DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 79 <-- 79 --> PDF |
- 365 — šumarskom družtvu i patriotizam ne dozvoljavahu, da bude sukriv za eventualnu propast ovoga lista, do koje je u ono doba s nesretnih razmirica moglo doći. U obće on je, u „Šumarskom listu" napisao više poduljih baš odličnih stručnih članaka i razprava — a bio nam je i sve do posljednjeg časa jedan od najvjernijih suradnika. Od mnogobrojnih njegovih radnja iztaknuti ćemo ovdje samo u koliko nam to u prvi čas moguće sliedeće: „Nov pravac gospodarenja u državnih hrasticih Spesarta" 1885) — „K nauci o uzgoju šuma" (1885) — „K pitanju pomladjivanja posavskih hrastika" (1886) — „0 proriedjivanju šuma- (1886) — „Crne točke u šumarenju slavonskih hrastika" (1887) — „Važnost proriedjivanja" (1888) — „Aus dem Auenmittel- Walde" (1888) — „Nješto o jasenovoj šumi" (1895)— „Ima li u nas opravdana razloga, da se šumište pretvara u drugo kulturno tlo? (1896) — „Njemački šumari i uzgoj hrastovine" (1896)— „0 škodljivosti djetlića" (1896) — „Iznimni položaj šume u gospodarstvenom životu naroda" (1896) — „Bosansko šumarstvo na milenskoj izložbi" (1896) — Kasni hrast" (1898) — „0 uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodama obhodnje" (1897) „Kratki dodatak razpravi o postotku, kojim se ukamaćuju glavnice uložene u šumi" (1897) — „Šumogojstveni i drvotržni aforizmi, crpljeni na temelju prodaja posavskih hrastovih šuma od g. 1887.—1896"." (1897) — „Proračunanje vriednosti posavskih hrastovih sječina" (1902) — „Lovačko pismo" (1894) — „Die Holzzucht. V. Dr. Borggreve" (1894) — „Naše ribarstvo" (18^3) — „0 sadanjim i budućim cienama hrastovine" (1905) — „Kratka razmatranja o prodaji hrastovine u jesen g. 1905" (1906) i t d. Sve su to razprave od trajne vriednosti po hrvatsku šumarsku knjigu. Uz to bio je pokojni Kozarac svojedoba i revni suradnik znamenitih bečkih šum. časopisa „Oest. forst. u Jagd Zeitung" i „Gentralblalt i´iir das gesammte Forstwesen" kao i „Lovačkog ribarskog viestnika" Kozarac bio je uz to i jedan prvih hrvatskih beletrista. Njegova je smrt golem gubitak za hrvatsku beletristiku. Svoje pripoviesti i pjesme štampao je ponajviše po „Viencu" „Prosvjeti" „Domu i svietu" i „Nadi". Sve su njegove radnje proizvodi zrelog, naukom oplemenjenog Ijubavju prema narodu prožetog, životnim izkustvom iztančanog duha. Njegove pripovjesti „Mrtvi kapitali" — „Slavonske šume", — „Tena" — „Ljudi´koji svašta trebaju" — „Medju svjetlom i tminom" i t. d. pravi su biser hrvatske književnosti. Hrvatsko mu je šumarsko družtvo izkazalo svoju osobitu poštu i blagodarnost već i prigodom prošlogodišnje glavne skupštinedružtva u Vinkovcima— izabrav ga jednoglasno svojim počasnim članom. Već i tom prilikom se pako osvjedočismo, da su našemu „Josipu" žali bože jur bili odbrojeni dani života. |