DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 290 — napredka — u mnogom pogledu, danas žalibože ved davna \ nadkriljeni, po mnogim naprednijim susjednim zemljama. Treba s toga, da i mi ved jednom, ne samo mirni, sviestni i vedra ćela, ved i puni uvjerenja o opravdanosti naših zahtjeva i prava, složno i od važno dademo izražaja i tom našem opravdanom nezadovoljstvu sbog zapostavlanja toli naših samih, koli i obdih interesa šumarstva u našoj domovini. Valja da se vratimo na ono stanovište, što no je vodilo i same utemeljitelje ovoga našega družtva — a to jeste, da nam družtvo bude ne samo stalni i odrešiti branič i zagovornik, te budni promicatelj obdeg napredka, toli na polju hrvatskog šumskog gospodarstva koli i šumarske nauke — ved ujedno i uvaženi suradnik na polju naše javne šumarske uprave. Ovo valja da bude cilj i pravac bududega našega nastojanja i rada, u tom cilju valja, da se — i u oči predstojede družtvene skupštine — ujedinimo. Dao Bog! — a — Novi mjerački stroj, koji se automatički postavlja u horizontalni položaj.* Napisao Aleksander pl. Kayser, kr. državni nadšumar i šumarski inžinir. Očito obiležje, današnjeg vieka — vieka tehničkih izuma jest sustavno uvaženje onoga aksimnog načela narodnoga gospodarstva, koje nas u interesu uspješne proizvodnje upuduje, da uz što manje potrošnju proizvodne snage u što krade vrieme i što povoljnije uspjehe postignemo. Po ovom načelu, a pogledom na zahtjeve istoga, osobito pako i obzirom na štednju kapitala, radne sile i vremena, konstruirao sam stroj, koji du niže i potanje opisati. Skromni radnik, na polju šumsko mjerničke struke, imao sam tečajem više godišnje prakse obilno zgode upoznati i sve one obde poznate potežkode i neprilike, koje nas čekaju kod * U zemljama Ugarske krune pod broj 32.557 patentiran. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
_ 291 — uporabe Šumsko-geodetickih strojeva, a napose i po klisurastom gorskom, kamenjem posutom a gusto zarastenom, daklem u obde u te svrhe nepovoljnim terrainu. Prema tomu sam i kod konstrukcije tog mojeg novog mjeralačkog stroja, posvetio osobitu pažnju, u prvom redu baš tome, da pored upotrebljivanja suštine temeljne konstrukcije onih instrumenata, koji se i sada u šumarstvu rabe, pomodu uporabljivanja načela Cardanijevih koluta i inih nekih znatnijih konstruktivnih novota, udesim takav mjeralački stroj . . . koji de uz sva dobra svojstva raznovrstnih specija´nih sprava biti podjedno i lahki jednostavni inatrumenat, kojim de se modi lasno i mnogostrane u praktičnom mjerenju nastale potežkode i neprilike odstraniti, a koji de i svojim ostalim prednostima po mogudnosti ipak odgovarati i gori spomenutim zahtjevima nacionalno gospodarstvenoga načela. * * Mjeralački strojevi što se kod raznovrstnih. a osobito kod običnijih geodetičkili šumskih radnja upotrebljavaju, po najviše su veliki, težki a ujedno i skupi. Konstrukcija im je dosta komplicirana, a i način rukovodjenja zajamčuje nam tek onakovu točnost, koja je i doista obzirom na svrhu, koja se imade postidi — samo u posve riedkim slučajevima i conditio, sine qua non. Uz to je ova okolnost faktično malovažna i nuzgredna, pošto se i ovdje u prvom redu pojavlja ona velika neprilika, da je postavljanje tih strojeva u obde, a osobito pako — (i što je glavno) postavljanje njih u horizontalni položaj, ako je terrain bregovit, prekrit stjenama, pun klisura i litica t. j . u obde nepovoljan, skopčano sa velikim potežkodama, trudom i dangubom, neposredno daklem i znamenitim troškom. Dapače još i onda, kad se podpunom poznavanju instrumenta pridruži i praktična vještina rukovodjenja, stečena tek više godišnjim iskustvom, može se ipak još uvjek na nepovoljnom prostoru desiti slučaj, ako je razgled zapriečen, da se stroj u obde na zahtjevanoj točki, (dapače na duljoj pru/.i) * |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 292 — barem onako ne da postaviti, da bi se tim zahtjevano i potrebno viziranje moglo i doista svrsi shodno provesti. Svima tima spomenutim, kao i usljed samoga postavljenja nastalim potežkoćama, valja onda još pribrojiti i one, koje nastaju prigodom odpremanja, a isto tako i one, koje bilo neposredno, bilo pako posredno nastaju, bud s kakovog uzroka uslied raznih nuzgrednih okolnosti koje du ipak ovom sgodom tim više mimoići, što su svakom strukovnjaku i onako poznate, a osobito onome, koji se je već bavio geodetičkim mjerenjem na nepovoljnom prostoru n. pr. kada je projektirao ili gradio prometila na visoka mjtsta. S obzirom na odstranjenje svih tih neprilika i potežkoća konstruirao sam i dao sam patentirati novi mjeralački stroj, koji u koliko ih sve i posvema ne odstranjuje, a ono ih bar svakako svadja na najmanju mjeru. Napose pako jesu prednosti toga moga instrumenta sliedeće: 1. S jedne strane istodobna mnogostrana uporabljivost, s druge strane precizna točnost, odgovarajuća onoj svrsi, koja se imade na svaki način postići 2. Bezdangubno, jednostavno, veoma brzo i lahko rukovodjenje stroja, koje i svaki novak u poslu može za kratko vrieme naučiti i bez osobitih potežkoća. 3. Udobnost uporabe, uz maleni fizični trud, bez svakoga umanjenja točnosti, koju postići želimo. 4. S jedne strane jednostavna konstrukcija i izvanredna lahkoća pojedinih dijelova stroja, a s druge strane i toli čvrsti, koli i trajni konstruktivni spoj, koji ga proti svakom uplivu, nastao on uslied odpremanja, nevremena ili bud s kojih inih sličnih nepovoljnih okolnosti — osjegurava. 5. Stroj je razmjerno maloga objama, težina mu je neznatna, pak se stoga mcže i lahko i jeftino odpremiti. 6. Konačno pored svega toga mu je ipak i proizvodna kupovna ciena razmjerno dosta malena. A sada ću pokušati, da to sve i potanje dokažem. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 293 — Na privitim slikama predočena je izradba toga moga in strumenta, i to u vertikalnom prosjeku kao što i n projekciji. Instrument je smješten na podlogu (1), koja se oko osi {2) okreće, a može se vijkom (3) fiksovati. Da se pokretna os poštedi, može ovaj fiksirajući vijak na nju samo posredno djelovati, a u to je ime u pokretnoj osi jedan udubljeni kolut, (4) koji 86 i opet pomoću posebnoga vijka (5) istodobno sa podlogom okreće, te koji se uzto može i po volji izmjeniti. Na istoj podlozi (1) smještene su onda okomito još dvije ručice (6), koje su u vertikolnom djelu dvograne, da ne zapriečuju očitavanje, na krugu visine Na gornjim, odnosno na vrhu ovih ručica smješteni su u žabicama diagonalni čepovi (8) jednoga ravnoga koluta. Vertikalno naprama diagonali preko čepova (8) su takodjer smještene žabice na prije spomenutom kolutu (7), u kojem su opet na diagonali jednog drugog koluta (9), koji se nalazi u kolutu (7), čepovi utvrdjeni. Koluti (7) i (9) sačinjavaju takozvano Cardanievo vješalo. Na kolutu (9) preko čepova (8) smještene su ručice (11), koje su isto tako. kao i ručice (6), dvograne. Čitav stroj dakle leži faktično na ovim ručicama (11), a na doljnjoj strani istih utvrdjena je i os (13) dalekozora (12) i to tako, da se može okretati. Na razdielima su, sa četiri vijka dalekozorove osi pričvršćeni sa obadvije strane krugovi visine i to tako, da se okreću ujedno sa teleskopom. Nouiji (15) su pričvršćeni na nožice (16), te su čvrsto spojeni sa ručicama (Ili. Tok (17), u kojem je busola, i koji se može i kao kutomjer (^transporteur) upotriebiti, pričvršćen je pomoću svojih nadometaka (18) na dvokrake nožice, koje su u doljnjem dielu nožica (16) sa nonijem i sa ručicama (11) čvrsto skopčane. Iz gore navedenog sliedi nadalje, da tok busole i nonij sačinjavaju jednu Čvrstu konstrukciju, koja je poput Cardanievog vješala na ručicama (6) namještena, i to tako, da se ova konstrukcija uslied gravitacije uviek antonomatički postavlja u zahtjevani položaj. U ovom se položaju može stroj pomoću čepova (8) i (10), koji su na doljnjem dielu poluvaljka izdubljeni, posebnim vijcima (21) pričvrstiti. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
294 Aut omatieko, horizontalno postavljajući se instrumenat. (Prosjek). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 295 — Automatieko, horizontalno postavljajući se instrumenat. (Projekcija). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 296 — Više nožica (19) namješten je pomoću đvokrakog prislona (23) mikrometarski vijak (šaraf) (22), koji se doduše ne može pomicati, ali se okreće. Medju dvokrakim prislonora giblje se slobodno krug visine (14), a istodobno valja i dalekozor postaviti, ako li pako ovaj dvokraki prislon pomoću šarafa (24) stegnemo, to će se krug visine postaviti u fikaovaiii položaj. Samo precizno postavljanje pako postići ćemo rnikrometarskim vijkom, ako se ovaj vijak okreće, to će se takodjer i spomenuti prislon prema krugu visine, a dalekozor prema fiksovanim nožicama (19) okrenuti. Na teloskopu, koji ujedno služi i za mjerenje duljine, smještena je jedna polukružna libela (27), koja se može pomoću dalekozornih zubaca, na sedlu nalazećeg se zubnjaka u ravnom pravcu teleskopa odmicati, a bude li od potrebe, to smo u stanju preinačiti i težište na ručicama visećeg sistema. Ovaj zadnji namještaj, koji je patentiran, nije na priložećem nacrtu predočen, i to s jedne strane s razloga, jer je skup, 3 druge strane i zato, što se samo veoma riedko pruža prilika, da bi se isti osobitom prednošću upotriebiti mogao. Okrugla libela pod teleskopom (26) (odnosno, ako bi ovaj dio instrumenta poput limbusa bio izradjen, dvije cjevue libele), te ona četiri vijka (25) pod istim služe prema potrebi za vertikalno postavljenje okretne osi (alhjdade). Naročito moći ćemo upotriebiti ovu libelu onda, kada nam je stroj, odnosno stalak po prilici u horizontalni položaj postavljati; no dašto ovo će samo u onom slučaju biti nuždno, ako bi stalak stroja prigodom niže opisanog namještenja morali tako naklonjeno postaviti, da bi stroj nasuprot prostora elongacije nekako ipak tangirao vanjski dio ručica (6). Veoma je važni sastavni dio instrumenta i sam stalak (stativ). Obzirom na uredjaj i konstrukciju može se ova sprava namjestiti bud na stalak sa tri noge, takozvani stalak na čep ili pako na stalak sa jednom nogom, dakle na štap. Naravno, da i stalak na tri noge može imati oblik štapa, a pošto se isti dade i složiti i pošto su nožični vijci u nožice |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 297 — iiorlavčaiii, to je on u obde štapu slično koustruirau, t. j . on je nalik debljem turističkom štapu. Nožice se mogu, ako je nuždno i produljiti, odnosnopokratiti, kako već prema tomu, kakvi je terain, ili kako to ine okolnosti uporabe zahtjevaju. Sara način obče uporabe točno rektificiranog stroja jest sliededi: Jesmo li normalno postavljen stroj smjestili na čep stalka (krugovi visine pokazuju sada na 0") te vijak nategnuli, odnosno 0 tok stalka pričvrstili, tada valja desnom rukom spomenuti tok čvrsto prihvatiti i dignuti, a istodobno lievu ruku pružiti medju nožice, te dlanom tako dugo dizati, i tim raširiti nožice stalka, dok se iste na potrebnu daljinu ne razmaknu, a onda se sprava postavi centralno, više one točke, koju smo nakanili izmjeriti, a ujedno će mo stegnuti i one vijke, koji služe za pričvršćivanje stalka Postavimo li stroj na strmom, nejednakom mjestu, onda moramo pi´ije Uvega otvoriti onaj vijak na nožici stalka prama dolini postavljenoj za produljenje nožice, a uslied (oga će se onda nožica antomatički produljiti dotle, dok nam položaj stroja ne bude odgovarajući, a onda ćemo vijak opet nategnuti. Postavimo li spravu vrh točke, koju smo nakanili izmjeriti, morati ćemo popustiti vijke (21) i sjeveruicu, a na to se pomični dio instrumenta postavi odmah u horizontalni položaj, kako se to bude i na libeli dalekozora i na libeli, smještenoj na toku bnsole, faktično i vidjelo. Cim smo dalekozor upravili na namjerenu točku, valja prije svega stegnuti malo prije spomenute fiksurajuće vijke (21) na spravi za automatično horizontalno postavljenje, a nakon točno izvedenog viziranja moći ćemo onda pročitati stanje sjevernice a isto tako i stanje krugo visine u smislu riešitbe mjeritbenog zadatka, nadalje daljinu kao i diferenciju vodoravnog smjera. Prije svakoga novijeg viziranja i prije pročitanja mjerit benog rezultata, treba spravu uvjek u normalni položaj postaviti. Ako li bi pako, morali mjerači stol s jednoga mjesta udesiti prama više točaka, odnosno ako bi se pružala prilika, da |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 298 — se iz istoga mjesta više točaka dade izmjeriti, (koja se prilika ipak, pošto je razgled n. pr. u šumi zapriecen, samo veoma riedko pruža), to de u takovom slučaju valjati i okretnu os u vertikalni položaj postaviti i to pomoću prije spomenutih četiri horizontalnih vijaka (26), uslied čega demo modi izbjedi nuždnosti da se fiksujudi vijci horizontalne sprave brzo opetovno moraju popustiti odnosno stegnuti. Kod riešavanja raznih zadataka nivelovanja i iskolčivanja može se velikim uzpjehom sprava rabiti i samo na štap postavljena. A pošto u ovom slučaju ne treba namještati stroj, to nam je pri tom jedina zadada, da štap u vertikalni položaj postavimo i to tako, da se libele u smislu riešitbe mjeritbene zadade, slažu. Nadalje valja paziti i na to, da dalekozorni okulai; bude u istoj visini s okom mjernika, jer de samo onda mjerenje biti točno, brzo i lahko. Iz ovdje na kratko opisane konstrukcije kao i obdeg načina uporabe i rukovodjenja stroja, bezdvojbeno proizlazi, da de rezultat tim točniji biti, čim je duljina vizure manja; odnosno čim kradi bude prostor, koji de nam trebat izmjei´iti, pošto se mjeritbeni podatci manje daljine najtočnije dadu pročitati, i u obde u ovakom slučaju svaka eventualna, bud ma s kojeg razloga nastala pogrieška u mjerenju, samo u najmanjoj mjeri može na točnost radnje uplivati. Obzirom dakle na to, da se ovaj stroj bez svakoga truda, za tren oka može postaviti, i da kod viziranja na malenom prostoru riedko nastaje onaj slučaj, da bismo sa drvljem, granama, grmljem itd. zapriečeni razgled morali prokrčivati, što je inače veoma trošan i dauguban posao, jasno je, da je viziranje s ovom spravom na manjem prostoru u svakom pogledu uviek povoljnije, nego li na vedem prostoru. Prije nego li predjem na opis same uporabljivosti ovoga stroja, valja mi još nješto i o izradbi istoga primjetiti, da se i sa ovog stanovište uzmogne sravniti sa drugim strojevima konstruiranim za istu svrhu, ili na temelju sličnih načela. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 299 — Stroj je načinjen iz žute mjedi, (izuzev one pojedine dielove, gdje to konstruktivni ili ini kakovi tehnički razlozi zahtjevaju drugčije), tamno je verniran, a 1´3 kgr. težak, dakle prilično lahak (4 puta, dapače još i više nego slični strojevi za istu svrhu, ili jednostavne busolne sprave). Ova proporcija težine još je povoljnija, ako se uzme u obzir, da stroj nije veći od jednoga arka papira, to jest 34 cm. dugačak, 21 cm. širok i 13 cm. debeo; složen je pako u jedan kožom presvučeni (0´4 kgr: težki) tok, u koji se mogu smjestiti još i mape, spisi, zapisnik za bilježke kod mjerenja, sestilo, mjerilo, olovka itd. te se isti poput „Gjulajevog toboljea" može i o ramenu, odnosno i na pojasu nositi. Ako li sada još pomislimo i na to, da se i stalak na tri noge može i u ruci nositi kao turistički štap, pa da nam mjesto mjerače motke (letve) istodobno za niveliranje i daleko mjerenje služi vrpca, dugačka tek 4 metra, sa dvjema motkicama za raztezanje, koje se u kutijicu mogu složiti, to nema dvojbe, da su poteškoće, trud i neprilike, a isto tako i troškovi oko odpremanja, i rukovodjenja ovoga moga patentiranoga stroja i pojedinih njegovih dijelova, (uzmemo li ostale sprave u obzir, koje su do sada redovito rabile u tu svrhu, a koje su i kud teže i veće) reducirani na minumum. Iz toga je jasno i to, da bi se u slučaju potrebe, bez poteškoće tim strojem mogli mimogredce vršiti i raznovrstni geodetički poslovi igrajući, i to samo s jednim radnikom (eventualno lugarom). Veliki je uzto broj takovih slučajeva, kod kojih se obava mjerenja na godine zavlači, dok uslied toga često puta ne nastanu i velike štete po interesenta, koje se valjda ni ne dadu nadoknaditi, a to sve zato, jer je obični naš mjeritbeni postupak skup. Koliko je mjerenja zbog toga konačno i u obće izostalo ? a koliko ih moglo se samo površno i netočno provesti, jerbo nije stalo na raspolaganje niti dosta vremena, niti troška, ili pošto mjernik nije bio u stanju uz najbolju volju pokazati nuždnom fizičnom snagom i ustrajnošću skopčanu pripravnost na žrtve i svladanje samoga sebe. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 300 — A sada da opišem još i mnogostranu uporabljivost toga stroja kod raznovrstnih geodetičkih radnja. Već iz gore navedenog je jasno, da ova sprava može se rabiti ne samo u mjesto bud koje dosadanje jednostavne sprave za mjerenje, nego obzirom na perfektnu njezinu konstrukciju kao i savršenost njezinog montiranja takodjer i mjesto instrumenata za točnije mjerenje. S njom se dade raditi isto tako lahko i brzo kao s bud kakovim drugim jednostavnim mjeračkim strojem sa kutomjerom, n. pr. refleksivnim, dioptričkim, uglomjerničkim i inim strojevima za orientiranje, a uzto kud i kamo točnije nego s ovima, a isto tako smo u stanju istim raditi ne samo isto tako točno kao i bilo s kojom dosadanjom univerzalnom spravom za mjerenje, nego uz to i u svakom pogledu brže, manjim trudom i troškom riešiti i najzamršenije zadade izkolčivanja, izrajerivanja kao i 8 tim skopčana posredna i neposredna mjerenja duljine. Istom se fcpravom može riešiti posredno ili neposredno i mjerenje bud koje visine. U prvom redu pako se može ova sprava velikom koristi upotrebljivati kod izkolčivanja pruga ili ravnina ustanovljenog nagiba na strmoj površini, i to tako brzo i tako lahko, kao i ma kojim drugim boljim njilialičkim instrumentom (Pendeliustrument) samo još i točnije, a koja bi se točnost mogla postidi samo jedino još podpunom za mjerenje daljine opravljenom spravom. Najveća je prednost ove sprave pako ta, da se s njom istodobno mogu najbolje svrsi sliodno obavljati ona mjerenja i ustanoviti oni podatci, koji su nam kod konstruiranja horizontalnih isohjpsa potrebni. Znamo pako da ni na najnovijim šumarskim mapama gotovo bez iznimke, nisu označene isohypse, premda je to naloženo. A pošto je sabiranje tih podataka pomoću današnjih sprava veoma dangubno, težko i skupo, to sve ovo prieči, da se rečenom zahtjevu udovolji. Od kakove su pako velike važnosti topografičke mape n. pr. kod snovanja mreže cesta, o tom ne treba ovdje sigurno još i obširnije razpravljati. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 301 — Ovim čemo strojem moći i znatniju razliku visina, dviju točaka mnogo jednostavnije i brže, dakle i jeftinije, a po kraj svega toga i točnije ustanoviti, nego li n. pr. aneroidom. U tom slučaju valja nam stroj samo na stalak postaviti i pošto če visina stalka ostati nepromienljiva, ne treba se ovo ni kod pojedinoga postavljanja nanovo mjeriti. Stroj trebamo samo na početnu točku postaviti, a mjeraču letvu, koja može biti 4—6 metra dugačka, dapače kod strmog nagiba još i dulja, valjat će nam u pravcu zadnje točke spustiti i to tako daleko, da se vodoravna vrpca ukrstka slaže gornjim dielom mjerače motke, to jest, da točno u istu upadne. Iza toga postavit ćemo spravu na dosadašnje mjesto mjerače motke, a samu motku ćemo opet naprijed odnosno dolje spustiti, i to sve dotle, dogod se ne dodje u gore spomenuti položaj. Tako ćemo postupati sve do izmjerenja zadnje točke. Ovim načinom se za veoma kratko vrijeme mogu ustanoviti znatni diskriminanti dviju visina, jedne od druge prilično udaljenih točka i to tako, da obzirom na stabilnost visine instrumenta i mjerače motke, trebamo samo broj, po gore navedenom načinu provedenih vizura i zadnji rezultat mjeritbe, u koliko je isti manji od visine mjerače motke, zabilježiti, da onda razliku visine dobijemo na temelju formule: B =. (V — v) n J^ {r, — V) . . . 1 ) u kojoj je formuli »iž« razlika visina. » F« vi-sina mjerače motke, »V« nepromienljiva visina stalka odnosno instrumenta, »n« broj vizura a »Fj« zadnji mjeritbeni rezultat na mjeraćoj motki. Nu ovaj se način i ova formula može jedino onda upotriebiti, ako se mjerenje do kraja od gore prema dolje t. j . niz brdo obavlja, a to se i u praksi faktično dade izvesti. Nastane li ipak slučaj, odnosno nužda, da se mjerenje dielomično preko kojega brežuljka ili preko kakove druge grbe, dakle uz brdo mora izvesti, onda nam valja samo vizirati obratno nego li što smo to malo prije opisali, to jest tako, da se sad vodoravna vrpca ukrstka vazda slaže s doljnjim dielom mjerače motke sve dotle, dogod se pravac mjerenja diže uz brieg. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 302 - Prema tomu de on(ia i gornja formula glasiti: r = v.n + 0´ —Fi) .. . 2.) Ako se onda rezultat mjerenja uzbrdo odbije od onog nizbrda, tada dobivamo razlike u visini dviju točaka : E == (B-f «,+ii,-l . . . Jtn)—{r^-^r^^r,^ . . . rj . . . 3.) Napokon se ovom spravom može obaviti i bud kakovo jednostavno mjerenje visine, koje se do sada dendrometrima raznovrstne konstrukcije obavljalo i to baš tako brzo, kao i s ovima, i to pomoću za njeke ustanovljene daljine vriednih tabela, nu samo mnogo točnije nego li sa dendrometrima. Sto se onda napokon tiče još i nadgledanja i rektificiranja instrumenta, to se ovo u glavnim crtama slaže s onim drugih sprava, koje su u istu svrhu identično sastavljene. Prije rektificiranja valja nam inštrumenat jur opisanim načinom postaviti. Nakon što smo spravu na stalku u horizontalni, odnosno vertikalni položaj stavili, treba nam i pokretnu 08 sa vijcima (po broju četiri) pomoću libele točno u vertikalni položaj smjestiti. Budu li se te sve tri libele na stroju, i onda ako se isti za 180" okrene, slagale, to će i sprava g´avnim zahtjevima odgovarati. U ovom položaju treba onda stroj pomoću flksujućih vijaka za horizontiranje flksovati, a na to ćemo moći motriti, odnosno ako bude od potrebe stroj i rektificirati, što — kako već rekoh, — obće poznatim načinom biva. Nu dogadja se i to — istina veoma riedko — da se libela na dalekozoru ili na toku busole nakon postavljenja instrumenta, to jest, kada se sprava slobodno giblje, ne slažu. U ovakom slučaju, predmjevajuć da niesmo može biti zaboravili inštrumenat u normalno stanje postaviti — (n. pr. krug visine nije na 0°) — ili pako kapicu sa objektivne strane dalekozora skinuti, ili popustiti koji vijak za fiksovanje, konstrukcije za niveliranje itd., možemo si privremeno i tako pomoći, ako dotičnu stranu busole obteretimo, nu to samo onda ako se ovaka pogreška ne bi dala pomoću vijka za rektifieiranje spomenutih libela odstraniti. A da se pogrieška radikalno sanira osobito onda, ako se na kojem sastavnom dielu nadje kakova veća nepravilnost prema normalnom položaju, koja se |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 303 — lahko ne da rektificirati, najbolje svrsi shodno jest stroj povjeriti kojemu mehaničaru, jer je takova veda pogreška, redovito samo uslied kakovog vanjskog silovitog mehaničkog upliva nastati mogla, nu i ovom se može malom pažnjom izbjedi, pošto je stroj čvrst a i konstruktivni spoj pojedinih mu dielova jak i trajan. Ne mogu napokon propustiti, ni to spomenuti, da liepa i ukusna izradba ove sprave hvali majstora Siissa, tako da je inštrumenat tim sposoban povećati i sam ugled našeg još u obće mladog šumarskog tehničkog obrta. * Ovim sam — čini mi se — svrsi shodno i dovoljno upoznao Čitatelja tim mojim novim patentiranim mjeračem strojem. Na strukovnjacima je sada, da na temelju točnog praktičnog izkustva i oni izraze svoje mnienje o uporabi i praktičnoj vriednosti istoga. Za dugo vrieme moje geođetičke prakse u području Krasa, glasovitog radi svojih topografičkih potežkoća koju sam praksu promjerivanjem i osnivanjem cesta i inim mjerničkim poslovima stekao, često mi se pružala prilika, da spoznam sve one potežkode i neprilike, koje se kod dosada u obde poznatih mjeradih sprava pojavljuju. U praksi neposredno stečenim izkustvom došao sam onda i do empiričkog spoznanja onih zahtjeva, na temelju kojih sam se mogao latiti i riešenja ovoga poblema, konstrukcijom nazočnoga stroja. Moj duševni i fizični rad, a isto tako i materijalni trud, bit će preko zasluga nagradjen, podje li mi za rukom, da tim mojim skromnim izumom — pa makar i samo posredno — sudjelujem kod postignuda one izvanredno važne gospodarstvene svrhe, kojom bi se dalo postidi umnožavanje lagljih i jeftinijih prometnih sredstava u šumarstvu, da se tim dosada još žali bože dovoljno nepristupne šume u vedoj mjeri, odnosno i koristonosnije uzmognu i´zcrpiti, te da se tim prokrči put i intenzivnijoj šumskoj ekonomiji, te da i njoj onda i ovdje jednom osvanu liepši dani budućnosti. |