DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 78     <-- 78 -->        PDF

— 364 —


Osobne viesti.


ImenoTanja i promaknuća. Kr. ugarski ministar za poljodeljstvo
imenovao je kr. šumarskog vježbenika Danu Despota kr. šum. kandidatom
u statusu kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj, u 3 stepenu
XI. plaćevnog razreda.


Ban kraljevina Hrv. Slav. i Dalmacije imenovao je Vili ma Piršića,
absolventa kr. šumarske akademije zagrebačke, šumarskim vježbenikom
kod ogulinske imovne obćine sa sustavnom pripomoći, te
šumarskog pristava Dragutin a Hradil a kotarskim šumarom gradiške
imovne obćine u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima.


f Josip Kozarac. Velikom žalošću stiže nam već pri samom zaključku
lista tužna viest, da je na 21. kolovoza umro u Koprivnici, kod
svoga zeta g. dra. Ferenčića, nakon dugotrajnog bolovanja od nesmiljene
sušice, proslavljeni hrvatski pisac, jedan od najodličnijih i najumnijih
hrvatskih šumara, začasni član našega družtva, i bivši svoje
doba urednik ovoga lista, kr um. državni šumarnik Josip Kozarac, u


48. godini svoga zaslužnoga života.
Josip Kozarac rodio se dne 18. ožujka 1858. u Vinkovcima, gdje
je svršio pučku školu i gimnaziju. Još kao´gimnazijski djak on se mnogo
zanimao književnošću i onda je već počeo književno raditi. Poslie položene
mature pošao je g. 1875. kao krajiški stipendista u Beć, gdje je


g. 1879. svršio odličnim uspjehom šumarske nauke na c. kr. visokoj
školi za kulturu tla. Nauka mu je zadavala dosta muke, jer je već onda
bio nješto nagluh i samo je težko pratio predavanja. Fizički taj nedostatak
njegov naknadila je u punoj mjeri njegova neumorna marljivost i prirodjena
darovitost, te ne samo da je svoje šumarske nauke svršio odličnim
uspjehom, već je domala postao i odličan u svim našim krugovima
uvaženi šumarski stručnjak.
Veo koncem godine 1879. došao je kao šumarski vježbenik državnom
šumskom uredu u Vinkovce, a nakon položenja višjeg šumarskog
državnog izpita za samostalno šumsko gospodarenje proveo je od
god. 1885. do 1895. kao upravitelj kr. državne šumarije u Lipovljanima.
Od g. 1885. bio je oženjen sa Franjicom Vučkovićevom iz Siska,
s kojom je imao jedinicu kćerku Miru. Godine 1895. napokon vratio se
je kao kr. držav. nadšumar u Vinkovce, gdje je onda promaknut i na
kr. državnog šumarnika i zamjenika predstojnika kr. nadšumarskoga
ureda. — Tu je ove godine i umirovljen, te se je u tom povodu preselio
k svome zetu g. dru. Ferenčiću u Koprivnicu, gdje je i umro.


Unatoč sve svoje bolježljivosti on je od god. 1896. do 1898. iz
Vinkovaca, vodio i uredničtvo „Šumarskoga lista", jer mu ljubav prema