DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1906 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 315 — Pregledali smo uz to i biljevište u t. zv. Kesteaiku sa onđašnim starim hrastikom. U obde je Senjska draga sa tamošnjimi radnjami oko uređenja bujice i pošumljenja Krasa jedan od najpoučnijih objekta te vrsti u našoj domovini. Stoga i riedko koja godina prođe, da ju naša šumarska mladež nebi posjećivala, a bilo je o tim radnjama i kulturama već i opetovano i u ovome listu više ili manje obširnih opisa i izvještaja, stoga sada i nedemo joŠ i pobližje 0 njima raspravljati, ved ćemo spomenuti, da je taj put, iz Senja do Vratnika i sa šumsko botaničke strane već i po tom dosta zanimiv, što dok su nas iz početka pratile silne mase kuša (Salvia offici), Hedreanthus tenuifolius, zlatno smilje, Onosma echioides, Campanula pjramidalis, Bupleurum aristatum itd., to nas ovo, što se više uspinjasmo prama golome vrhu, ostavljaše. Oko podneva stigosmo u Sv. Mihovil, da pregledamo pod vodstvom g. kr. nadšumara 0. Nytraya tamošnje centralno zemaljsko šumsko biljevište. Ovim o trosku krajiške investicionalne zaklade osnovanim i uzdržavanim biljevištem upravlja kr. nadzorničtvo za pošumljenje primorskog Krasa. Jedan se dio biljka dijeli svake godine i na pojedine općine i privatnike u zemlji. Sam šumski vrt zaprema površinu od tri jutra te je baš uzoran, građen je na terasse i snabđeven vodovodom. I u njem se goji većinom Pinus laricio, nu uz to i Pinus picea, Abies pectiuata, Castanea vesca, Carpinus duinensis i Celtis australis. Nasad je radi bure vrlo gust, a sadi se uzdužno u pojedinim gredama. Gospodin nadšumar Nytray pokazao nam je tom prilikom i načine presađivanja biljka sa Feketeovim, Hackerovim i Banjaevim strojevima, koje smo do´sada samo iz akademske zbirke poznavali. Spomenut demo još kako su radnje za pošumljenje Krasa u god. 1904. napredovale. Godine 1904. bilo je u području senjskog nadzorniČtva 14.844 jutara zagajene površine. A zasađeno je u kraškim branjevinama istog područja god. 1904. 71.600 kom. crnog bora, 500 Pinus paroliana, 13.200 bresta, 3700 crnog graba, 17.500 crnog jasena, 1000 koprivida i 61.000 vrbovih, ključida, svega ukupno 168.500 kom. raznih biljka i 10 hl. žira. |