DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 329 — Na izvoj´u Crne r´jeke, koja je zaista crna i to usljed mahovine ,.Ciuclidotus fontinalioides", koja se nalazi na svim objektima u vodi, nadjosmo medju inimi i: Viola saxatili8, Blechnum spicant, a na izvoru u kolosalnim exemplarima i Adenostjles AUiariae, a viđeli smo taji izradbu vratila (keja se izvažaju u Italiji. Vratila su duga od 420 m. i kratka vratila od 2" 10 m. Nakon što smo još u Ljeskovcu prijateljski podvoreni malim zajutarkom po g. Bakay-u, vratismo se do hotela na ,,Kozjaku", da se za drugi dan spremimo na povratak, preko Rakovice, Slunja i Ogulina u Zagreb, kamo se na dne 13. lipnja sretno i zadovoljni vidjenim i naučenim povratismo. Završujući tim to kratko izvješće o tom krasnom a i velepoucnom našem ovogodišnjem putovanju — budi ovime od strane svih učesnika najsrdačnija hvala svoj p. n. g,. koja su ma bilo u čem tomu doprinjeli — ali napose g. sumarniku Sandoru Percu — koji nas je baš neumorno pratio, i oko svih naših potreba toli veliku brigu vodio, počam od Senja pa sve do nnšega rastanka u Ogulinu, a sigurno ce nama svima taj put ostati u najugodnijoj uspomeni. Alfons Kauders, asist. na kr. šum. akademiji. Ukinuće službovnih jamčevina. Piše Al. Ugrinović. stariji. Od kako imovne odćine postoje, dakle 32 godine, naglašuje se uvjeke sa više strana, kako su činovnici šumsko gospodarstvenih ureda ravni u svakom pogledu sa državnima šumarskim činovnicima. Pa upravo tako i jest, jer je i sam zakonodavac taj temelj izrekao u §. 20. zakona za imovne obdine od 15/6. god. 1873 odnosno, u §. 6. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju njekoje ustanove zakona od 15. lipnja 1813. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 330 — Nu dosadanje izkustvo nas je poučilo, du se doista samo ono tako vrši, čime se činovniku ne poboljšava njegov položaj, dočim ono^ što bi njemu došlo u korist, njekako zapinje, a takovih smo prilika doživili i kod preuredjenja plada u godini 1894. kada su državni šumarski činovnici dobili povišice još iste godine a mi tek poslie tri godine. Isto tako kod posliednje regulacije plaća državnih šumarskih činovnika, dobismo takodjer 2 godine kasnije nego li su to dobili državni šumarski činovnici. Ili smo njima ravnopravni ili nismo. Sve prilike, zakoni i naredbe govore za prvo, pa zašto nas se onda prikraćuje? Država je svojim činovnicima dokinula polaganje jamčevina, dapače evo po dolje niže navedenom zakonu povraća ona svojim činovnicima službene jamčevine i ne traži od njih nadopunjenje istih za dobivene povišice plaća, dočim se od nas zahtjeva još i nadopunenje. Zar smo time što dobili ? Plati za mirovinu, plati za jamčevinu, pako zaista od te povišice nema velike koristi. Ako smo već ravnopravni, pa zašto nismo i tu jedn^^ki? Zašto se je od nas zahtjevala cielogodišnja plaća kao jamčevina a od njih samo dvije trećine? Visoka kr. zemalj. vlada dokinula je svojom naredbom od 12. kolovoza 1904. broj 51.294. svojim autonomnim činovnicima polaganje službovnih jamčevina i povratak istih; veli se zato, što je ista bila naredbenim putem uvedena. Kod imovnih obćina, istina odredjuje zakon od 11. srpnja 1881. to polaganje službovnih jamčevina, ali je taj zakon još iz bivše Vojne Krajine, pa bi stojalo samo malo truda, da se u hrvatskom saboru stvori jedan paragraf, koji taj zakon o polaganju jamčevine dokida, malo truda, a nami bi bilo veoma pomoženo. Ta već su i tu te obligatne dvie godine prošle. Naša zastupstva i odbori su svi za to, i podastrli su već visokom mjestu svoje zaključke glede povratka naših jamčevina, a mi ipak moramo još i nađopunjivati jamčevine. Kada su naši službodavci s tim sporazumni, onda bi se zaista mogla i sa |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 331 — višeg mjesta makar privremeno obustaviti bar nadopuuitba tili nepotrebnih jamčevina. Vrlo dobro je naglasio u prošlom šumarskom listu p. n, g. šumarnik Benak o tomu svemu, a ja sam slobodan joŠ nadovezati na one misli, da se za nas zaista nezna, čiji smo mi činovnici, i u koju kategoriju spadamo; predstavljamo jedan status, a ne možemo biti premještivani ? Pošto nisam nigdje još u Šumarskom listu čitao da je zakon od 2. travnja 1904. članak VII. o dokinuću službovnili jamčevina proglašen i spomenut, a jer je za nas, takodjer zanimiv kao državnima ravnopravnim činovnicima, to ga evo navadjam u cijelosti. §. 1. U §-u 53. zak. čl. XX. 1897. ustanovljena ona dužnost na rukovanje novca, materijala i inih vrjednosti i na neposredno kontroliranje rukovanja zvanih državnih namještenika, da su dužni za pokride naknada, koje iz njihovih računa mogu nastati, službenu jamčevinu položiti, prestaje uvedenjem nazočnoga zakona u kriepost. § 2. Nazočni zakon ne dira u obvezu položenja jamčevine kod kraljevskih ugarskih zalagaonica namještenih procjenitelja. Položene službovne jamčevine imadu se najkasnije za pet godina, raČunajuć od dana, kada će nazočni zakon u život stupiti, riešiti jamčevinske obveze. Modalitete povratka ustanovljuje ministar financija naredbenim putem. Nu za pokriće naknada, ustanovljenih pravovaljano do časa povratka, mogu se položene jamčevine ma kada u cielosti ili dielom upotrijebiti. §.4. Ministar financija ovlašćuje se, da danom oživotvorenja nazočnoga zakona neodplaćene dielove iz gotovinske jamčevinske |