DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 339 —


najmanjih kvadrata, koja metoda uvjetuje najpribližnije ustanovljenje
traženih veličina računom.´


Kad smo opredjelili kuteve i stranice triangularne mreže,
poznat nam je i medjusobni položaj pojedinih točaka iste, jer iz
jedne točke počev možemo poznavajuć duljine i kuteve čitavu
mrežu sastaviti.


U svrhu izmjere potrebno nam je, da bude položaj točke
koje mu drago u mreži neodvisno od druge poznat, što polučujemo
pravokutnim koordinatnim sustavom (pravokutne susredice)^
u ravnini, jer se za zemaljsku izmjeru pređpostavlja,
da sferiČna površina zemlje bude na ravnini projecirana, kako
čemo još i kašnje potanje napomenuti. U ravnini prividnog
horizonta (razine).


Za 08 abscisa uzet je pravac, koji ide od sjevera na jug


t. j . meridian, a za os ordinata (porednica) u početnoj točki
okomit pravac. Astronomskim se putem opredjeli azimut (kut,
što ga čini stranica sa meridianom) ili u odabranoj početnoj
točki koordinatnog sustava, ili u drugoj kojoj prikladnoj točki,
te se pomoću kuta mreže, uzev u obzir sfericitet, u početnu
točku svede. Azimute za ostale stranice triangularne mreže
možemo pronađi pomodu astronomski opredjeljenoga azimuta, a
pomoću azimuta i poznatih duljina stranica izračunaju se onda
trigonometički koordinate za pojedine točke.
Kod računanja koordinata pojedinih točaka potreban nam
je kut, što ga zatvara stranica sa smjerom, koji ide uzporedo
sa meridianom, kojeg smo si za abscisu odredili. — Taj kut
(Siidwinkel zvan, jer se uviek od juga računa) istovjetan je
samo u početnoj točki koordinata sa azimutom, jer geografski
meridiani nisu uzporedni. (Postoji meridianska konvergentia).´^


´ »Abhandlung zar Metbođe đer kleinsten Quađrate (hrsg (izdano) von Borsch


u.
Simon, Berlin 1877. —
´ Prema „rječniku njemačko-hrvatskoga tehnologičkoga nazivlja", upotrebljeno
je mnogo naziva u hrvatskom jeziku.


´ Convergencija (Hinneigung).


U Geometriji konvergiraju napram jednoj strani dva ili više raznih pravaca,


ako se na toj strani u jednoj točci sijeku, dočim na protivnoj strani divergiraju


(laufen sie auseinanđer).


Izraz convergencija u aritmetičkom smislu, koji je sada občenito razproatranjen,
dolazi napried tek 1667 kod James Gregoria u predgovoru toga ,Vera circuli et
hyperbolae quadratura". *