DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1906 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 413 — Prema godini 1904. prodano je tekućoj godini 1905. šumskih čestica za K 4,232.160 više, a utržak preko proejenbene vriednosti nadkrilio je prošlogodišnji za 23´6%. Od prodanih šuma došlo je na hrvatske i budimpeštanske pilane za rezanje oko 190.000 m*, a na izvoz oko 60.000 m´ trupaca. Njemačke bačvarske gradje izradjuje se oko milijuna akova, francezkih pako dužica izradilo se u Hrvatskoj i Slavoniji oko 6 milijuna komada, a u Bosni i Rumunjskoj oko 3 i 7^ milijuna komada. * * U području osječke trgovačke obrtničke komore*), bile su takodjer g. 1905. prilike trgovine francezkih dužica mnogo povoljnije nego li u godinama 1902.—1904. Giene su se znatno povisile, te se je napokon plaćalo K 640 za 1000 komada. Isto su tako povoljne biie i prilike trgovine sa njemačkom bačvarskom gradjom, kod koje su se cjene takodjer povisile za nekih 30 do 407o. Prodja bila je kod obijuh vrsta dužica vrlo brza te sada nigdje ne ima dužica preklanske produkcije na skladištu. Lani proizvodjeno je francezkih dužica samo nekoliko milijuna, a i produkcija njemačke bačvarske gradje nije bila veća nego li produkcija predprošle godine. Razlog s kojeg se je produkcija ovih vrsta šumskih [proizvoda u opće snizila, jeste taj, što se hrastova stabla većim dijelom izradjuju u rezanu gradju, koja se bolje unovčiti dade, nego li dužice. Od njemačke se je bačvarske gradje prošle godine osobito tražila gradja za veliku burad (nad 50 akova), te su se za istu plaćale neobično visoke cijene. Goriva drva proizvadjano je prošle godine u slavonskim šumama oko 665.000 prostornih metara. Od toga upotrebljeno je za kemičke svrhe oko 200.000 prost, metara. Oko 400.000 prost. met. služilo je za namirenje lokalnih potreba, a oko 65.000 prost. met. izvozilo se i u južnu Ugarsku (50.000 prost, met.) i Budimpeštu (15.000 prost, met.). Prosječna cijena bila je K 18 za 1 met. hv. U pogledu same industrije drva iztaknuti je, da se je broj parnih pilana tečajem prošlih pet godina u tamokomorskom području prilično snizio. Od 22 parne pilane u g. 1901., bilo ih je prošle godine samo 16 u poslovanju. Od ovih radilo ih je 15 na vlastiti račun, dok je jedna radila u najmu za drugu jednu tvrdku. U prvih 15 parnih pilana proizvedeno je g. 1905. raznih proizvoda (razna rezana gradja, podvaljci, dužice, gorivo drvo itd.) u vrijednosti od 12 milijuna, te je ´/e te vrijednosti ostala u tuzemstvu, ´/e poslana u Austriju, a 7$ cjelokupne proizvadjane vrijednosti poslane su u Njemačku, Englezku, Francezku i ostalo inozemstvu. *) Vidi „Osvrt na razvoj narodnoga gospodarstva u području trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju u ^»sijeka za g. 1905. |