda će tu konačnu rieč imati ne šumari već juriste


— pa je onda pitanje, hoće li i oni križevčanima to pravo